Book of Common Prayer
Pravi način štovanja
Asafova pjesma.
1 Najuzvišeniji BOG govori.
On zemlju poziva
od istoka do zapada.
2 Bog sja sa Siona,
čija je ljepota savršena.
3 Bog naš dolazi i ne šuti.
Pred njim proždire vatra,
oko njega bjesni silna oluja.
4 Za svjedoke poziva nebo i zemlju
dok sudi svom narodu:
5 Neka se okupe oko mene moji vjerni,
koji su kroz žrtvu sa mnom savez sklopili.
6 Nebesa objavljuju pravednost njegovu
jer sâm Bog sudi narodu.
7 Slušaj, narode moj, ja ću govoriti,
Izraele, protiv tebe ću svjedočiti:
Ja sam Bog, tvoj Bog.
8 Ne korim te zbog tvojih žrtava
jer neprestano mi prinosiš paljenice.
9 Ne trebam junce iz tvoje štale,
ni jarce iz tvojih torova,
10 jer moja je svaka šumska životinja
i stoka na tisuću planina.
11 Znam svaku gorsku pticu,
moje je sve što se kreće u polju.
12 Da ogladnim, ne bih te tražio hranu,
jer moj je svijet i sve što je u njemu.
13 Jedem li ja meso bikova
ili pijem krv jaraca?
14 Prinesi Bogu zahvalnost kao žrtvu,
izvrši zavjete koje si dao Svevišnjemu.
15 Zatim me prizovi u dan nevolje,
izbavit ću te, a ti ćeš me slaviti.
16 A zlom čovjeku Bog kaže:
S kojim pravom moje zakone citiraš
i o mom Savezu ustima pričaš,
17 ti, koji mrziš da te odgajam
i moje riječi odbijaš?
18 Kad vidiš lopova, staješ uz njega
i voliš društvo preljubnika.
19 Ustima zlo blebećeš,
jezikom prijevare klepećeš.
20 Sjediš i bližnjega ogovaraš,
brata svoga klevećeš.
21 To si činio, a ja sam šutio
pa si mislio da sam kao ti.
Ali sada te korim
i optužbu pred tebe iznosim.
22 Vi, koji zaboravljate Boga,
shvatite što govorim
inače ću vas raskomadati,
neće biti nikog da vas izbavi.
23 Tko mi prinosi zahvalnost kao žrtvu, taj me časti.
Onima koji žive ispravno,
Božje spasenje ću pokazati.
Molitva za zaštitu od neprijatelja
Voditelju zbora. Po melodiji »Ne uništi«. Davidov »miktam«. Napisan kad je Šaul zapovjedio da nadziru Davidovu kuću kako bi ga ubio.
1 Bože, spasi me od mojih neprijatelja,
zaštiti me od tih nasrtljivaca.
2 Izbavi me od zlonamjernih
i spasi me od krvoločnih
3 jer u zasjedi čekaju da me ubiju!
Silnici su se udružili protiv mene,
a ni prijestup ni grijeh nisam počinio, BOŽE.
4 Ništa nisam skrivio,
a oni trče i zauzimaju položaje.
Probudi se!
Priskoči mi u pomoć i sam se uvjeri!
5 Ti si BOG Svevladar, Bog Izraelov,
ustani i kazni sve pogane.
Nemoj se smilovati zlim izdajicama. Selah
6 Svaku večer se vraćaju,
kao psi reže i gradom kruže.
7 Gle, na usta im idu bljuvotine,
režu riječima kao mačevima,
nije ih briga tko ih čuje.
8 A ti im se, BOŽE, smiješ,
svim poganima se izruguješ.
9 Tebe iščekujem, snago moja,
jer ti si mi, Bože, kao tvrđava.
10 Moj Bog me voli i dolazi k meni,
moj Bog će dati da likujem nad neprijateljima.
11 Nemoj ih samo pobiti
jer moj narod će to zaboraviti.
Nego ih svojom silom rasprši
pa ih obori, Gospodaru, naš zaštitniče.
12 Zbog grijeha njihovih usta,
zbog riječi njihovih usana,
neka se uhvate u zamku svoje oholosti.
Zato što govore kletve i laži,
13 u srdžbi ih dokrajči.
Dokrajči ih, da ih više ne bude!
Tako će se znati po cijelom svijetu
da Bog vlada u Jakovljevom narodu.
14 Svaku večer se vraćaju,
kao psi reže i gradom kruže.
15 Lutaju uokolo, jelo traže,
ako se ne nažderu, opet zavijaju.
16 A ja ću svakoga jutra pjevati o tvojoj snazi,
o tvojoj vjernoj ljubavi.
Jer, ti si mi kao tvrđava,
utočište u vrijeme nevolje.
17 Snago moja, tebi pjevam hvalospjev.
Ti si mi, Bože, kao tvrđava,
ti si Bog koji mi ljubav pruža.
Molitva naroda nakon poraza
Voditelju zbora. Po melodiji »Ljiljan saveza«. Davidov »miktam«, za pouku. Napisan kad se borio protiv Aramejaca iz Naharaima i Sobe, i kad se Joab vratio i pobio dvanaest tisuća Edomaca u Dolini soli.
1 Odbacio si nas, Bože, rasuo si nas,
bio si ljut, a sada, obnovi nas.
2 Potresao si zemlju i rascijepila se.
Zatvori joj pukotine jer još se trese.
3 Pokazao si svom narodu što su nevolje,
napio nas vinom, posrćemo kao pijanice.
4 Ali postavio si zastavu onima koji su ti vjerni,
da se ondje okupe i van dometa strijelaca sklone. Selah
5 Daj nam pobjedu, molbu nam ispuni,
da se mogu spasiti tvoji voljeni.
6 Bog je rekao u svom svetištu:
»Uživat ću u pobjedi
i zemlju svom narodu[a] podijeliti.
Dat ću im grad Šekem i dolinu Sukot.
7 Gilead je moj, Manaše je moj,
Efrajim mi je kao kaciga,
Juda moja vladarska palica.
8 Moab mi je posuda za pranje,
na Edom bacam sandalu[b],
nad Filistejom slavim pobjedu.«
9 No, tko će me dovesti do utvrđenoga grada?
Tko će me dovesti do Edoma?
10 Zar nećeš ti, Bože,
ti koji si nas odbacio,
ti, Bože, koji ne ideš u bitku
s našim vojskama?
11 Pomozi nam protiv neprijatelja
jer ljudska je pomoć ništavna.
12 S Bogom ćemo uspjeti,
on će naše neprijatelje zgaziti.
Poziv svima da slave Boga
Voditelju zbora. Hvalospjev.
1 Svi na zemlji, Bogu radosno kličite!
2 U slavu njegovog imena pjevajte,
veličanstveno ga hvalite!
3 Recite Bogu:
»Kako su tvoja djela zastrašujuća!
Zbog tvoje velike moći,
u strahu ti se klanjaju neprijatelji.
4 Svi na zemlji tebe štuju,
psalme ti pjevaju,
hvalospjeve tvome imenu.« Selah
5 Dođite i vidite Božja djela:
čuda je učinio među ljudima.
6 More je pretvorio u suho tlo,
pješice su prošli kroz riječno korito.[a]
Zbog toga se sada radujemo.
7 Svojom silom on vlada zauvijek,
njegove oči narode promatraju,
neka se buntovnici ne podižu. Selah
8 Blagoslivljajte našeg Boga, narodi,
neka se čuju hvalospjevi!
9 Naše je duše sačuvao žive
i nije dao da nam se noga oklizne.
10 Ti si nas, Bože, provjerio,
pročistio nas kao u vatri srebro.
11 U mrežu si nas zapleo,
teret nam na leđa natovario.
12 Pustio si da nam jašu po glavi,
prošli smo i kroz vatru i kroz vodu,
ali si nas doveo na sigurno.
13 Sa žrtvama paljenicama u tvoj ću ući Hram,
izvršit ću što sam ti zavjetovao,
14 što sam usnama izgovorio
i ustima u nevolji obećao.
15 Prinijet ću ti paljenice od utovljenih životinja,
podići će se dim od ovnova loja,
prinijet ću ti žrtve od goveda i jaraca. Selah
16 Dođite i poslušajte, svi koji Boga štujete:
ispričat ću vam što je učinio za mene.
17 Glasno sam mu zavapio,
njega sam veličao.
18 Da sam u srcu čuvao grijeh,
Gospodar me ne bi me čuo.
19 Ali Bog me zaista čuo
i saslušao moju molitvu.
20 Neka je slavljen Bog
jer moju molitvu nije odbio
niti mi je svoju ljubav uskratio.
Poziv narodima da slave Boga
Voditelju zbora. Uz žičana glazbala. Hvalospjev.
1 Bože, smiluj nam se i blagoslovi nas!
Svojim licem nas obasjaj Selah
2 da sva zemlja upozna tvoje putove,
svi narodi tvoje spasenje.
3 Neka te slave narodi, Bože,
neka te slave svi narodi.
4 Neka se nacije raduju i kliču
jer pravedno sudiš ljudima
i upravljaš narodima svijeta. Selah
5 Neka te slave narodi, Bože,
neka te slave svi narodi.
6 Zemlja nam je dala svoje plodove.
Blagoslovio nas je Bog, naš Bog.
7 Neka nas Bog uvijek blagoslovi
i neka ga posvuda štuju svi ljudi.
3 Kad su stanovnici Gibeona čuli kako je Jošua osvojio Jerihon i Aj, 4 poslužili su se lukavstvom. Na magarce su natovarili otrcane vreće i stare, poderane i zakrpane mjehove za vino. 5 Obuli su iznošene i zakrpane sandale, odjenuli staru odjeću i ponijeli star, pljesnivi kruh. 6 Kad su došli k Jošui u tabor u Gilgalu, rekli su njemu i Izraelcima: »Dolazimo iz daleke zemlje i htjeli bismo sklopiti savez mira s vama.«
7 »A što ako živite blizu nas?« upitali su Izraelci Hivijce. »U tome slučaju, ne možemo s vama sklopiti savez.«
8 »Tvoji smo sluge«, rekli su Jošui, a on ih je upitao: »Tko ste vi i odakle dolazite?«
9 Odgovorili su: »Tvoji smo sluge, a došli smo iz vrlo daleke zemlje jer smo čuli za tvog BOGA. Čuli smo što je sve učinio u Egiptu 10 i kako je postupio s dvojicom amorejskih kraljeva istočno od rijeke Jordan—Sihonom, kraljem Hešbona, i Ogom, kraljem Bašana, koji je vladao u Aštarotu. 11 Zato su nam starješine i svi stanovnici naše zemlje rekli: ‘Uzmite zalihu hrane za put pa idite i sastanite se s njima. Recite im da smo njihovi sluge i zamolite ih da sklope savez s nama.’ 12 Kruh nam je bio još topao kad smo od kuće krenuli, a sad je, evo, star i pljesniv. 13 I ovi su mjehovi za vino bili novi kad smo ih napunili, a sad su se, evo, poderali. I odjeća i sandale su nam se od dugog puta istrošili.«
14 Izraelci su nasjeli na podvalu i odlučili prihvatiti savez s Gibeoncima iako se oko toga nisu posavjetovali s BOGOM. 15 Jošua je s njima sklopio savez kojim se obvezao da će ih pustiti da žive u miru, a vođe su izraelske zajednice potvrdili to prisegom.
16 Međutim, tri dana nakon sklapanja saveza Izraelci su doznali da su im Gibeonci susjedi. 17 Zato su otišli na put i treći dan stigli do njihovih gradova—Gibeona, Kefire, Beerota i Kirjat Jearima. 18 Nisu ih napali jer su im se vođe zajednice zakleli Izraelovim BOGOM.
Cijela je izraelska zajednica počela gunđati protiv poglavara, 19 ali su oni odgovorili: »Zakleli smo im se Izraelovim BOGOM i sad ih ne smijemo dirati. 20 Evo što ćemo učiniti: pustit ćemo ih da žive, da se zbog kršenja prisege Bog ne bi razljutio na nas. 21 Zato ih pustite da žive, ali neka odsad budu drvosječe i vodonoše cijeloj zajednici.« Tako su odlučili vođe.
15 Mi, koji imamo jaku vjeru, moramo pomoći onima čija je vjera slaba, a ne samo udovoljavati sebi. 2 Svatko od nas neka se trudi ugoditi drugima i neka im nastoji koristiti kako bi njihova vjera ojačala. 3 Ni Krist se nije trudio ugoditi samome sebi. Kao što u Svetom pismu piše: »Uvrede onih koji te vrijeđaju, Bože, pale su na mene.«[a] 4 Sve što je davno napisano u Svetom pismu, napisano je zato da mi nešto naučimo. Tako da strpljivošću i ohrabrenjem, koje daje Sveto pismo, imamo nadu. 5 Bog je izvor strpljivosti i ohrabrenja. Neka vam pomogne da se slažete jedni s drugima i da slijedite primjer Isusa Krista. 6 Tako svi zajedno možete, jednom mišlju i jednim ustima, dati slavu Ocu našega Gospodina Isusa Krista. 7 Prihvatite jedni druge kao što je Krist prihvatio vas, na slavu Bogu. 8 Kažem vam da je Krist postao sluga Židovima da bi pokazao kako Bog drži svoja obećanja i da potvrdi obećanja koja je dao židovskim precima. 9 Tako da i nežidovski narodi slave Boga zbog njegovog milosrđa. U Svetom pismu piše:
»Hvalit ću te među drugim narodima
i pjevat ću hvale tvom imenu.«[b]
10 U Svetom pismu piše i ovo:
»Veselite se drugi narodi, zajedno s Božjim narodom.«[c]
11 Kao i:
»Hvalite Gospodina, svi nežidovski narodi!
Slavite ga, sve nacije!«[d]
12 A Izaija kaže:
13 Neka vam Bog, od kojega dolazi sva nada, ispuni srca radošću i mirom jer mu vjerujete. Tako će vaša nada stalno rasti snagom Svetog Duha.
Petar se odriče Isusa
(Mk 14,66-72; Lk 22,56-62; Iv 18,15-18.25-27)
69 A Petar je sjedio vani, u dvorištu. Prišla mu je jedna sluškinja i rekla: »I ti si bio s Isusom Galilejcem!«
70 No on je to pred svima zanijekao. Rekao je: »Ne znam što govoriš.«
71 Zatim je otišao prema ulazu, gdje ga je opazila druga sluškinja koja je rekla onima oko sebe: »Ovaj je bio s Isusom iz Nazareta.«
72 Petar je to opet zanijekao, zaklinjući se: »Kunem se da ne poznajem toga čovjeka!«
73 Malo kasnije, pristupili su Petru oni koji su ondje stajali te mu rekli: »Ti zaista jesi jedan od njih. Tvoj te govor odaje.«
74 A on se počeo zaklinjati: »Kunem se da ne poznajem toga čovjeka.« I tada se oglasio pijetao. 75 Petar se tada sjetio Isusovih riječi: »Prije nego što se pijetao oglasi, triput ćeš me se odreći.« Izašao je i gorko zaplakao.
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International