M’Cheyne Bible Reading Plan
Sukob s Filistejcima
13 Šaul je imao trideset godina kad je postao kralj.
Nad Izraelom je vladao četrdeset i dvije godine.[a] 2 Šaul je unovačio tri tisuće Izraelaca. Njih dvije tisuće bilo je s njim u Mikmašu u Betelskom gorju, a preostalih je tisuću ostalo je s Jonatanom u Gibei u zemlji Benjaminovog plemena. Ostale je ljude poslao da se vrate svojim kućama.
3 Jonatan je napao postrojbu Filistejaca u Gebi. Među Filistejcima proširila se vijest o pobuni. Šaul je htio da Hebreji čuju što se dogodilo te je zapovjedio da se po čitavoj zemlji trubi u rogove. 4 Cijeli je Izrael čuo da je Šaul ubio filistejskog zapovjednika i da su se tako Izraelci strašno zamjerili Filistejcima. Ljudi su bili pozvani da se pridruže Šaulu u Gilgalu.
5 Filistejci su se okupili za rat s Izraelcima. Bilo je tri tisuće[b] bojnih kola i šest tisuća konjanika, a pješadije je bilo kao pijeska na morskoj obali. Utaborili su se u Mikmašu, istočno od Bet Avena. 6 Izraelci su tada shvatili da su u nevolji. Bili su pritiješnjeni sa svih strana. Ljudi su se sakrili po spiljama i kamenim procjepima, među stijenama, u rupama i spremištima za vodu. 7 Neki su Hebreji čak prešli preko rijeke Jordan u zemlju Gad i Gilead. Šaul je ostao u Gilgalu, a cijela je njegova vojska drhtala od straha. 8 Čekao je sedam dana, kako mu je bio odredio Samuel. No Samuel nije došao u Gilgal, a vojska se počela razilaziti.
Šaulova greška
9 Zato je Šaul rekao: »Donesite mi žrtvu paljenicu i žrtve slavljenice.«
Izvršio je obred prinošenja žrtve paljenice. 10 Čim je završio s obredom, eto Samuela.
Šaul je izišao pred njega da ga pozdravi. 11 Samuel ga je upitao: »Što si to učinio?«
»Vojska mi se počela razilaziti«, odgovorio je Šaul. »Ti nisi došao u dogovoreno vrijeme, a Filistejci su se okupili u Mikmašu. 12 Pomislio sam da će me Filistejci napasti u Gilgalu, dok ja još nisam zamolio BOGA za naklonost. Bio sam prisiljen prinijeti žrtvu paljenicu.«
13 »Napravio si glupost!« rekao je Samuel Šaulu. »Prekršio si zapovijed koju ti je dao BOG. Da si poštovao njegovu zapovijed, BOG bi zauvijek učvrstio tvoje kraljevstvo nad Izraelom. 14 No ovako se tvoje kraljevstvo neće održati. BOG je našao čovjeka koji mu je po volji[c]. Njega je postavio za vladara nad svojim narodom jer ti nisi poštovao ono što ti je zapovjedio BOG.«
Pripreme za bitku
15 Samuel je napustio Gilgal i otišao svojim putem, a Šaul se s vojskom uputio u Gibeu, u zemlju Benjaminovog plemena. Prebrojao je svoje postrojbe. Bilo je šestotinjak ljudi. 16 Šaul, njegov sin Jonatan i vojnici, koji su bili s njima, uputili su se u Gebu[d] u zemlji Benjaminovog plemena, dok su Filistejci podigli tabor u Mikmašu. 17 Filistejci su se podijelili u tri navalne skupine. Jedni su krenuli na sjever prema Ofri, u kraj Šual, 18 drugi su se uputili na jugoistok prema Bet Horonu, dok je treća skupina krenula na istok prema graničnom pojasu što se proteže nad dolinom Seboim[e] i dalje prema pustinji.
19 U cijelome Izraelu nije se tada mogao pronaći ni jedan kovač. Tako su, naime, Filistejci onemogućili Hebreje da izrađuju mačeve i koplja. 20 Ako je trebalo naoštriti plugove, motike, sjekire ili srpove, Izraelci su morali ići dolje k Filistejcima. 21 Cijena od čak osam grama[f] srebra naplaćivala se za oštrenje pluga i motike, a četiri grama[g] srebra koštalo je brušenje vila, sjekire i špice štapa za tjeranje volova. 22 Stoga, na dan bitke nitko od vojnika, koji su bili uz Šaula i Jonatana, nije bio naoružan ni mačem ni kopljem. Samo su Šaul i njegov sin Jonatan imali takvo oružje.
23 Odred Filistejaca nadzirao je prolaz Mikmaš.
Bog nije zaboravio svoj narod
11 Stoga, dakle, pitam: »Zar se Bog odrekao svog naroda?« Nije! I ja sam Izraelac, Abrahamov potomak. Potječem iz Benjaminovog plemena. 2 Bog se nije odrekao svoga naroda koji je izabrao prije nego što je taj narod uopće postojao. Zar ne znate što piše u Svetom pismu o Iliji, koji se u molitvi žalio Bogu protiv Židova? Molio je: 3 »Gospodine, ubili su tvoje proroke i uništili tvoje žrtvenike. Jedini sam ja ostao, a i mene žele ubiti.«[a] 4 A što mu je Bog rekao? Odgovorio mu je: »Ostavio sam za sebe sedam tisuća ljudi koji se nisu poklonili Baalu.«[b]
5 Tako je i sada: Bog je izabrao malu skupinu ljudi po svojoj milosti. 6 A ako ih je izabrao po svojoj milosti, onda to nije zbog njihovih djela. Inače, Božja milost ne bi bila milost.
7 Što se, dakle, dogodilo? Izraelci nisu dobili ono što su tražili. Samo su oni koje je Bog izabrao to dobili, a ostalima su otvrdnula srca. 8 Tako i piše u Svetom pismu:
9 A David kaže:
»Neka se uhvate u klopku i upadnu u zamku
na vlastitim gozbama.
Neka padnu i budu kažnjeni.
10 Neka oslijepe da ne mogu vidjeti.
I neka im leđa zauvijek budu pognuta.«[e]
11 A ja pitam: »Židovi su se spotaknuli, no znači li to da je njihov pad konačan?« Nipošto! Ali zbog njihove pogreške, spas je došao drugim narodima, što je učinilo Židove ljubomornima. 12 Njihov je prekršaj donio bogat blagoslov cijelome svijetu, a njihov je gubitak postao bogat dobitak ostalim narodima. Koliko će tek svijet primiti bogatiji blagoslov kada dovoljno Židova postane onakvima kakvima ih želi Bog?
13 Govorim vama, koji niste Židovi, zato što sam apostol za one koji nisu Židovi. Dat ću sve od sebe da ispunim svoju zadaću, 14 u nadi da ću svoje sunarodnjake učiniti ljubomornima i tako pomoći nekima od njih da se spase. 15 Kad ih je Bog odbio, pomirio se s drugim narodima. Što će, dakle, značiti kad ih Bog ponovo prihvati nego uskrsnuće od mrtvih? 16 Ako prvi komad tijesta posvetite Bogu, cijeli će kruh biti posvećen. Ako je posvećen korijen drveta, sve su mu grane svete.
17 Zamislite da neke grane masline budu otrgnute i da se na njihovo mjesto nakaleme grane divlje masline te crpe iz bogatoga korijena. Vi niste Židovi, nego poput grane divlje masline primate život iz izvornoga korijena. 18 Ne smijete se hvaliti pred odrezanim granama. Ako se hvalite, sjetite se da ne hranite vi korijen, nego da on hrani vas. 19 Reći ćete: »Grane su odrezane da bih ja mogao biti stavljen na njihovo mjesto.« 20 To je istina, ali te su grane odrezane jer nisu vjerovale, a vi ste na njihovome mjestu zbog svoje vjere. Zato se nemojte ponositi time, nego radije strahujte! 21 Jer, ako Bog nije ostavio prave grane na njihovome mjestu, neće poštedjeti niti vas.
22 Uvidite Božju dobrotu, ali i njegovu strogost. Strog je prema onima koji su otpali, ali je dobar prema tebi ako ostaneš u njegovoj dobroti. A ako prestaneš vjerovati, i tebe će odrezati. 23 Ako, pak, Židovi ne ustraju u svojoj nevjeri, bit će vraćeni na drvo. Jer, Bog je moćan pa ih može vratiti na mjesto gdje su bili. 24 Pa ako ste vi, grane divlje masline, odrezani od drveta divlje masline i protiv prirode nakalemljeni na drvo posađene masline, koliko će lakše biti prirodnim granama da budu nakalemljene na vlastito drvo?
25 Braćo i sestre, želim da znate ovu tajnu istinu, da ne mislite kako znate sve. Ovo je ta tajna: jedan je dio izraelskog naroda postao tvrdoglav i ostat će takvim sve dok puni broj nežidova ne uđe u Božji narod. 26 Tako će se spasiti cijeli Izrael. To piše i u Svetom pismu:
»Spasitelj će doći sa Siona.
Odstranit će bezbožnost od Jakovljevih potomaka.
27 I kada uklonim njihove grijehe,
sklopit ću savez s njima.«[f]
28 Što se tiče Radosne vijesti, oni su Božji neprijatelji, što je vama na korist. Ali što se tiče Božjega izbora, oni su Božji miljenici zbog obećanja koje je dao njihovim precima. 29 Bog ne mijenja odluku kada daje darove i poziva ljude. 30 Nekad ste bili neposlušni, ali sada ste primili Božju milost zbog njihove neposlušnosti. 31 Oni su sada postali neposlušni zbog Božje milosti prema vama, da bi i oni mogli primiti Božju milost. 32 Bog je sve ljude zatvorio u neposlušnost da bi svima pokazao svoju milost.
Slava Bogu!
33 Kako je velika Božja dobrota i kako je beskrajno njegovo znanje i njegova mudrost! Njegove odluke ne može nitko objasniti, njegove putove nitko razumjeti. 34 Tako i piše u Svetom pismu:
»Tko je upoznao Božje misli?
Tko mu je bio savjetnik?[g]
35 Tko je Bogu išta dao
da bi mu on dugovao?«[h]
36 Bog je stvorio sve što postoji i sve postoji po njemu i za njega. Njemu pripada slava! Amen!
Proroštvo o Babilonu
50 Ovo je BOŽJA poruka o Babilonu koju je objavio prorok Jeremija:
2 »Svim narodima obznanite,
dignite signalnu zastavu i razglasite!
Ništa ne prešućujte, već javno recite:
‘Babilon će biti pokoren!
Njihov bog Bel bit će osramoćen,
a bog Marduk u prah smrvljen.
Svi babilonski idolski kipovi
bit će prezreni i srušeni.’
3 Jer, Babilon će napasti narod sa sjevera,
opustošit će zemlju i sve rastjerati.
Pobjeći će odande i čovjek i životinja.«
4 BOG kaže:
»U to vrijeme vratit će se u svoju zemlju
narod Izraela, zajedno s narodom Jude.
Plačući, tražit će svog BOGA.
5 Pitat će gdje je put za Sion.
Krenut će tamo i jedan drugome reći:
‘Združimo se opet sa svojim BOGOM.
Sklopimo s njim vječni savez
koji nikad nećemo zaboraviti.’«
6 »Moj je narod lutao kao izgubljene ovce,
njihovi pastiri zaveli su ih na stranputicu.
Lutali su po brdima i planinama,
zaboravili gdje im je dom.
7 Tko ih je našao, taj ih je prožderao.
Njihovi su neprijatelji govorili:
‘Nismo krivi mi, već oni.’
Oni su griješili protiv BOGA.
Trebali su uz njega vjerno ostati,
uz svoje istinsko mjesto odmora,
uz BOGA kojem su i njihovi preci vjerovali.
8 Bježite iz Babilona! Izađite iz zemlje Babilonaca!
Idite naprijed, kao ovnovi predvodnici.
9 Jer, pokrećem protiv Babilona
moćan savez sjevernih naroda.
Oni će se svrstati u bojne redove,
napasti i osvojiti Babilon.
Njihove su strijele kao vješti ratnici
koji nikad u borbi ne promaše.
10 Babilon će biti potpuno opljačkan,
vojnici će sve odnijeti«, kaže BOG.
11 Okrali ste moju zemlju
pa ste sad ponosni i sretni.
Kao tele na pašnjaku skačete,
kao pastusi, ržete i njištite.
12 No vaš majčinski grad bit će osramoćen,
sramit će vas se vaša domovina.
Bit će posljednja među narodima,
sama divljina i suha pustinja.
13 Zbog BOŽJEGA gnjeva, nitko ondje neće živjeti,
zemlja će vam biti napuštena.
Tko god bude pored Babilona prolazio,
bit će zgrožen, u čudu i nevjerici
zbog takvoga strašnog razaranja.
14 Spremite se za napad na Babilon.
Gađajte, strijelci! Ne štedite strijele.
Jer, Babilon je protiv BOGA griješio.
15 Svud uokolo podignite bojni poklič.
Grad se predaje, zidine i kule se ruše.
Jer, BOG ga sada kažnjava.
Osvetite se tom gradu,
učinite mu kako je on činio drugima.
16 Uništite sve babilonske sijače
i žeteoce koji mašu srpom.
Pred napadom neprijatelja
bježe babilonski zatočenici.
Kući idu, svaki u svoju zemlju.
17 Izraelci su kao stado ovaca
koje su lavovi rastjerali.
Prvo ih je proždirao asirski kralj,
a onda im Nabukodonosor glodao kosti.
18 Stoga, BOG Svevladar, Bog Izraela, poručuje:
»Kaznit ću babilonskoga kralja i njegovu zemlju
kao što sam prije kaznio kralja Asirije.
19 A Izrael ću vratiti na njegove pašnjake.
Napasat će se po gori Karmel i u Bašanu,
uživati po brdima Efrajima i Gileada.«
20 BOG kaže:
»U to vrijeme neće biti krivnje u Izraelu,
nestat će sav grijeh Judejaca.
Jer, oprostit ću preostalima
koje na životu budem ostavio.«
21 BOG kaže:
»Napadni zemlju Merataim,
kreni na stanovnike Pekoda.
Sve ih pobij i potpuno uništi,
kako sam naredio, učini.«
22 Cijelom zemljom širi se zvuk bitke,
sve odjekuje od velikog razaranja.
23 Slomljen je i skršen Babilon, malj cijelog svijeta!
Narodi se zgražaju što je Babilon ruševina.
24 Zamku sam ti, Babilone, postavio,
a ti si se, ne znajući, u nju upleo.
Borio si se protiv BOGA,
no sad si uhvaćen i svladan.
25 BOG je otvorio svoja skladišta oružja
i izvadio naoružanje svoga gnjeva.
Jer, Gospodar, BOG Svevladar,
ima posla u zemlji Babilonaca.
26 Navalite na Babilon sa svih strana,
razvalite žitnice i sve uništite!
Poslažite leševe kao snopove žita,
neka iza vas nitko živ ne ostane.
27 Pobijte babilonske mladiće,
neka budu zaklani kao bikovi.
Teško njima na dan njihovog poraza,
došlo je vrijeme da budu kažnjeni.
28 Ljudi bježe iz Babilona i dolaze na Sion.
Objavljuju osvetu našeg BOGA,
osvetu za razaranje njegova Hrama.
29 »Pozovite strijelce u napad na Babilon,
neka ga okruže svi koji znaju napeti lûk.
Neka se utabore oko cijeloga grada,
i neka ne daju da itko pobjegne.
Babilonu se vraća zlo koje je učinio,
naplaćuju mu se njegova djela.
Jer, oholo je prezirao BOGA,
rugao se Svetinji Izraela.
30 Zato će svi babilonski mladići
popadati po gradskim trgovima
i svi će ratnici tada izginuti«, kaže BOG.
31 »Ustajem protiv tebe, oholi grade«,
kaže Gospodar, BOG Svevladar.
»Jer, došao je dan tvoje kazne.
Vrijeme je za ispaštanje.
32 Oholi Babilon posrnut će i pasti,
nitko ga neće moći pridići.
Zapalit ću vatru u njihovim gradovima,
plamen će progutati sve uokolo.«
33 BOG Svevladar poručuje:
»Narodi Izraela i Jude su potlačeni.
Neprijatelj ih je zarobio,
drži ih čvrsto i ne pušta.
34 Ali njihov je zaštitnik moćan,
ime mu je BOG Svevladar.
On će ih braniti, donijeti mir zemlji,
ali ne i stanovnicima Babilona.«
35 BOG kaže:
»Uništi mačem[a] Babilon i njegove građane!
Uništi kraljevske službenike!
Uništi babilonske mudrace!
36 Uništi lažne proroke! Neka se vidi da su lude.
Uništi ratnike! Neka umru od straha.
37 Uništi konje i bojna kola!
Uništi strane vojnike plaćenike!
Neka svi vojnici postanu kao žene!
Uništi sve babilonske riznice!
Njihova će blaga biti opljačkana.
38 Uništi babilonske vode! Neka sve presuše!
Jer, to je zemlja puna idola
i idolima zaluđenih ljudi.
39 Zato će Babilon naseliti zvijeri,
živjet će ondje hijene i nojevi.
Nikad više tu neće stanovati ljudi,
bit će pusto, u sve naraštaje.
40 Kao što sam razorio Sodomu i Gomoru
i uništio susjedne gradove«, kaže BOG,
»tako ni ovdje više nitko neće živjeti,
čovjek se ovdje više neće naseliti.«
41 Evo, stiže vojska sa sjevera,
silan narod i mnogo kraljeva.
Dižu se iz svih krajeva zemlje.
42 Naoružani su lukovima, strijelama i kopljima,
okrutni su, nemaju milosti.
Dolaze u mnoštvu, na konjima,
čuju se kao da more huči.
Već su raspoređeni u bojne redove,
spremni da te napadnu, babilonski narode.
43 Kad je kralj Babilona čuo za njih,
onemoćao je, ukočio se od straha.
Obuzeo ga je nemir i bol,
kao da je žena koja rađa.
44 »Kao lav iz guštare pokraj rijeke Jordan,
koji jurne na stado na zelenom pašnjaku,
tako ću i ja Babilonce napasti,
u trenu ih iz zemlje protjerati.
Koga da odaberem za vladara?
Pa meni nitko nije ravan.
Nitko me ne može izazvati,
njihovi vođe ne mogu mi se suprotstaviti.«
45 Stoga, čujte što BOG planira protiv Babilona,
što je odlučio protiv zemlje Babilonaca.
Odvući će ih dječaci pastiri,
Edomci će se zgroziti nad svojom sudbinom.
46 Kad padne Babilon, zemlja će zadrhtati.
Njegove krikove čut će svi narodi.
Molitva i poziv upomoć
Davidova pjesma.
1 Tebi se molim, BOŽE, stijeno moja!
Ne ogluši se na mene.
Ako mi ne odgovoriš,
kao da sam već u grobu.
2 Slušaj, zovem te i molim za pomoć,
gledaj, ruke pružam k tvom svetištu.
3 Nisam jedan od opakih,
od onih koji čine zlo.
Oni bližnje pozdravljaju,
a u srcu mržnju skrivaju.
4 Plati im za njihova djela,
za sve što su drugima skrivili.
Uzvrati im sve što su učinili loše,
postupi s njima kako su zaslužili.
5 Jer, nije ih briga što čini BOG,
ne mare za sve što je stvorio.
Zato će ih on sve uništiti
i ostaviti kao ruševine.
6 Neka je slavljen BOG
jer čuo je da ga zovem upomoć.
7 BOG je moja snaga i moj štit.
Cijelim srcem njemu sam vjerovao.
Sretan sam jer pomoć mi je pružio,
slavim ga radosnim pjesmama.
8 BOG daje snagu svom narodu,
spašava i štiti svog odabranoga kralja[a].
9 Spasi svoj narod!
Čuvaj one koji ti pripadaju!
Budi njihov pastir,
i vodi[b] ih zauvijek.
Glas BOGA u oluji
Davidova pjesma.
1 Priznajte BOŽJU slavu, vi nebeska bića[c],
veličajte BOŽJU slavu i moć.
2 Slavite BOŽJE slavno ime,
hvalite BOŽJU svetu ljepotu.
3 BOŽJI glas čuje se nad morem.
Nad vodenim prostranstvom
slavnog BOGA grmi glas.
4 Glas BOGA je silan,
veličanstven je BOŽJI glas.
5 Glas BOGA slama cedrova stabla,
libanonske cedrove lomi BOG.
6 Čini da planine Libanona kao tele poskakuju,
da Sirion[d] kao mladi bik podrhtava.
7 Glas BOGA udara kao munja.
8 Pustinju trese BOŽJI glas,
BOG potresa pustinju Kadeš[e].
9 Glas BOGA hrastove povija[f]
i šume na zemlju obrušava.
Dok u Hramu svi viču: »Slava mu!«
10 BOG vlada nad vodenim prostranstvom,
BOG na prijestolju zauvijek kraljuje.
11 Neka BOG osnaži svoj narod,
neka BOG svom narodu pruži mir[g].
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International