M’Cheyne Bible Reading Plan

7 Ljudi iz Kirjat Jearima došli su u Bet Šemeš i uzeli BOŽJI kovčeg pa ga odnijeli u Abinadabovu kuću koja je bila na brdu. Njegovog su sina Eleazara posvetili da bi mogao čuvati BOŽJI kovčeg.

Novi sukob s Filistejcima

² Kovčeg je dvadeset godina bio u Kirjat Jearimu, a za to je vrijeme sav izraelski narod tugovao i čeznuo za BOGOM.

³ Samuel je govorio Izraelcima: »Ako se zaista svim srcem vraćate BOGU, uklonite sve idole stranih bogova i božice Aštarte. Dajte svoja srca BOGU i samo njemu služite pa će vas on spasiti od Filistejaca«.

⁴ Izraelci su tada uklonili kipove Baala i Aštarte pa su služili samo BOGU.

⁵ Nakon toga, Samuel je rekao: »Okupite sav Izrael u Mispi, a ja ću se pomoliti BOGU za vas.«

⁶ Narod se okupio u Mispi pa su izlijevali vodu pred BOGOM. Na taj su način započeli post koji je trajao cijeli dan. Govorili su: »Sagriješili smo protiv BOGA.«

Samuel je tada u Mispi sudio u sporovima među Izraelcima.

⁷ Kad su Filistejci čuli da se Izraelci okupljaju u Mispi, njihovi su ih vladari počeli pripremati za rat protiv Izraelaca.

Čuvši to, Izraelci su se uplašili. ⁸ Rekli su Samuelu: »Nemoj prestati moliti našeg BOGA za nas. Moli ga da nas spasi od Filistejaca!«

⁹ Tada je Samuel uzeo janje, koje je još sisalo, i žrtvovao ga BOGU kao žrtvu paljenicu. Zatim se pomolio BOGU za Izraelce. I BOG mu je odgovorio na molitvu.

¹⁰ Dok je Samuel još prinosio žrtvu paljenicu, Filistejci su se već primicali Izraelcima da ih napadnu. No tada je BOG strašno zagrmio na Filistejce, a njih je obuzeo strah. Izraelci su ih tada porazili. ¹¹ Izašli su iz Mispe i potjerali ih sve do Bet Kara.

¹² Samuel je nakon bitke uzeo kamen i postavio ga između Mispe i Šena. Nazvao ga je Eben Ezer^[a], rekavši: »Dovde nam je BOG pomogao.«

¹³ Poraženi Filistejci više nisu napadali izraelsko područje. BOG ih je u tome sprečavao sve dok je Samuel bio živ. ¹⁴ Gradovi između Ekrona i Gata, koje su oteli Filistejci, vraćeni su Izraelu, a i područja oko tih gradova bila su oslobođena.

Mir je također vladao i između Izraela i Amorejaca.

¹⁵ Samuel je cijeli svoj život bio sudac u Izraelu. ¹⁶ Iz godine u godinu obilazio je zemlju. Išao je u Betel, Gilgal i Mispu. U svim je tim mjestima sudio u sporovima među Izraelcima. ¹⁷ Zatim bi se vraćao kući u Ramu, gdje je također sudio u sporovima. Ondje je BOGU napravio žrtvenik.

Izraelci traže kralja

8 Kad je Samuel ostario, postavio je svoje sinove za suce u Izraelu. ² Njegov se prvorođeni sin zvao Joel, a drugi Abija. Obojica su sudila u Beer Šebi. ³ No sinovi nisu bili poput oca: bili su nepošteni, uzimali su mito i izvrtali pravdu.

⁴ Zbog svega toga, Izraelske su se starješine okupili kod Samuela u Rami. ⁵ Rekli su mu: »Ostario si, a tvoji sinovi nisu kao ti. Postavi nam zato kralja da nas vodi, onako kako to imaju svi drugi narodi.«

⁶ Samuelu se nije svidjelo to što su tražili: »Daj nam kralja da nas vodi«. Stoga je otišao pomoliti se BOGU.

⁷ Nato mu je BOG rekao: »Poslušaj sve što ti narod kaže. Nisu oni odbacili tebe, nego su odbacili mene kao svoga kralja. ⁸ Isto su tako činili kad sam ih izveo iz Egipta pa sve do današnjeg dana. Ostavljali su me i služili drugim bogovima. Tako sad rade i tebi. ⁹ Poslušaj ih, ali ih ozbiljno upozori. Objasni im što će sve raditi kralj koji će njima vladati.«

¹⁰ Samuel je sve to prenio narodu koji je od njega tražio kralja. ¹¹ Ali im je i rekao: »Evo kako će postupati kralj koji će vladati vama: uzimat će vaše sinove da mu opslužuju bojna kola i konje te da trče pred njim kao zaštita. ¹² Neke će od njih postavljati za zapovjednike nad jedinicama od tisuću vojnika, a neke nad pedeset vojnika. Druge će određivati da mu obrađuju zemlju i žanju žetve. Neke će opet zaduživati da mu izrađuju ratno oružje i opremu za bojna kola. ¹³ Uzimat će vaše kćeri da mu pripremaju mirise, da mu kuhaju i peku. ¹⁴ Uzimat će vaša najbolja polja, vinograde i maslinike pa ih poklanjati svojim službenicima. ¹⁵ Uzimat će desetinu vašeg žita i grožđa pa ih darovati svojim službenicima. ¹⁶ Uzimat će vaše sluge i sluškinje, i vaša najbolja goveda i magarce da mu služe. ¹⁷ Uzimat će i desetinu vaše sitne stoke. Zapravo, postat ćete njegovi robovi. ¹⁸ I onda ćete vapiti zbog kralja kojeg ste sebi izabrali, ali BOG vam tada neće odgovoriti.«

¹⁹ Narod nije htio poslušati Samuela, nego su govorili: »Ne! Mi hoćemo kralja da nama vlada! ²⁰ Tako ćemo biti kao i svi drugi narodi. Kralj će nam biti sudac i vođa, i vodit će naše ratove.«

²¹ Nakon što je Samuel saslušao sve što je narod tražio, prenio je to BOGU.

²² BOG je uputio Samuela: »Poslušaj ih i postavi im kralja.«

Tada je Samuel rekao Izraelcima: »Dobit ćete kralja.^[b] Vratite se sad kući.«

Mrtvi grijehu—živi u Kristu

6 Što, dakle, da kažemo? Hoćemo li nastaviti griješiti da bi Božja milost postala obilnija? ² Naravno da ne! Ali kako možemo mi, koji smo umrli grijehu, i dalje živjeti u grijehu? ³ Zar ne znate da smo mi, koji smo se krstili u Krista Isusa, po krštenju sudjelovali u njegovoj smrti? ⁴ Krštenjem smo zajedno s njim ukopani u smrt da bismo mogli živjeti novim životom, kao što je i Krist ustao iz smrti po slavnoj snazi svoga Oca.

⁵ Budući da smo ujedinjeni s njim u njegovoj smrti, bit ćemo ujedinjeni s njim i u njegovom uskrsnuću. ⁶ Znamo da je naša stara narav razapeta na križu s Kristom kako bi naša grešnost bila uništena i kako više ne bismo bili robovi grijehu. ⁷ Onaj tko je umro, slobodan je od grijeha.

⁸ Ako smo umrli s Kristom, vjerujemo da ćemo i živjeti s njim. ⁹ Znamo da Krist, nakon što je uskrsnuo, neće više umrijeti. Smrt više nema nikakve moći nad njim. ¹⁰ Smrt, kojom je Krist umro, bila je smrt grijehu, jednom i zauvijek. Ali Krist sada ima novi život i taj je život s Bogom. ¹¹ Tako i vi smatrajte sebe mrtvima za grijeh, a živima za Boga u Kristu Isusu.

¹² Grijeh ne smije dalje vladati vama. Nemojte se pokoravati svojim grešnim željama! ¹³ Ne dajte dijelove svoga tijela za oruđe kojim ćete činiti grijeh i zlo. Umjesto toga, prinesite Bogu sami sebe, kao one koji su umrli i ponovo oživjeli. Neka vaše tijelo i njegovi udovi budu namijenjeni samo za to da čine ono što je dobro i da služe Bogu. ¹⁴ Grijeh više neće vladati vama jer više ne živite pod Zakonom, nego pod Božjom milošću.

Robovi pravednosti

¹⁵ Što da radimo? Trebamo li griješiti zato što ne živimo pod Zakonom, nego pod Božjom milošću? Naravno da ne! ¹⁶ Kad se komu predate da mu služite poput roba, njemu ste poslušni i njegovi ste robovi. Robovi ste onoga koga slušate. Možete robovati grijehu, što će vas odvesti u smrt, ili možete robovati poslušnosti Bogu, što će vas opravdati. ¹⁷ Bili ste robovi grijeha, ali hvala Bogu da ste ipak od srca poslušali ono što su vas učili. ¹⁸ Oslobođeni ste grijeha i postali ste robovi pravednosti. ¹⁹ Govorim vam primjerom koji će vam pomoći da razumijete jer su ove stvari teško razumljive. Kao što ste ranije udove svoga tijela stavili na raspolaganje nečistoći i razvratu te postali robovi zla, sada ih stavite na raspolaganje pravednosti. Tako ćete postati njezini robovi i živjeti samo za Boga.

²⁰ Dok ste robovali grijehu, niste bili podložni pravednosti. ²¹ Kakvi su bili plodovi takvog života? Radili ste stvari kojih se sada sramite i čija je krajnja posljedica smrt. ²² A sada, kad ste slobodni od grijeha i kada ste postali Božji robovi, rezultat je vaše posvećenje Bogu, a krajnji je rezultat vječni život. ²³ Jer, plaća za grijeh je smrt, a dar što ga Bog daje jest vječni život po Isusu Kristu, našem Gospodinu.

Kazna zbog štovanja idola

44 Jeremija je čuo poruku za sve Judejce, koji su živjeli u Egiptu, po gradovima Migdol, Tahpanes i Memfis, te na jugu zemlje. ² BOG Svevladar, Bog Izraela, poručio im je: »Vidjeli ste propast koju sam sručio na Jeruzalem i sve druge judejske gradove. Danas su to samo puste ruševine. ³ Uništeni su zbog zloće svojih stanovnika. Izazvali su moj bijes prinoseći žrtve drugim bogovima za koje prije nisu znali ni oni, ni vi, ni vaši preci. ⁴ Ipak, stalno sam slao svoje sluge proroke koji su im govorili da ne čine gadosti koje toliko mrzim. ⁵ Ali oni ih nisu slušali, nisu na njih obraćali pažnju. Nisu odustajali od svoje zloće. I dalje su prinosili žrtve drugim bogovima. ⁶ Zato se moj gnjev sručio na judejske gradove i jeruzalemske ulice, i spalio ih. Pretvorio sam ih u puste ruševine, a takvi su i danas.

⁷ Zato vam sada BOG Svevladar, Bog Izraela, poručuje: ‘Zašto sebi nanosite takvo strašno zlo? Donosite propast Judejcima, svim muškarcima i ženama, djeci i dojenčadi. Nitko neće preživjeti. ⁸ Zašto izazivate moj bijes izrađujući idole? Zašto palite žrtve drugim bogovima? Sad, kad živite kao stranci u Egiptu, uništit ćete sami sebe. Navući ćete na sebe prokletstvo i porugu drugih naroda na zemlji. ⁹ Zar ste zaboravili krivnju svojih predaka, grijeh judejskih kraljeva i kraljica? Jeste li zaboravili što ste vi i vaše žene radili u Judi i po ulicama Jeruzalema? ¹⁰ Do danas se nitko od Judejaca nije pokajao. Nisu pokazali da me poštuju i nisu slijedili moj nauk. Nisu se držali odredbi zakona koji sam dao vama i vašim precima.’

¹¹ Zato BOG Svevladar, Bog Izraela, kaže: ‘Odlučio sam vam nanijeti zlo. Uništit ću cijeli narod Jude. ¹² Pobit ću sve preostale Judejce koji su došli živjeti u Egipat. Svi ćete ovdje nastradati. Od prvog do zadnjega, poginut ćete od mača ili umrijeti od gladi. Ljudi će vas proklinjati, zgražavati se nad vašom sudbinom, psovati vas i vrijeđati. ¹³ One, koji su došli živjeti u Egipat, kaznit ću kao što sam kaznio Jeruzalem. Stradat će od mača, gladi i bolesti. ¹⁴ Nitko neće preživjeti. Nitko neće uspjeti pobjeći niti vratiti se u Judu. Čeznut će da se vrate, ali tek će se nekoliko bjegunaca vratiti u svoju zemlju.’«

¹⁵ U to je vrijeme puno naroda iz Jude živjelo u Patrosu, južnom dijelu Egipta. Mnoge su žene prinosile žrtve drugim bogovima, a njihovi su muževi znali za to. Svi oni poručili su Jeremiji: ¹⁶ »Nećemo te poslušati iako tvrdiš da govoriš u BOŽJE ime. ¹⁷ Činit ćemo kako smo obećali božici zvanoj Kraljica Neba. Palit ćemo joj žrtve i izlijevati prinose pića. Tako smo prije činili, tako su radili naši preci, naši kraljevi i službenici po judejskim gradovima i ulicama Jeruzalema. Uvijek smo imali hrane u izobilju, bilo nam je dobro i ništa loše nije nam se događalo. ¹⁸ Ali otkad smo prestali paliti žrtve i izlijevati prinose pića Kraljici Neba, siromašni smo i ljudi umiru od mača i gladi.«

¹⁹ Tada su žene rekle:^[a] »Naši su muževi znali da palimo žrtve i izlijevamo prinose pića Kraljici Neba te da pravimo kolačiće u njenom obliku. Oni su nam sve to odobravali.«

²⁰ Jeremija se potom obratio cijelom narodu, i muškarcima i ženama koji su mu to poručili, te rekao: ²¹ »BOG se sjetio žrtava koje ste palili po judejskim gradovima i jeruzalemskim ulicama. Nije zaboravio što ste radili vi i vaši preci, vaši kraljevi i službenici, cijeli narod. ²² BOG nije više mogao podnositi vašu zloću i gnjusobe koje ste činili. Zato vam je zemlja danas pusta i prazna, zato je drugi proklinju. ²³ Sve je to zbog toga što ste palili žrtve idolima i griješili protiv BOGA. Niste slušali BOŽJI glas niti slijedili njegova učenja. Niste se držali njegovih uredbi ni propisa. Zato vas je snašla ova nesreća koja i danas traje.«

²⁴ Jeremija je dalje govorio cijelom narodu, a naročito ženama: »Poslušajte BOŽJU poruku, svi vi Judejci u Egiptu. ²⁵ BOG Svevladar, Bog Izraela, poručuje: ‘Vi i vaše žene kažete da ćete ispuniti ono što ste obećali. Rekli ste da ćete činiti kako ste obećali, da ćete paliti žrtve i izlijevati prinose pića Kraljici Neba. Samo naprijed! Održite svoja obećanja, izvršite svoje zavjete!’ ²⁶ No, Judejci u Egiptu, slušajte što govori BOG: ‘Zaklinjem se svojim slavnim imenom’, kaže BOG, ‘ni jedan Judejac u cijelom Egiptu više se neće zaklinjati mojim imenom. Nitko više neće izgovoriti: »Zaklinjem se BOGOM.« ²⁷ Pratim sve što rade Judejci, ali ne zato da ih blagoslovim, već da im naudim. Svi Judejci u Egiptu stradavat će od mača i umirati od gladi, sve dok nitko ne ostane. ²⁸ Malo je onih koji će preživjeti i pobjeći iz Egipta u Judu. Tada će svi Judejci, koji su došli u Egipat živjeti kao stranci, znati čija riječ vrijedi, moja ili njihova. ²⁹ A ovo će vam biti znak’, kaže BOG, ‘Kaznit ću vas ovdje u Egiptu pa ćete biti sigurni da se moje prijetnje ispunjavaju.’ ³⁰ Stoga, BOG kaže: ‘Faraona Hofru, egipatskoga kralja, prepustit ću neprijateljima koji ga žele ubiti, kao što sam i judejskoga kralja Sidkiju prepustio babilonskom kralju Nabukodonosoru, neprijatelju koji mu je htio oduzeti život.’«

Molitva za kralja prije bitke

Voditelju zbora. Davidova pjesma.

Zahvala za kraljevu pobjedu

Voditelju zbora. Davidova pjesma.