Book of Common Prayer

Mem

Nun

Samek

Bog opominje tvrdoglavi Izrael

Voditelju zbora. Na gititu. Asafova pjesma.

Vapaj za pravdu

Asafova pjesma.

Davidova briga za Šaulovu obitelj

9 Jednom je David upitao: »Je li ostao itko od Šaulove obitelji? Želim se pobrinuti za tu osobu, radi Jonatana.«

² Među članovima Šaulove obitelji našao se sluga po imenu Siba. Pozvali su ga k Davidu.

Kralj ga upita: »Jesi li ti Siba?«

»Jesam, tebi na usluzi«, odgovori on.

³ »Postoji li još netko od Šaulove obitelji?« rekao je kralj, »Želim pokazati Božju dobrotu toj osobi.«

Siba odgovori: »Ostao je još samo hromi Jonatanov sin.«

⁴ »A gdje je on?« upita kralj.

»U kući Makira, Amielovog sina, u Lo Debaru«, odgovori Siba.

⁵ Tada kralj David zapovjedi da Jonatanovog sina dovedu iz Lo Debara, iz kuće Amielovog sina Makira.

⁶ Kad je Mefibošet, Jonatanov sin i Šaulov unuk, stao pred Davida, poklonio mu se do zemlje.

David je rekao: »Mefibošete!«

»Tvoj sam sluga«, odgovori on.

⁷ »Ne boj se«, reče mu David, »bit ću milostiv prema tebi radi tvoga oca Jonatana. Vratit ću ti svu zemlju koja je pripadala tvome djedu Šaulu i uvijek ćeš moći jesti za mojim stolom.«

⁸ Mefibošet se poklonio i rekao: »Ne vrijedim više od crknutog psa, a ti si ipak ljubazan prema meni.«

⁹ Tada je kralj pozvao Sibu, slugu Šaulove obitelji. Rekao mu je: »Dao sam unuku tvoga gospodara sve što je pripadalo njegovoj obitelj. ¹⁰ Ti, tvoji sinovi i sluge obrađivat ćete njegovu zemlju, sakupljati urod i hraniti ga. Mefibošet će uvijek imati mjesto za mojim stolom.^[a]«

Siba je imao petnaestoricu sinova i dvadesetoricu slugu.

¹¹ A Siba je rekao kralju: »Gospodaru, učinit ću sve što zapovijedaš.«

Tako je Mefibošet jeo za Davidovim stolom, kao bilo koji od kraljevih sinova. ¹² Mefibošet je imao sinčića Miku i svi su Sibini ljudi bili njegovi sluge.

¹³ Živio je u Jeruzalemu. Hramao je na obje noge i svakog je dana jeo za kraljevim stolom.

Pavao u Efezu

19 Dok se Apolon nalazio u Korintu, Pavao je putovao po unutrašnjosti i stigao do Efeza. Ondje je naišao na neke vjernike pa ² ih upitao: »Jeste li primili Svetog Duha kad ste povjerovali?«

Oni su mu odgovorili: »Nismo ni čuli da postoji Sveti Duh.«

³ »Kakvim ste onda krštenjem kršteni?« upitao ih je.

Odgovorili su mu: »Ivanovim krštenjem.«

⁴ »Ivan je krstio ljude u znak njihovog obraćenja«, rekao im je Pavao, »Ivan je govorio narodu da vjeruju u onoga koji dolazi poslije njega, to jest u Isusa.«

⁵ Kad su to čuli, krstili su se u ime Gospodina Isusa. ⁶ Kad je Pavao položio svoje ruke na njih, na svakoga je sišao Sveti Duh. Oni su tada počeli govoriti drugim jezicima i proricati. ⁷ Sveukupno ih je bilo dvanaestorica muškaraca.

⁸ Pavao je zatim otišao u sinagogu. Ondje je tri mjeseca hrabro govorio i raspravljao sa Židovima. Uvjeravao ih je da prihvate Božje kraljevstvo. ⁹ No neki su od njih bili tvrdoglavi i odbili povjerovati. Govorili su loše o Božjem putu. Zato ih je Pavao napustio. Sa sobom je poveo Isusove učenike i svakoga je dana u školi nekog čovjeka, koji se zvao Tiran, držao rasprave. ¹⁰ To je trajalo dvije godine pa su tako svi stanovnici Azije, i Židovi i nežidovi, čuli Gospodinovu riječ.

³⁴ Tada je Isus pozvao narod i svoje učenike k sebi pa im rekao: »Ako me tko želi slijediti, onda se mora odreći samoga sebe, uzeti svoj križ^[a] i slijediti me. ³⁵ Onaj tko želi sačuvati svoj život—izgubit će ga. A tko izgubi svoj život radi mene i Radosne vijesti—sačuvat će ga. ³⁶ Kakve koristi ima onaj tko dobije cijeli svijet, a izgubi svoj život? ³⁷ Što može čovjek dati u zamjenu za svoj život? ³⁸ Ako se tko posrami mene i moga učenja pred ovim nevjernim i grešnim naraštajem, ja ću se posramiti njega kad dođem u slavi svoga Oca i sa svetim anđelima.«

9 Isus im je rekao i ovo: »Govorim vam istinu. Neki od vas, koji stojite ovdje, vidjet ćete Božje kraljevstvo kako je došlo sa silom, prije nego što umrete.«