M’Cheyne Bible Reading Plan

David pokorava okolne narode

(1 Ljet 18,1-13)

8 Poslije je David porazio Filistejce i preuzeo vlast nad velikim područjem oko Gata^[a].

² Porazio je i Moapce. Mjerio ih je užetom i rasporedio u tri jednaka reda. Poubijao je ljude u prva dva reda, a treću je skupinu ostavio na životu. Preživjeli su Moapci postali Davidovi podanici i plaćali mu danak.

³ David je krenuo preuzeti vlast nad područjem uz rijeku Eufrat.^[b] Tamo je porazio Rehobovog sina Hadadezera, kralja Sobe. ⁴ Pritom je zarobio tisuću sedamsto konjanika^[c] i dvadeset tisuća pješaka. Većinu je konja osakatio, osim onih koji su vukli stotinu bojnih kola. ⁵ David je pobio i dvadeset dvije tisuće Aramejaca koji su iz Damaska došli u pomoć Hadadezeru, kralju Sobe. ⁶ Zatim je svoje vojne postrojbe postavio u Damask u Aramu. Aramejci su postali njegovi podanici i plaćali mu danak. BOG je Davidu davao pobjedu na svakome njegovom pohodu. ⁷ David je uzeo zlatne štitove Hadadezerovih vojnika i donio ih u Jeruzalem. ⁸ Iz Hadadezerovih gradova Tebaha^[d] i Berotaja uzeo je mnogo bronce.

⁹ Kad je Toi, kralj Hamata, čuo da je David porazio cijelu Hadadezerovu vojsku, ¹⁰ poslao je kralju Davidu svojeg sina Jorama da ga pozdravi i čestita mu na pobjedi protiv Hadadezera. Naime, Hadadezer je često ratovao s Toijem. Joram je sa sobom donio predmete od srebra, zlata i bronce. ¹¹ Kralj David ih je uzeo i posvetio BOGU. Tako je činio sa srebrom i zlatom svih naroda koje je pokorio, ¹² poput Edomaca^[e], Moabaca, Amonaca, Filistejaca i Amalečana. BOGU je posvetio i sav plijen oduzet Rehobovom sinu Hadadezeru, kralju Sobe. ¹³ David se proslavio na povratku pobivši i osamnaest tisuća Edomaca u Dolini soli. ¹⁴ Zatim je širom Edoma postavio vojne postrojbe, a svi su mu Edomci postali podanici.

BOG je Davidu davao pobjedu na svakome njegovom pohodu.

Glavni službenici Davidovog kraljevstva

(1 Ljet 18,14-17)

¹⁵ David je vladao cijelim Izraelom i prema svima je postupao pravedno. ¹⁶ Joab, Serujin sin, bio je glavni zapovjednik vojske. Jošafat, Ahiludov sin, bio je povjesničar. ¹⁷ Svećenici su bili Sadok, Ahitubov sin, i Ahimelek, Abjatarov sin. Seraja je bio državni pisar. ¹⁸ Benaja, Jojadin sin, bio je zapovjednik Kerećanima i Pelećanima^[f]. Davidovi su sinovi bili kraljevi savjetnici^[g].

Davidova briga za Šaulovu obitelj

9 Jednom je David upitao: »Je li ostao itko od Šaulove obitelji? Želim se pobrinuti za tu osobu, radi Jonatana.«

² Među članovima Šaulove obitelji našao se sluga po imenu Siba. Pozvali su ga k Davidu.

Kralj ga upita: »Jesi li ti Siba?«

»Jesam, tebi na usluzi«, odgovori on.

³ »Postoji li još netko od Šaulove obitelji?« rekao je kralj, »Želim pokazati Božju dobrotu toj osobi.«

Siba odgovori: »Ostao je još samo hromi Jonatanov sin.«

⁴ »A gdje je on?« upita kralj.

»U kući Makira, Amielovog sina, u Lo Debaru«, odgovori Siba.

⁵ Tada kralj David zapovjedi da Jonatanovog sina dovedu iz Lo Debara, iz kuće Amielovog sina Makira.

⁶ Kad je Mefibošet, Jonatanov sin i Šaulov unuk, stao pred Davida, poklonio mu se do zemlje.

David je rekao: »Mefibošete!«

»Tvoj sam sluga«, odgovori on.

⁷ »Ne boj se«, reče mu David, »bit ću milostiv prema tebi radi tvoga oca Jonatana. Vratit ću ti svu zemlju koja je pripadala tvome djedu Šaulu i uvijek ćeš moći jesti za mojim stolom.«

⁸ Mefibošet se poklonio i rekao: »Ne vrijedim više od crknutog psa, a ti si ipak ljubazan prema meni.«

⁹ Tada je kralj pozvao Sibu, slugu Šaulove obitelji. Rekao mu je: »Dao sam unuku tvoga gospodara sve što je pripadalo njegovoj obitelj. ¹⁰ Ti, tvoji sinovi i sluge obrađivat ćete njegovu zemlju, sakupljati urod i hraniti ga. Mefibošet će uvijek imati mjesto za mojim stolom.^[h]«

Siba je imao petnaestoricu sinova i dvadesetoricu slugu.

¹¹ A Siba je rekao kralju: »Gospodaru, učinit ću sve što zapovijedaš.«

Tako je Mefibošet jeo za Davidovim stolom, kao bilo koji od kraljevih sinova. ¹² Mefibošet je imao sinčića Miku i svi su Sibini ljudi bili njegovi sluge.

¹³ Živio je u Jeruzalemu. Hramao je na obje noge i svakog je dana jeo za kraljevim stolom.

2 Tako sam, dakle, odlučio da vas ne žalostim kad ponovo dođem k vama. ² Jer, ako ja rastužim vas, tko će onda razvedriti mene ako ne vi koje sam rastužio? ³ A pisao sam vam tako da me ne bi, kad dođem k vama, rastužili oni koji bi me trebali razveseliti. Vjerovao sam da će svima vama biti drago ako budem zadovoljan. ⁴ Pisao sam vam u velikoj tuzi, slomljenog srca i u suzama, ne da bih vam nanio bol, nego da biste znali koliko je velika moja ljubav prema vama.

Opraštanje

⁵ No, ako je tko koga rastužio, nije rastužio mene, nego donekle sve vas—ne želim pretjerivati. ⁶ Ova kazna, koju je većina dosudila čovjeku o kojem govorim, dovoljna je. ⁷ Umjesto toga, oprostite mu i ohrabrite ga, da ga ne bi svladala pretjerana tuga. ⁸ Zato vas molim, iskažite mu ljubav. ⁹ Evo zašto sam vam pisao: da vas ispitam i vidim hoćete li biti poslušni u svemu. ¹⁰ Ako vi nekome oprostite, opraštam mu i ja. A što sam oprostio—ako sam imao išta—to sam, pred Kristom, napravio radi vas, ¹¹ da nas ne nadmudri Sotona jer vrlo dobro znamo njegove nakane.

U Troadi

¹² Došao sam u Troadu da propovijedam Radosnu vijest o Kristu. Iako mi je Gospodin dao priliku da ondje služim, ¹³ bio sam jako zabrinut jer tamo nisam našao svoga brata Tita. Tako sam se pozdravio s njima i otišao u Makedoniju.

Pobjeda u Kristu

¹⁴ Ali, hvala Bogu koji nas po Kristu uvijek vodi u pobjedu. On kroz nas svuda širi znanje o sebi, poput ugodnog mirisa. ¹⁵ Mi smo Bogu ugodan Kristov miris, kako među onima koji su na putu spasenja tako i među onima koji su na putu uništenja. ¹⁶ Onima koji su na putu propasti to je smrad smrti koji vodi u smrt, a onima koji su na putu spasenja to je miris života koji vodi u život. Tko je sposoban za takav zadatak? ¹⁷ Nismo oni koji trguju Božjom riječju zbog dobitka, kao što mnogi rade. Ne, mi u Kristu govorimo iskreno, znajući da govorimo od Boga poslani i u Božjoj prisutnosti.

Božja ljubav prema Jeruzalemu

16 Opet sam čuo BOGA kako mi govori: ² »Čovječe, trebaš govoriti ljudima u gradu Jeruzalemu o svim njezinim^[a] gadostima. ³ Reci da joj Gospodar BOG poručuje: ‘Jeruzaleme, porijeklom i rođenjem si iz zemlje Kanaan. Otac ti je bio Amorejac, a majka Hetitkinja. ⁴ Na dan kad si rođena, nitko ti nije presjekao pupčanu vrpcu. Nisu te okupali vodom niti očistili. Nisu te istrljali solju niti povili u čiste tkanine. ⁵ Nitko ti se nije smilovao niti učinio išta od toga. Izbacili su te van, na polje. Nitko te nije htio na dan tvog rođenja.

⁶ No ja sam prošao onuda, vidio te kako se valjaš u vlastitoj krvi i rekao ti: Živi! ⁷ Pomogao sam ti da izrasteš kao biljka u polju. Narasla si i sazrela u lijepu, mladu ženu. Počela ti je mjesečnica, zaoblile se grudi i narasle ti dlake po tijelu. Ali još uvijek si bila gola i bosa. ⁸ Kada sam te ponovo ugledao, bila si već dorasla za ljubav. Prebacio sam svoj ogrtač preko tebe i pokrio tvoju golotinju. Obećao sam ti brak. Sklopio sam savez s tobom i postala si moja.’« Tako je govorio Gospodar BOG.

⁹ »Oprao sam te u vodi i sprao krv s tvoga tijela. Namazao sam te uljem. ¹⁰ Obukao sam te u izvezenu haljinu i obuo ti kožne sandale. Omotao sam ti glavu tankim lanom i ogrnuo je svilom. ¹¹ Ukrasio sam te nakitom, stavio narukvice na ruke i ogrlicu oko vrata. ¹² Dao sam ti ukrasni prsten za nos, naušnice i prekrasnu krunu. ¹³ Sva si bila okićena zlatom i srebrom. Odjeća ti je bila od tankog lana i svile, bogato izvezena. Hranila si se kruhom od najfinijeg brašna, medom i maslinovim uljem. Bila si prelijepa. Postala si prava kraljica. ¹⁴ Svi narodi čuli su o tvojoj ljepoti. Bila si savršena u divoti kojom sam te okružio«, pričao je Gospodar BOG.

Jeruzalem kao nevjerna žena

¹⁵ »Ali pouzdala si se u svoju ljepotu, čija te slava zavela u blud. Svoju si ljepotu na uživanje nudila svakom prolazniku. ¹⁶ Uzela si svoju odjeću i njome ukrasila svetišta. Ondje si se nudila kao prostitutka. Mogao te imati svatko tko je prolazio. ¹⁷ Uzela si svoj lijepi nakit od zlata i srebra, koji sam ti dao, pa si od toga dala napraviti muške kipove s kojima si bludničila^[b]. ¹⁸ Pokrila si ih svojim izvezenim tkaninama, a pred njih stavila moja mirisna ulja i tamjan. ¹⁹ Hranu, koju sam ti davao—fino brašno, med i maslinovo ulje—stavila si pred svoje idole da im fino miriše«, pričao je Gospodar BOG.

²⁰ »Ubila si svoje sinove i kćeri, djecu koju si meni rodila. Žrtvovala si ih kao hranu da bi jeli tvoji idoli. No to su bili samo neki od primjera tvoje nevjere. ²¹ Zaklala si moju djecu, a njihova tijela spalila kao žrtvu u čast idolima! ²² U svim svojim gadostima i razvratu nisi se sjećala svoje mladosti kad si bila gola i bosa, kad si se valjala u vlastitoj krvi.«

²³ »Jao, tebi Jeruzaleme! Jao tebi!« kaže Gospodar BOG. »A onda si još nakon sveg toga zla ²⁴ postavila šatore za prostituciju. Bilo ih je na svakom trgu. ²⁵ Na svakom si uglu sramotno koristila svoju ljepotu. Zaustavljala si svakog prolaznika i širila noge kao prostitutka. Sve si se više prostituirala. ²⁶ Bludničila si s pohotnim Egipćanima i sve većim razvratom izazivala moj gnjev. ²⁷ Zato sam te kaznio i umanjio ti nasljedstvo. Predao sam te Filistejkama koje su te mrzile i zgražavale se nad tobom. ²⁸ Nezasitna, bludničila si i s Asircima. Ali nije ti bilo dosta. ²⁹ Onda si se okrenula Babiloniji, zemlji trgovaca, ali ni to te nije zadovoljilo. ³⁰ Kako sam se razljutio na tebe zbog svega toga! Ponašala si se kao bestidna prostitutka, a to i jesi!« kaže Gospodar BOG.

³¹ »Postavila si svoje šatore i štandove na svakom uglu i na svakom trgu pa si ondje sa svima bludničila. Ali nisi bila kao druge prostitutke jer nisi uzimala novac. ³² Preljubnice! Radije si imala odnose sa strancima nego s vlastitim mužem. ³³ Sve druge prostitutke primaju plaću od svojih mušterija, a ti si plaćala svim svojim ljubavnicima. Podmićivala si ih da bi odasvud došli k tebi. ³⁴ Bila si drugačija od svih prostitutki koje traže novac. Plaćala si drugima da bi s tobom spavali.«

³⁵ Zato sada, Jeruzaleme, prostitutko, slušaj što ti poručuje BOG! ³⁶ Gospodar BOG kaže: »Izložila si svoju požudu. Razvratno si se razotkrivala i imala seksualne odnose s mnogim ljubavnicima. Štovala si odvratne idole. Žrtvovala si im živote^[c] svoje djece. ³⁷ Stoga, sad ću okupiti sve tvoje ljubavnike s kojima si uživala, sve one koje si jednom voljela ili mrzila. Skupit ću ih sa svih strana i pred njima razotkriti tvoju golotinju.^[d] Vidjet će te potpuno golu. ³⁸ Osudit ću te kao ženu koja je prekršila bračni savez i kao ubojicu. Kaznit ću te smrću, kao bijesni ljubomorni muž. ³⁹ Predat ću te u ruke tvojim ljubavnicima. Oni će razoriti tvoje šatore i štandove, strgnuti s tebe odjeću i tvoj lijepi nakit. Ostavit će te potpuno golu. ⁴⁰ Pustit će na tebe razjarenu rulju koja će te kamenovati i sasjeći mačevima na komade. ⁴¹ Spalit će tvoje kuće i kazniti te pred svim drugim ženama. Učinit ću da prestane tvoj razvratni život. Više nećeš plaćati svojim ljubavnicima. ⁴² A onda će se stišati moj gnjev i prestat će moja ljubomora prema tebi. Smirit ću se i više neću biti bijesan. ⁴³ Nisi se sjećala svoje mladosti i svojim si ponašanjem izazivala moj bijes. Zato ću te sada kazniti za sve što si učinila«, rekao je Gospodar BOG.

»Povrh svih gadosti, dodala si i razvrat. ⁴⁴ Ljudi će o tebi govoriti izreku: ‘Kakva majka, takva kći.’ ⁴⁵ Prava si kći svoje majke. Odbacila si svog muža i svoju djecu. Prava si sestra svojih sestara. I one su odbacile svoje muževe i djecu. Majka ti je bila Hetitkinja, a otac Amorejac. ⁴⁶ Sjeverno od tebe, živjela je tvoja starija sestra Samarija sa svojim kćerima. Južno od tebe, bila je tvoja mlađa sestra Sodoma sa svojim kćerima^[e]. ⁴⁷ Ne samo što si pošla njihovim putem i povela se za njihovim gadostima, već si ubrzo postala gora od njih. ⁴⁸ Zaklinjem se samim sobom«, kaže Gospodar BOG, »tvoja sestra Sodoma i njezine kćeri nikad nisu činile toliko zla kao ti i tvoje kćeri.

⁴⁹ Tvoja sestra Sodoma i njezine kćeri bile su krive za oholost i proždrljivost. Bile su krive su za lagodan život u kojem nisu pomagale siromašnima ni jadnima. ⁵⁰ Bile su uobražene i činile su gadosti preda mnom. Kad sam to vidio, uništio sam ih. ⁵¹ Samarija nije počinila ni pola tvojih grijeha. Ti si napravila više gadosti od obje svoje sestre zajedno. One se još doimaju dobre u usporedbi s tobom. ⁵² Podnesi sada svoju sramotu. Učinila si da se tvoje sestre doimaju dobrima jer su tvoji grijesi odvratniji od njihovih. Sada se crveni i srami, jer si učinila da tvoje sestre izgledaju nedužno.«

⁵³ »No obnovit ću Samariju i Sodomu, kao i sve gradove i sela oko njih^[f]. Obnovit ću i tebe, Jeruzaleme. ⁵⁴ Tada ćeš se svega sjećati i morat ćeš nositi svoju sramotu i ruglo. A zbog tvoje sramote, tvoje sestre Sodoma i Samarija osjećat će se bolje. ⁵⁵ Tvoje sestre Sodoma i Samarija, s gradovima i selima oko njih, bit će ponovo izgrađene, a tako će biti s tobom i tvojom okolicom, Jeruzaleme.

⁵⁶ Prije si bila ponosna i izrugivala se svojoj sestri Sodomi. ⁵⁷ Bilo je to prije nego što se otkrila tvoja zloća. Sada i tebe svi preziru. Gradovi Edoma^[g] i Filisteje, rugaju ti se. ⁵⁸ Sada patiš zbog razvrata i gadosti koje si činila«, kaže BOG.

Bog ostaje vjeran

⁵⁹ Stoga, Gospodar BOG kaže: »Postupit ću s tobom kao što zaslužuješ. Prezrela si naš zavjet i raskinula naš savez. ⁶⁰ No ja ću se sjećati svog saveza s tobom dok si bila mlada. Održat ću s tobom savez koji će trajati zauvijek. ⁶¹ Dovest ću tvoju stariju i mlađu sestru. One će ti sada biti kao kćeri. Učinit ću to za tebe iako ti to nisam obećao. Tada ćeš se sjetiti svega što si učinila i bit će te sram. ⁶² Održat ću svoj savez s tobom, a ti ćeš znati da sam ja BOG. ⁶³ Sjećat ćeš se svega i sramiti se. Od srama nećeš reći ni riječ nakon što ti sve oprostim.« Tako je rekao Gospodar BOG.

Molitva za osvetu

Voditelju zbora. Po melodiji »Ne uništi«. Davidov »miktam«.

Molitva za zaštitu od neprijatelja

Voditelju zbora. Po melodiji »Ne uništi«. Davidov »miktam«. Napisan kad je Šaul zapovjedio da nadziru Davidovu kuću kako bi ga ubio.