M’Cheyne Bible Reading Plan

Ostarjeli kralj David

1 Kralj David zašao je u duboku starost i nikako se nije mogao ugrijati iako su ga pokrivali mnogim pokrivačima.

² Zato su njegovi sluge predložili: »Potražit ćemo mladu djevojku koja će biti uz tebe, kralju, i njegovati te. Ugrijat ćeš se dok bude ležala uz tebe, gospodaru kralju.«

³ Tražili su lijepu djevojku po cijelome Izraelu. Našli su Abišagu iz Šunama i doveli je kralju. ⁴ Djevojka je bila posebno lijepa. Njegovala je kralja i služila ga, ali on nije spavao s njom.

Adonija se želi domoći prijestolja

⁵ Adonija, sin Davidove žene Hagite, nadmeno je izjavio: »Ja ću biti kralj«. Nabavio je bojna kola i konje te pratnju od pedeset ljudi. ⁶ Njegov otac David nikad ga zbog toga nije prekorio. Također, bio je veoma naočit i rodio se odmah nakon Abšaloma. ⁷ Adonija se udružio sa Serujinim sinom Joabom i svećenikom Abjatarom koji su mu pružali podršku. ⁸ No svećenik Sadok, Jojadin sin Benaja, prorok Natan, Šimej, Rei i Davidovi junaci nisu stali uz njega.

⁹ Pored kamena Zoheleta, blizu izvora Rogel, Adonija je žrtvovao ovce, goveda i utovljenu telad. Na svečani je obred pozvao svu svoju braću, druge kraljeve sinove i sve Judejce koji su bili u kraljevoj službi. ¹⁰ Prorok Natan, Benaja i Davidovi junaci nisu bili pozvani, baš kao ni Adonijin polubrat Salomon.

Natan savjetuje Bat Šebu

¹¹ Natan je upitao Bat Šebu, Salomonovu majku: »Znaš li da je Hagitin sin Adonija postao kralj, a naš gospodar David ništa o tome ne zna? ¹² Zato mi sad dopusti da ti dam savjet kako bi spasila svoj život i život svoga sina. ¹³ Idi odmah kralju Davidu i reci mu: ‘Moj gopodaru kralju, nisi li se ti zakleo svojoj sluškinji: »Tvoj će sin Salomon biti kralj nakon mene i naslijedit će moje prijestolje! Zašto je onda Adonija postao kralj?«’ ¹⁴ Dok budeš razgovarala s kraljem, ja ću doći i potvrditi tvoje riječi.«

¹⁵ Bat Šeba je otišla u odaje ostarjeloga kralja kojeg je ondje njegovala Abišaga iz Šunama.

¹⁶ Duboko se poklonila pred kraljem, a on je pitao: »Što mogu učiniti za tebe?«

¹⁷ »Gospodaru«, reče mu ona, »Zakleo si se BOGOM: ‘Tvoj će sin Salomon biti kralj nakon mene i naslijedit će moje prijestolje.’ ¹⁸ No ne znaš da se Adonija proglasio kraljem. ¹⁹ Žrtvovao je mnogo volova, utovljene stoke i ovaca. Pozvao je sve kraljeve sinove, svećenika Abjatara i vojnog zapovjednika Joaba, ali tvoga slugu Salomona nije pozvao. ²⁰ Oči cijeloga Izraela uperene su u tebe, moj gospodaru kralju. Svi čekaju da objaviš tko će naslijediti kraljevsko prijestolje nakon tebe. ²¹ Ako moj gospodar kralj ne odredi nasljednika, mene i moga sina Salomona smatrat će izdajicama onog trena kad kralj umre.«

²² Dok je ona još govorila, stigao je prorok Natan.

²³ Kralju su javili: »Prorok Natan je ovdje.«

Natan je došao pred kralja i poklonio se pred njim do zemlje. ²⁴ Rekao je: »Moj gospodaru kralju, jesi li ti odredio da će Adonija biti kralj nakon tebe i da će preuzeti tvoje prijestolje? ²⁵ Jer, on je danas žrtvovao mnogo volova, utovljene teladi i ovaca. Na obred je pozvao sve kraljeve sinove, vojne zapovjednike i svećenika Abjatara. Eno ih, jedu i piju s njim, i kliču: ‘Živio kralj Adonija!’ ²⁶ No nije pozvao ni mene, ni svećenika Sadoka, ni Jojadinog sina Benaju, kao ni tvoga slugu Salomona. ²⁷ Jesi li ti tako odlučio, moj gospodaru kralju, a da mi nisi obznanio tko će biti tvoj nasljednik?«

²⁸ Tada je kralj David rekao: »Pozovite Bat Šebu.«

Kad je došla Bat Šeba i stala pred kralja, ²⁹ on se zakleo: »Zaklinjem se BOGU, koji me izbavio iz svake nevolje, ³⁰ danas ću izvršiti što sam ti obećao pred Izraelovim Bogom: ‘Tvoj će sin Salomon biti kralj nakon mene i naslijedit će moje prijestolje.’«

³¹ Bat Šeba poklonila se kralju do zemlje i rekla: »Zauvijek neka živi moj gospodar, kralj David!«

Salomon postaje kralj

³² Kralj David je rekao: »Pozovite mi svećenika Sadoka, proroka Natana i Jojadinog sina Benaju.«

Kad su došli pred kralja, ³³ on im je rekao: »Okupite sluge svoga gospodara i odvedite moga sina Salomona na mojoj mazgi do izvora Gihon.^{[a] 34} Neka ga tamo svećenik Sadok i prorok Natan pomažu^[b] za kralja cijeloga Izraela. Zatim zatrubite u rogove i vičite: ‘Živio kralj Salomon!’ ³⁵ Poslije ga otpratite natrag u grad. Neka dođe i sjedne na moje prijestolje jer će biti kralj nakon mene. Odredio sam ga za vladara Izraela i Jude.«

³⁶ Jojadin sin Benaja odgovorio je kralju: »Amen!^[c] Neka tako i BOG potvrdi moga gospodara kralja. ³⁷ Kao što je BOG bio uz moga gospodara kralja, neka tako bude i uz Salomona! Neka njegovo kraljevstvo bude još veće od Davidovog kraljevstva!«

³⁸ Svećenik Sadok, prorok Natan, Jojadin sin Benaja i Davidovi osobni čuvari^[d] odveli su Salomona na mazgi kralja Davida dolje, na izvor Gihon. ³⁹ Iz šatora sastanka svećenik je Sadok uzeo rog s uljem i izvršio obredno pomazanje Salomona za kralja. Potom su zatrubili u rogove i sav je narod povikao: »Živio kralj Salomon!« ⁴⁰ Svi su ga pratili natrag u grad, glasno svirajući frule i silno se radujući, tako da se treslo tlo pod njima.

⁴¹ Adonija i svi njegovi uzvanici čuli su buku dok su završavali s gozbom.

Kad je Joab začuo zvuk roga, upitao je: »Kakva je to silna graja u gradu?«

⁴² Dok je još govorio, stigao je Jonatan, sin svećenika Abjatara.

Adonija ga je pozvao: »Uđi! Dobar si čovjek i sigurno donosiš dobre vijesti.«

⁴³ »Ne« odgovorio je Jonatan. »Naš je gospodar, kralj David, postavio Salomona za kralja. ⁴⁴ Kralj je poslao Salomona na kraljevoj mazgi na izvor Gihon. Pratili su ga svećenik Sadok, prorok Natan, Jojadin sin Benaja i kraljeva straža. ⁴⁵ Ondje su ga svećenik Sadok i prorok Natan obredno pomazali za kralja. Krenuli su natrag u grad, veseleći se tako silno da se cijeli grad podigao na noge. To je buka koju čujete. ⁴⁶ Salomon već sjedi na kraljevskom prijestolju, ⁴⁷ a kraljevi službenici dolaze našem gospodaru, kralju Davidu, i čestitaju mu: ‘Neka Bog proslavi Salomonovo ime i neka on bude još veći kralj od tebe!’ Kralj se poklonio Bogu u svojim odajama ⁴⁸ i rekao: ‘Neka je danas blagoslovljen Izraelov Bog koji mi je dopustio da vidim svog potomka kako sjedi na mome prijestolju.’«

⁴⁹ Svi su se Adonijini uzvanici razišli uplašeni s gozbe. ⁵⁰ Adonija, koji se sad bojao Salomona, sklonio se pokraj žrtvenika, uhvativši se za rogove žrtvenika.^[e]

⁵¹ Salomonu je rečeno: »Adonija se uplašio kralja Salomona. Drži se za rogove žrtvenika i govori: ‘Neka mi se kralj Salomon zakune da neće pogubiti svoga slugu.’«

⁵² Salomon je odgovorio: »Ako se pokaže poštenim čovjekom, neće mu pasti ni dlaka s glave. No ako se pokaže da je činio zlo, umrijet će.«

⁵³ Kralj je Salomon poslao ljude da Adoniju odvoje od žrtvenika. Adonija je prišao kralju i poklonio se, a Salomon mu je rekao: »Idi kući.«

Odgovornosti u slobodi

5 Krist nas je oslobodio i sada smo slobodni. Stoga, ostanite postojani i nemojte dopustiti da vas opet stave u jaram ropstva. ² Slušajte! Ja, Pavao, govorim vam: ako se vratite Zakonu time što ćete se obrezati, Krist vam neće koristiti. ³ Još jednom upozoravam svakoga tko dopusti da ga obrežu: taj se mora pridržavati cijeloga Zakona. ⁴ Vi, koji se pokušavate opravdati pred Bogom po Zakonu, odvojili ste se od Krista. Otpali ste od Božje milosti. ⁵ No mi po Božjem duhu željno iščekujemo pravednost kojoj se nadamo. ⁶ U Kristu Isusu ni obrezanje ni neobrezanje nemaju nikakve vrijednosti. Vrijedi samo vjera koja se iskazuje u ljubavi.

⁷ Tako ste dobro trčali utrku. Tko vas je spriječio da se i dalje pokoravate putu istine? ⁸ Takvo uvjeravanje protiv istine ne dolazi od Boga koji vas je pozvao. ⁹ Malo kvasca digne čitavo tijesto. ¹⁰ Imam povjerenja u Gospodina da nećete vjerovati ničemu drugom osim onomu čemu sam vas učio, a onaj tko vas uznemiruje, bit će kažnjen, tko god da bio.

¹¹ Braćo i sestre, ja ne učim da muškarci moraju biti obrezani. Kad bih propovijedao obrezanje, zašto bi me onda progonili? Kad bih propovijedao obrezanje, tada se mojem učenju o križu nitko ne bi suprotstavljao. ¹² Htio bih da oni koji vas uznemiravaju ne samo obrežu svoja spolovila nego i odrežu.

¹³ Braćo i sestre, Bog vas je pozvao da živite u slobodi, ali nemojte da vaša sloboda postane izgovor da udovoljavate svojim sebičnim željama. Umjesto toga, služite jedni drugima u ljubavi. ¹⁴ Cijeli je Zakon sažet u jednoj zapovijedi koja glasi: »Voli svoga bližnjega kao sebe samoga.«^{[a] 15} Ako nastavite jedni druge gristi i izjedati, pazite da se međusobno ne istrijebite.

Božji Duh i ljudska narav

¹⁶ Kažem vam: neka Duh upravlja vašim ponašanjem, tada nećete zadovoljavati žudnjama svoje tjelesne naravi. ¹⁷ Jer, želje vaše tjelesne naravi—protive se Duhu, a želje Duha—protive se tjelesnoj naravi. To se dvoje međusobno protivi tako da ne činite ono što biste željeli. ¹⁸ No ako dopustite da vas vodi Duh, niste pod upravom Zakona.

¹⁹ Djela, koja pripadaju našoj tjelesnoj naravi, potpuno su jasna: to je seksualni nemoral, nečistoća, nepristojnost, ²⁰ štovanje lažnih bogova, vračanje i čarobnjaštvo, neprijateljstvo, izazivanje sukoba, zavist, razdražljivost, sebičnost, nesloga, razdori, strančarenje^[b], ²¹ ljubomora, pijančevanje, orgijanje i tome slično. Što se toga tiče, upozoravam vas, kao što sam vas već prije upozoravao: oni koji takvo što čine, neće biti dio Božjega kraljevstva. ²² Plod koji daje Duh je: ljubav, radost, mir, strpljivost, uslužnost, dobrota, vjernost, ²³ blagost i samokontrola. Protiv toga nema nikakvog zakona. ²⁴ Oni koji pripadaju Kristu Isusu razapeli su na križu svoju tjelesnu narav sa svim svojim djelovanjem i željama. ²⁵ Duh je izvor našega novog života. Slijedimo, dakle, Duha! ²⁶ Nemojmo biti umišljeni! Ne izazivajmo jedni druge i nemojmo jedni drugima zavidjeti!

Tužaljka o faraonu

32 Na prvi dan dvanaestog mjeseca dvanaeste godine progonstva kralja Jojakina,^[a] čuo sam BOGA kako mi govori: ² »Čovječe, zapjevaj tužaljku o egipatskom faraonu:

⁹ Mnoge će narodi pogoditi vijesti o tvome uništenju. Zemlje, koje nisi poznavao, bit će uznemirene. ¹⁰ To što ću ti učiniti, šokirat će mnoge narode. Njihovi će kraljevi drhtati od užasa zbog tebe kad zamahnem svojim mačem pred njima. Na dan tvoga pada, svatko će strepiti za svoj život.

¹¹ Jer, Gospodar BOG kaže: ‘Na tebe će se sručiti mač babilonskoga kralja. ¹² Učinit ću da tvoj narod pobiju najokrutniji ratnici na svijetu. Oni će uništiti egipatsku oholost i sav egipatski narod. ¹³ Uništit ću svu stoku pored egipatskih rijeka. Njihove obale više neće zamućivati ni stopala ljudi ni papci stoke. ¹⁴ A onda ću pustiti da se voda smiri i rijeke će teći mirno kao ulje.’ Tako je rekao Gospodar BOG. ¹⁵ ‘Kad opustošim Egipat i ogolim cijelu zemlju, kad kaznim sve koji ondje žive, tada će znati da sam ja BOG.

¹⁶ Ova tužaljka pjevat će se za Egipat. Pjevušit će je žene drugih naroda i tugovati za Egiptom i njegovim narodom’, kaže Gospodar BOG.«

Uništenje Egipta

¹⁷ Na petnaesti dan prvoga mjeseca dvanaeste godine progonstva, čuo sam BOGA kako mi govori: ¹⁸ »Čovječe, plači za velikim egipatskim narodom. Pošalji Egipat i druge moćne narode u grob. Neka se pridruže drugim ljudima u dubinama zemlje. ¹⁹ Reci Egiptu: ‘Ti nisi bolji od drugih. Idi dolje i lezi među izopćenike^[b]. ²⁰ Narod Egipta završit će kao i svi drugi koji su ubijeni u bitci. Cijelo će mnoštvo naroda pasti od mača. Neka svi budu odvučeni. ²¹ Mnogi su moćni ratnici poginuli u bitkama i sada se nalaze u svijetu mrtvih^[c]. Izrazit će dobrodošlicu Egiptu i njegovim saveznicima, izrugujući se: »Sišli su dolje. Leže među izopćenicima. Ubijeni su mačevima.«

²² Tu je Asirija, okružena grobovima svih svojih ratnika koji su poginuli u borbi. ²³ Njihovi grobovi leže u najdubljem podzemlju. Dok su bili živi, oko sebe su širili strah i užas, a sada su svi mrtvi.

²⁴ Tu leži i Elam, okružen grobovima svojih ratnika. Svi su poginuli od mača. Dok su bili živi, ljudi su pred njima strahovali, a sada dijele sramotu sa svim drugim izopćenicima kojima je mjesto u najdubljem podzemlju. ²⁵ Elamov je ležaj među grobovima ubijenih Elamaca, među izopćenicima koji su poginuli od mača. Dok su bili živi, oko sebe su širili strah i užas, a sada su među svima drugima koji ubijeni trpe sramotu podzemlja.

²⁶ Tu su Mešek i Tubal sa svojim vojskama. Okruženi su grobovima svojih vojnika. Svi su ovi izopćenici poginuli u borbi jer su za života oko sebe širili strah i užas. ²⁷ Oni nisu pokopani časno, pored drevnih, moćnih junaka. Ti su junaci otišli u grob skupa sa svojim oružjem, s mačevima podmetnutima pod glavu, a štitovima položenima na svoje kosti. Kad su bili živi, ljudi su ih se bojali.

²⁸ I ti ćeš biti uništen, Egipte! Ležat ćeš među drugim izopćenicima koji su poginuli od mača.

²⁹ Tu je i Edom. Tu leže svi njegovi kraljevi i poglavari. Iako su bili moćni, pokopani su s onima koji su poginuli u borbi. Sada leže među drugim izopćenicima kojima je mjesto u podzemlju.

³⁰ Tu su svi vladari sa sjevera i svi Sidonci. Njihova je moć nekoć izazivala strah, ali sada dijele sramotu svih drugih izopćenika koji su pali u borbi. Leže s njima u podzemlju.

³¹ Faraon i cijela njegova vojska bit će ubijeni. No faraon će se utješiti kad ugleda grobove svih drugih kraljeva i njihovih vojski koji su također ubijeni’, kaže Gospodar BOG. ³² Ljudi su ga se bojali dok je bio živ.^[d] Ali sada će, skupa sa svojim vojnicima, leći među druge izopćenike koji su poginuli u borbi.« Tako je rekao Gospodar BOG.

Molitva za obnovu Izraela

Voditelju zbora. Po napjevu »Ljiljan svjedočanstva«. Asafova pjesma.