Beginning
Salomon i kraljica Šebe
(2 Ljet 9,1-12)
10 Kraljica Šebe[a] je čula kako je Salomon postao slavan zbog BOGA. Došla je u Jeruzalem iskušati kralja teškim pitanjima. 2 Stigla je s velikom pratnjom slugu i deva natovarenih začinima, dragim kamenjem i puno zlata. Pitala je Salomona sve što je imala na umu. 3 Salomon je odgovorio na sva njezina pitanja. Ništa mu nije bilo nepoznato i sve joj je objasnio. 4 Kraljica Šebe uvidjela je svu Salomonovu mudrost. Vidjela je i palaču koju je sagradio, 5 obilje jela na njegovom stolu, odaje njegovih službenika, poslugu i peharnike u raskošnim odorama. Vidjela je i žrtve paljenice koje je kralj prinosio BOGU u Hramu. Ostala je zadivljena, bez daha.
6 Rekla je kralju: »Istina je sve što sam u svojoj zemlji čula o tvojim djelima i tvojoj mudrosti. 7 Nisam vjerovala što se pričalo dok nisam došla i sama se uvjerila. Nisu mi rekli ni pola toga. Tvoja mudrost i bogatstvo daleko nadmašuju priče koje sam čula. 8 Blago ljudima i slugama koji su s tobom jer stalno slušaju tvoju mudrost! 9 Slava tvome BOGU! Pokazao je koliko si mu drag kad te postavio na izraelsko prijestolje. Zbog vječne ljubavi prema Izraelu, BOG te učinio kraljem koji sudi pošteno i vlada pravedno.«
10 Tada je kralju darovala četiri tone[b] zlata, veliku količinu začina i drago kamenje. Kraljica Šebe dala je kralju Salomonu više začina nego što je ikad doneseno u Izrael.
11 Hiramovi su brodovi dopremili iz Ofira zlato, veliku količinu skupocjenog drva[c] i drago kamenje. 12 Kralj je od tog drva dao napraviti potpornje za BOŽJI Hram i kraljevsku palaču te harfe i lire za svirače. Do danas u Izraelu nisu viđene tolike količine skupocjenog drva.
13 Kralj je Salomon, povrh uobičajenih kraljevskih poklona, poklonio kraljici Šebe sve što je poželjela. Ona se potom s pratnjom vratila u svoju zemlju.
Salomonovo bogatstvo
(2 Ljet 9,13-29)
14 Salomon je svake godine dobivao gotovo 23 tone[d] zlata, 15 i to pored zlata što ga je sakupljao od putujućih trgovaca i preprodavača, svih kraljeva Arabije i upravitelja pokrajina.
16 Kralj Salomon je dao da se od kovanog zlata napravi 200 velikih štitova. Za svaki je utrošeno 6 kilograma[e] zlata. 17 Dao je napraviti i 300 malih štitova, svaki od kilograma i pol[f] kovanog zlata. Izložio ih je u Dvorani libanonske šume.
18 Kralj je također dao načiniti veliko prijestolje, ukrašeno slonovačom i obloženo čistim zlatom. 19 Šest je stepenica vodilo do prijestolja, a vrh je naslona bio zaobljen. S obje su strane sjedišta bili nasloni za ruke, a ispod njih su stajali kipovi lavova. 20 Dvanaest je lavljih kipova stajalo na prilaznom stubištu, po jedan na krajevima svake stepenice. Ništa slično nije viđeno u drugim kraljevstvima.
21 Svi pehari kralja Salomona i sve posuđe u Dvorani libanonske šume bili su od čistog zlata. Ništa u palači nije bilo napravljeno od srebra jer se ono nije cijenilo u Salomonovo vrijeme. 22 Kralj je raspolagao flotom Hiramovih trgovačkih brodova[g] koji su svake tri godine dopremali u Izrael novu pošiljku zlata, srebra i slonovače te majmune i paunove[h].
23 Kralj Salomon nadmašio je bogatstvom i mudrošću sve druge kraljeve na zemlji. 24 Cijeli je svijet želio vidjeti Salomona i čuti mudrost kojom ga je obdario Bog. 25 Iz godine u godinu, svaki je posjetitelj donosio poklone—predmete od srebra i zlata, odjeću, oružje, začine, konje i mazge.
26 Salomon je sakupio mnogo bojnih kola i konja. Imao je 1.400 bojnih kola i 12.000 konja koje je držao u gradovima određenim za čuvanje i u Jeruzalemu. 27 Kralj je učinio Jeruzalem veoma bogatim. U gradu je bilo srebra kao kamenja, a cedrovine kao smokava u dolinama. 28 Salomon je uvozio konje iz Egipta i Kue[i], gdje su ih kupovali kraljevi trgovci. 29 Bojna su kola nabavljali u Egiptu za 600 srebrnjaka[j] po komadu, a konje za 150 srebrnjaka[k] po grlu. Kola i konje dalje su prodavali svim hetitskim i aramejskim kraljevima.
Salomon i njegove žene
11 Osim faraonove kćeri, kralj Salomon volio je mnoge druge strankinje—Moapke, Amonke, Edomke, Sidonke i Hetitkinje. 2 One su bile iz naroda za koje je BOG rekao Izraelcima: »Ne sklapajte brakove s njima jer će vas zavesti da štujete njihove bogove«. No Salomon ih je ipak volio i ženio.
3 Imao je sedamsto žena kraljevskog roda i tristo žena ropkinja[l]. Zbog njih je zapostavio Boga. 4 Kad je ostario, uputile su ga na druge bogove te više nije bio svim srcem odan svome BOGU, kao njegov otac David. 5 Štovao je Aštartu—božicu Sidonaca, i Milkoma—odvratno božanstvo Amonaca. 6 Tako je Salomon činio zlo pred BOGOM i nije mu bio potpuno odan kao što je to bio njegov otac David. 7 Na jednom je brdu istočno od Jeruzalema podigao svetište Kemošu, odvratnom idolu Moabaca. Nedaleko je podigao i svetište Moleku, idolu kojeg su štovali Amonci. 8 Isto je činio za sve svoje žene koje su željele štovati bogove svojih naroda.
9 BOG je bio ljut na Salomona jer mu nije bio odan iako mu se dva puta objavio 10 i zapovjedio da ne smije štovati druge bogove. No Salomon se toga nije držao.
11 Stoga je BOG rekao Salomonu: »Kad već postupaš tako da ne poštuješ moj savez i moje zapovijedi, oduzet ću ti kraljevstvo i predati ga jednome od tvojih službenika. 12 No zbog tvog oca Davida, neću to učiniti za tvoga života, nego ću oduzeti kraljevstvo tvome sinu. 13 No ipak, neću mu uzeti cijelo kraljevstvo. Zbog mog sluge Davida i zbog Jeruzalema—grada koji sam izabrao, ostavit ću mu jedno pleme da njime vlada.«
Salomonovi neprijatelji
14 Tada je BOG podigao neprijatelja protiv Salomona. Bio je to Hadad iz edomske kraljevske obitelji. 15 U prošlosti je David ratovao s Edomom, a Joab je tada bio glavni vojni zapovjednik. Kad je Joab jednom otišao u Edom sahraniti poginule vojnike, pobio je sve preživjele Edomce. 16 Izraelci su tada ostali u Edomu šest mjeseci i ondje, na čelu s Joabom, pobili sve muškarce. 17 Hadad, koji je tada još bio dječak, pobjegao je u Egipat s nekim Edomcima koji su bili u službi njegovog oca. 18 Bježali su iz Midjana u Paran, gdje im se pridružilo još ljudi, te je cijela grupa otišla u Egipat. Faraon, egipatski kralj, pomogao je izbjeglicama pa je Hadad tako dobio kuću, hranu i zemlju.
19 Stekao je veliku faraonovu naklonost. Oženio se sestrom faraonove žene, kraljice Tahpenese. 20 Tahpenesina je sestra rodila Haranu sina po imenu Genubat, kojeg je Tahpenesa odgojila u kraljevskoj palači zajedno s drugom faraonovom djecom.
21 Hadad je u Egiptu dočuo da su David i Joab mrtvi te je rekao faraonu: »Pusti me da se vratim u svoju zemlju.«
22 A faraon je pitao: »Ovdje imaš sve što ti treba. Zašto bi se vraćao u svoju zemlju?«
No Hadad je bio uporan: »Molim te, pusti me da idem.«
23 Bog je podigao još jednu osobu protiv Salomona. Bio je to Rezon, Eliadov sin, koji je pobjegao od svoga gospodara Hadadezera, kralja Sobe. 24 Nakon što je David porazio Hadadezera, Rezon je okupio preostale ljude i postao vođa odmetnika. Nastanili su se u Damasku, gdje je Rezon postao kralj. 25 Kao i Hadad, Rezon je cijeloga Salomonovog života bio protivnik Izraela. Vladao je Aramom i prezirao Izrael.
26 Protiv kralja pobunio se i Jeroboam, Nebatov sin, Efraćanin iz Serede. Majka mu je bila udovica Serua. Bio je Salomonov službenik, ali se pobunio protiv kralja.
27 Slijedi priča kako se Jeroboam okrenuo protiv kralja. Salomon je izgradio Milo i obnovio zidine oko grada svog oca Davida. 28 Jeroboam je bio dobar radnik. Kad je Salomon vidio kako mladić dobro obavlja svoj posao, postavio ga je za upravitelja nad svim radnicima iz plemena koja su potekla od Josipa.
29 Jednom kad je Jeroboam putovao iz Jeruzalema, susreo je na putu Ahiju, proroka iz Šila. Prorok je bio ogrnut novim ogrtačem, a oni su bili sami na otvorenom polju.
30 Ahija je skinuo svoj novi ogrtač i razderao ga na dvanaest komada. 31 Rekao je Jeroboamu: »Uzmi za sebe deset komada jer ovako kaže BOG Izraela: ‘Oduzet ću kraljevstvo Salomonu i tebi dati deset plemena. 32 Zbog mog sluge Davida i grada Jeruzalema, koji sam odabrao između svih Izraelovih plemena, jedno ću pleme ipak ostaviti Davidovoj obitelji. 33 Salomonu oduzimam kraljevstvo jer me on[m] napustio i štovao sidonsku božicu Aštartu, moapskog boga Kemoša i amonskog boga Milkoma. Salomon nije živio prema mojim pravilima i nije dobro postupao. Nije se držao mojih zakona i zapovijedi kao što je to bio činio njegov otac David.
34 No, ipak, neću to učiniti za Salomonovog života. Zbog mog sluge Davida, koga sam izabrao i koji se držao mojih zapovijedi i zakona, pustit ću Salomona da vlada do kraja svoga života. 35 Kraljevstvo ću oduzeti njegovom sinu, a tebi ću tada dati deset plemena. 36 Jedno ću pleme ipak ostaviti njegovom sinu, kako bi obitelj mog sluge Davida uvijek služila u Jeruzalemu, gradu koji sam izabrao da u njemu nastanim svoje ime. 37 A tebe ću postaviti za kralja Izraela i vladat ćeš svime što želiš. 38 Ako se budeš pokoravao svim mojim zapovijedima, živio prema mojim pravilima, činio dobro držeći se mojih zakona i zapovijedi, kao što je činio moj sluga David, bit ću uz tebe. Uzdići ću tvoju porodicu u kraljevsku obitelj, poput Davidove. Izrael će biti tvoje kraljevstvo. 39 Ponizit ću Davidove potomke zbog Salomonova grijeha, ali ne zauvijek.’«
40 Salomon je pokušao ubiti Jeroboama, ali je on pobjegao u Egipat kod kralja Šišaka. Sklonio se ondje do Salomonove smrti.
Salomonova smrt
(2 Ljet 9,29-31)
41 Ostala povijest Salomonove vladavine, sve što je učinio i mudro izrekao, zapisano je u knjizi Salomonove povijesti[n]. 42 Četrdeset je godina u Jeruzalemu vladao cijelim Izraelom. 43 Nakon smrti pokopan je u gradu svog oca Davida. Salomonov sin Roboam postao je sljedeći kralj.
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International