M’Cheyne Bible Reading Plan
Izak kod Filistejaca
26 U zemlji je zavladala glad kao u Abrahamovo vrijeme pa je Izak otišao u grad Gerar k Abimeleku, kralju Filistejaca. 2 BOG se pokazao Izaku i rekao: »Ne idi dolje u Egipat, nego se nastani u zemlji koju ću ti pokazati. 3 Boravi neko vrijeme kao stranac ondje, a ja ću biti s tobom i blagoslovit ću te. Tebi i tvojim potomcima dat ću sve ove zemlje. Ostvarit ću zakletvu koju sam izrekao tvome ocu Abrahamu. 4 Učinit ću tvoje potomke brojnima kao zvijezde na nebu i dat ću im sve ove zemlje. Svi narodi na zemlji bit će blagoslovljeni kroz tvoje potomstvo 5 zato što me Abraham slušao i držao se mojih naloga, zapovijedi, uredbi i zakona.«
6 Tako se Izak nastanio u Geraru. 7 Kad su ga mještani pitali o njegovoj ženi, rekao im je: »Ona mi je sestra« jer se bojao reći da mu je žena. Mislio je: »Mještani bi me mogli ubiti da uzmu Rebeku zato što je toliko lijepa.« 8 Izak je već dugo bio u Geraru, kad je filistejski kralj Abimelek pogledao kroz prozor i vidio kako grli i ljubi Rebeku. 9 Abimelek je pozvao Izaka i rekao: »Dakle, ona ti je žena! Zašto si rekao da ti je sestra?«
»Zato što sam mislio da bih zbog nje mogao poginuti«, odgovori Izak.
10 Nato je Abimelek rekao: »Što si nam učinio? Netko je mogao spavati s tvojom ženom, a zbog tebe bi krivnja pala na nas!« 11 Zatim je Abimelek izdao odredbu cijelom narodu: »Tko god naudi ovom čovjeku ili njegovoj ženi, bit će pogubljen.«
Izakovo bogatstvo
12 Izak je posijao usjeve u toj zemlji, a iste je godine požeo stostruk urod. BOG ga je blagoslovio 13 i on se obogatio. Nastavio se bogatiti dok nije postao vrlo bogat. 14 Stekao je toliko sitne i krupne stoke i toliko slugu da su mu zavidjeli Filistejci. 15 Stoga su zatrpali zemljom sve bunare koje su bili iskopali sluge Izakovog oca Abrahama. 16 Tada je Abimelek rekao Izaku: »Odlazi od nas jer si postao moćniji nego mi!«
17 Tako je Izak otišao odande pa se utaborio u Gerarskoj dolini i ondje se nastanio. 18 Ponovo je iskopao bunare, koji su bili iskopani u vrijeme njegovog oca Abrahama, a koje su Filistejci nakon Abrahamove smrti zatrpali. I nazvao ih je imenima koja im je bio dao njegov otac.
19 Kad su Izakovi sluge kopali u dolini i otkrili bunar s izvorskom vodom, 20 gerarski su se pastiri posvađali s Izakovim pastirima. Govorili su: »To je naša voda!«
Izak je taj bunar nazvao Esek[a] jer su se prepirali s njim. 21 Zatim su Izakovi sluge iskopali drugi bunar, ali i oko njega je izbila svađa. Zato ga je Izak nazvao Sitna[b]. 22 Izak se preselio odande pa iskopao još jedan bunar, a oko njega nije bilo svađe. Izak ga je nazvao Rehobot[c]. Rekao je: »BOG nam je sad napravio prostora da napredujemo u ovoj zemlji.«
23 Odande je Izak otišao u Beer Šebu. 24 Te mu se noći pokazao BOG i rekao: »Ja sam Bog tvog oca Abrahama. Ne boj se, jer ja sam s tobom. Blagoslovit ću te i dati ti mnogo potomaka zbog svog sluge Abrahama.« 25 Izak je ondje napravio žrtvenik i štovao BOGA[d]. Razapeo je svoj šator, a njegovi su sluge iskopali bunar.
Izak sklapa savez s Abimelekom
26 U to je vrijeme k njemu došao kralj Abimelek iz Gerara, sa savjetnikom Ahuzatom i sa zapovjednikom vojske Fikolom.
27 Izak ih je upitao: »Zašto ste došli k meni nakon što ste me u mržnji otjerali?«
28 »Sad nam je jasno da je BOG s tobom«, odgovore oni, »pa smo htjeli da se zakunemo jedni drugima. Daj da sklopimo savez s tobom 29 da nam nećeš nauditi, kao što mi tebi nismo naudili. Uvijek smo ti činili dobro i pustili smo te da odeš u miru, a sad si BOŽJI blagoslovljenik.«
30 Tada im je Izak spremio gozbu na kojoj su zajedno jeli i pili. 31 Ujutro su rano ustali i zakleli se jedan drugome. Izak ih je zatim ispratio te su ga napustili u miru.
32 Toga su dana došli Izakovi sluge i javili mu o bunaru koji su iskopali. »Našli smo vodu«, rekli su mu, 33 a on je bunar nazvao Šiba[e]. Zato se i danas taj grad zove Beer Šeba[f].
Ezavljeve žene
34 Kad je Ezav imao 40 godina, oženio se Juditom, kćeri Hetita Beerija, i Basematom, kćeri Hetita Elona. 35 One su Izaku i Rebeki zagorčavale život.
Usporedba o deset djevojaka
25 »Tada će Kraljevstvo nebesko biti poput deset djevojaka[a] koje su uzele svoje svjetiljke i pošle ususret mladoženji. 2 Pet ih je bilo ludih, a pet mudrih. 3 Lude su djevojke uzele svoje svjetiljke, ali nisu ponijele ulje. 4 No mudre su, zajedno sa svjetiljkama, uzele i ulje u posudama. 5 Budući da je mladoženja kasnio, sve su djevojke zadrijemale i zaspale.
6 No u ponoć začuo se glas: ‘Evo mladoženje! Izađite mu u susret!’
7 Tada su sve djevojke ustale i pripremile svoje svjetiljke. 8 Lude su djevojke rekle mudrima: ‘Dajte nam malo vašega ulja, jer nam se gase svjetiljke.’
9 Ali mudre su im djevojke odgovorile: ‘Ne možemo jer neće biti dovoljno ni za nas ni za vas. Radije otiđite prodavaču i kupite ulje.’
10 Dok su išle kupiti ulje, mladoženja je stigao. One djevojke koje su bile spremne, pošle su s njim na svadbenu svečanost, a vrata su se za njima zatvorila.
11 Kasnije su stigle i ostale djevojke pa su rekle: ‘Gospodine, Gospodine, otvori nam vrata!’
12 A on im je odgovorio: ‘Istinu vam kažem: ja vas ne poznajem.’
13 Stoga, budite spremni, jer ne znate ni dan ni sat kada će doći Sin Čovječji.«
Usporedba o povjerenom novcu
(Lk 19,11-27)
14 »Kraljevstvo je nebesko poput čovjeka koji se spremao na put pa je pozvao sluge i predao im svoju imovinu na upravljanje. 15 Jednom od njih dao je pet talenata[b], drugome dva talenta, a trećemu jedan. Svakom je dodijelio prema njegovim sposobnostima, a zatim je otputovao. 16 Onaj koji je primio pet talenata odmah je uložio novac te zaradio još pet talenata. 17 Isto tako, onaj koji je primio dva talenta zaradio je još dva. 18 No onaj koji je primio jedan talenat otišao je, iskopao jamu u zemlji i sakrio gospodarev novac.
19 Nakon mnogo vremena vratio se gospodar i zatražio od slugu da mu polože račun. 20 Pristupio mu je onaj koji je dobio pet talenata te je donio još pet talenata. Rekao je: ‘Gospodaru, povjerio si mi pet talenata, a ja sam, evo, zaradio još pet.’
21 Gospodar mu je rekao: ‘Dobro, vjerni i dobri slugo! Bio si pouzdan u malome pa ću te postaviti da upravljaš velikim. Uđi i podijeli radost sa svojim gospodarem!’
22 Zatim mu je pristupio onaj koji je dobio dva talenta pa mu rekao: ‘Gospodaru, povjerio si mi dva talenta, a ja sam, evo, zaradio još dva.’
23 Gospodar mu je odgovorio: ‘Dobro, vjerni i dobri slugo! Bio si pouzdan u malom pa ću te postaviti da upravljaš velikim. Uđi i podijeli radost sa svojim gospodarem!’
24 Tada mu je pristupio onaj koji je dobio jedan talenat te mu rekao: ‘Gospodaru, znao sam da si tvrd čovjek i da ubireš gdje nisi posadio i skupljaš gdje nisi posijao. 25 Bojao sam se pa sam otišao i sakrio talenat u zemlju. Evo, uzmi što je tvoje!’
26 Gospodar mu je na to odgovorio: ‘Zli i lijeni slugo! Znao si da ubirem gdje nisam posadio i da skupljam gdje nisam posijao. 27 Zato si trebao odnijeti moj novac u banku pa bih, kada dođem, uzeo svoje zajedno s kamatama.
28 Zato mu oduzmite talenat i dajte ga onomu koji ima deset talenata! 29 Jer, svakomu tko ima dat će se još, pa će imati u izobilju, a svakomu tko nema, oduzet će se i ono što ima. 30 Stoga, bacite ovoga beskorisnog slugu u tamu, gdje će biti plač i škrgut zuba!’«
Sud svih naroda
31 »Kad Sin Čovječji dođe u svojoj slavi, sa svim svojim anđelima, sjest će na svoje slavno prijestolje. 32 Tada će se pred njim okupiti svi narodi i on će razdvojiti jedne od drugih, kao što pastir razdvaja ovce od jaraca. 33 Ovce će postaviti sa svoje desne strane, a jarce s lijeve.
34 Tada će kralj reći onima s desne strane: ‘Dođite, vi blagoslovljeni od moga Oca, i primite u nasljedstvo Kraljevstvo pripremljeno za vas od postanka svijeta! 35 To je vaša nagrada, jer bio sam gladan, a vi ste me nahranili; bio sam žedan, a vi ste me napojili; bio sam stranac, a vi ste me ugostili; 36 bio sam gol, a vi ste me obukli; bio sam bolestan, a vi ste se brinuli za mene; bio sam u zatvoru, a vi ste me posjetili.’
37 Tada će mu pravednici reći: ‘Gospodine, kad smo te to vidjeli gladnoga i nahranili te, ili žednoga i dali ti piti? 38 Kad smo te vidjeli kao stranca i ugostili te, ili bez odjeće i obukli te? 39 I kad smo te to vidjeli bolesnoga, ili u zatvoru, i posjetili te?’
40 A kralj će im odgovoriti: ‘Istinu vam kažem: kad god ste učinili nešto za jednoga od ove moje najmanje braće, za mene ste učinili!’
41 Zatim će kralj reći i onima sa svoje lijeve strane: ‘Idite od mene, vi prokleti, u vječni plamen koji je pripremljen za đavla i njegove anđele! 42 Jer, bio sam gladan, a niste me nahranili; bio sam žedan, a niste mi dali piti; 43 bio sam stranac, a niste me primili u svoj dom; bio sam bez odjeće, a niste me odjenuli; bio sam bolestan i u zatvoru, a niste me posjetili.’
44 Tada će mu i oni reći: ‘Gospodine, kad smo te to vidjeli gladnog ili žednog, ili kao stranca, ili bez odjeće, ili bolesnog, ili u zatvoru, pa ti nismo pomogli?’
45 A on će im odgovoriti: ‘Istinu vam kažem: kad god niste nešto učinili za jednoga od ovih najmanjih, niste učinili ni za mene.’
46 Takvi će otići u vječnu muku, a pravednici u vječni život.«
Estera postaje kraljica
2 Nakon nekog vremena, kad se kralju već stišao bijes, sjetio se Vašti i proglasa koji je objavio radi nje.
2 Tada su mu kraljevski službenici predložili: »Neka se za kralja potraže lijepe, mlade djevice. 3 Neka se u svim pokrajinama kraljevstva odrede povjerenici koji će odabrane djevojke dovesti u Suzu, na brigu i njegu kraljevog eunuha[a] Hegeja, koji je zadužen za kraljev djevojački harem[b]. On će im osigurati svu potrebnu njegu. 4 Djevojka, koja se najviše svidi kralju, bit će kraljica umjesto Vašti.«
Prijedlog se svidio kralju pa ih je poslušao.
5 U to je vrijeme u Suzi živio jedan Židov iz Benjaminovog plemena, po imenu Mordekaj, Jairov sin, Šimejev unuk i Kišov praunuk. 6 Napustio je Jeruzalem u skupini prognanika s Jekonijom, tadašnjim kraljem Jude, koje je protjerao babilonski kralj Nabukodonosor. 7 Mordekaj je imao sestričnu po imenu Hadasa, koju su zvali i Estera. Ona nije imala ni oca ni majku pa ju je Mordekaj odgajao kao svoju kćer. Djevojka je bila skladne građe i lijepog izgleda.
8 U tvrđavu grada Suze dovedene su po kraljevskom proglasu mnoge djevojke i povjerene Hegeju. I Estera je tako dovedena u kraljevu palaču. 9 Odmah se posebno svidjela Hegeju koji se pažljivo pobrinuo za njezino uljepšavanje i posebnu prehranu. Dodijelio joj je sedam najboljih sluškinja i sve ih smjestio u najudobniji dio harema.
10 Estera pritom nije spominjala kojem narodu i obitelji pripada jer ju je Mordekaj tako uputio radi njezine sigurnosti. 11 On je pak svakog dana dolazio pred dvorište harema ne bi li doznao kako je Estera i što će biti s njom.
12 Prema kraljevskom propisu, djevojke su prolazile njegu u trajanju od dvanaest mjeseci. Uljepšavali su ih šest mjeseci uljem smirne[c], a šest mjeseci parfemima i kremama. Nakon toga su bile spremne za susret s kraljem. 13 Kad bi išle kralju, bilo im je dopušteno odjenuti i uzeti što god su poželjele iz ženskog dijela palače. 14 Uvečer bi odlazile u kraljeve privatne odaje, a ujutro bi bile smještene u harem za kraljeve djevojke ropkinje, pod nadzorom dvorskog službenika Šaašgaza. Djevojke se poslije više nisu vraćale kralju, osim ako bi mu se koja od njih posebno svidjela i čije bi društvo osobno zatražio.
15 Tako je došao red na Esteru da ide kod kralja. Bila je to ona djevojka koju je Mordekaj usvojio, kći njegovog strica Abihaila. Uredila se za kralja baš onako kako joj je savjetovao Hegej. Svatko tko ju je ugledao, divio se. 16 Odveli su je Kserksu, u desetom mjesecu, zvanom Tebet[d], sedme godine njegove vladavine[e]. 17 Kralju se Estera svidjela više od svih drugih žena. Stekla je njegovu naklonost i divljenje te ju je odabrao za novu kraljicu. 18 Kad je kralj donio odluku o novoj kraljici Esteri, priredio je veliku gozbu za sve kraljevske poglavare i dužnosnike. U čast nove kraljice, proglasio je praznik širom kraljevstva i velikodušno razdijelio darove.
Mordekaj otkriva urotu protiv kralja
19 Kad su sljedeći put okupljali djevojke, Mordekaj je sjedio na vratima kraljevske palače[f]. 20 Estera je još uvijek bila poslušna Mordekaju i, kao što ju je on uputio, nikom nije govorila o svome porijeklu ni obitelji.
21 Dok je Mordekaj obavljao svoju službu na vratima kraljevske palače, dvojica kraljevih slugu, Bigtan i Tereš, koji su čuvali ulaz u osobne kraljeve odaje, razljutili su se na kralja i počeli smišljati kako da ga ubiju. 22 Mordekaj je o tome obavijestio kraljicu Esteru, a ona je sve rekla kralju u Mordekajevo ime. 23 Kad se sve istražilo i utvrdilo da je istina, dvojica urotnika bila su obješena. Čitav je događaj pred kraljem zapisan u knjigu kraljevskih povijesnih zapisa[g].
Pavao zahtijeva saslušanje pred carem
25 Tri dana nakon što je postao upravitelj Judeje, Fest je stigao iz Cezareje u Jeruzalem. 2 Vodeći svećenici i židovski vođe odmah su mu iznijeli optužbe protiv Pavla. Zamolili su ga 3 da im izađe ususret i pošalje Pavla u Jeruzalem. Pripremili su zasjedu da ga ubiju još na putu. 4 Fest im je odgovorio da Pavla drže u Cezareji, a da i on sâm uskoro ide onamo. 5 »Neka neki od vaših vodećih ljudi pođu sa mnom i neka ga tamo tuže ako je zaista počinio neki prekršaj«, rekao im je.
6 Nakon što je ostao s njima osam ili deset dana, Fest se vratio u Cezareju. Sutradan je sjeo na svoj sudački stolac i naredio da mu dovedu Pavla. 7 Čim se Pavao pojavio, okružili su ga Židovi, koji su došli iz Jeruzalema, iznoseći mnoge teške optužbe protiv njega, ali ih nisu mogli dokazati. 8 A Pavao se branio ovako: »Ja nisam učinio ništa ni protiv židovskoga Zakona, ni protiv Hrama, ni protiv cara.«
9 No Fest je htio Židovima ugoditi pa je upitao Pavla: »Želiš li poći u Jeruzalem da ti se ondje preda mnom sudi na osnovu ovih optužbi?«
10 Pavao je odgovorio: »Ja sada stojim pred carskim sudom, gdje je i red da mi se sudi. Židovima nisam ništa skrivio, kao što i sâm vrlo dobro znaš. 11 Ako sam za nešto kriv i ako sam učinio bilo što, što zaslužuje smrtnu kaznu, ne pokušavam od nje pobjeći, ali ako u optužbama ovih ljudi protiv mene nema ni riječi istine, nitko me ne smije predati njima u ruke. Želim da mi se sudi pred carem.«
12 Nakon što se posavjetovao sa svojim savjetnicima, Fest je rekao Pavlu: »Tražio si da ti se sudi pred carem pa ćeš i ići pred cara.«
Pavao pred Herodom Agripom
13 A kako su ondje ostali nekoliko dana, kralj Agripa i Berenika stigli su u Cezareju da posjete Festa. 14 Nakon nekoliko dana provedenih ondje, Fest je iznio kralju Pavlov slučaj: »Ima ovdje jedan zatvorenik kojeg je Feliks ostavio u zatvoru. 15 Kad sam bio u Jeruzalemu, vodeći su mi svećenici i židovski starješine iznijeli optužbe protiv njega i tražili da ga osudim. 16 Odgovorio sam im da nije običaj da Rimljani izručuju bilo koga bez valjanog razloga. Optuženi se prvo treba suočiti sa svojim tužiteljima i dobiti priliku da se brani od optužbe. 17 Stoga, kad su oni došli ovamo sa mnom, nisam odugovlačio. Već sljedećeg sam dana sjeo na svoje sudačko mjesto i naredio da uvedu toga čovjeka. 18 Kad su njegovi tužitelji ustali da govore protiv njega, nisu ga optužili ni za kakav zločin koji sam očekivao. 19 Umjesto toga, iznijeli su neke točke u kojima se nisu slagali s njim oko njihove vlastite religije. Govorili su i o nekom čovjeku po imenu Isus, koji je umro, a za kojeg je Pavao tvrdio da je živ. 20 Ja se nisam snašao u toj vrsti rasprave pa sam čovjeka upitao bi li htio ići u Jeruzalem da mu se ondje sudi. 21 Budući da je Pavao zatražio da ostane u Cezareji do careve presude, naredio sam da ga drže u pritvoru dok ga ne budem mogao poslati caru.«
22 Na to je Agripa rekao Festu: »I ja bih htio čuti toga čovjeka.« »Sutra ćeš ga čuti«, odgovorio mu je Fest.
23 Tako su sutradan Agripa i Berenika došli u velikoj raskoši. Ušli su u dvoranu sudnice u pratnji zapovjednika i vodećih ljudi grada. Fest je zapovjedio da uvedu Pavla 24 i rekao: »Kralju Agripa i svi vi ovdje prisutni, pogledajte ovoga čovjeka! Na njega mi se potužila cijela židovska zajednica—i u Jeruzalemu i ovdje. Vikali su da ga treba smaknuti, 25 ali bilo mi je jasno da nije učinio ništa čime bi zaslužio smrt. No, budući da je sâm zatražio da mu se sudi pred carem, odlučio sam ga k njemu i poslati. 26 No nemam nikakvu optužbu koju bih protiv njega mogao iznijeti caru. Zato sam ga doveo pred vas, posebno pred tebe, kralju Agripa, da ga ispitate. Tako ću moći caru nešto napisati. 27 Na kraju krajeva, čini mi se da nema smisla poslati mu zatvorenika, a ne navesti za što ga se optužuje.«
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International