Beginning

Salomon traži mudrost

(2 Ljet 1,1-12)

3 Salomon je sklopio mirovni sporazum s egipatskim faraonom, stupivši u brak s njegovom kćeri. Doveo ju je u Davidov grad dok se dovršavala izgradnja kraljevske palače, BOŽJEG hrama i zidina oko Jeruzalema. ² Narod je prinosio žrtve u lokalnim svetištima jer još nije bio podignut Hram u čast BOGU. ³ Salomon je iskazivao ljubav BOGU i u svemu je živio prema odredbama svoga oca Davida, osim što je u idolskim svetištima prinosio žrtve i palio tamjan^[a].

⁴ Kralj je Salomon otišao u Gibeon, gdje je bilo središnje lokalno svetište sa žrtvenikom. Tu je Bogu prinio tisuću žrtava paljenica. ⁵ U Gibeonu mu se BOG ukazao noću u snu.

Rekao je: »Traži što želiš da ti dam!«

⁶ A Salomon je odgovorio: »Pokazao si veliku vjernost i ljubav svome slugi, mome ocu Davidu, jer je pred tobom živio vjerno, pravedno i čestito. I nastavio si mu iskazivati veliku vjernost i ljubav tako što si mu dao sina nasljednika na njegovom prijestolju. ⁷ Sad si, moj BOŽE, postavio mene, svoga slugu, za kralja poslije moga oca Davida, iako sam još samo dijete i ne znam kako treba izvršavati kraljevske dužnosti. ⁸ Tvoj sluga dolazi iz naroda kojeg si izabrao, koji je toliko brojan da ga se ne može niti prebrojati niti popisati. ⁹ Daj, stoga, svome slugi veliku mudrost^[b] da može upravljati tvojim narodom i razlikovati dobro od zla. U protivnom, kako bih mogao upravljati tvojim velikim narodom?«

¹⁰ Bog je bio zadovoljan Salomonovim traženjem. ¹¹ Odgovorio je: »Budući da si tako tražio, a ne samo dug život i bogatstvo za sebe, ili smrt svojih neprijatelja, već razboritost i pravednost, ¹² dat ću ti sve što si tražio. Dat ću ti mudrost i razboritost kakvu nitko prije tebe nije imao niti će imati itko poslije tebe. ¹³ No dat ću ti i ono što nisi tražio: bogatstvo i slavu s kojima se ne može mjeriti ni jedan kralj. ¹⁴ Ako budeš činio onako kako ja želim, ako budeš provodio moja pravila i zapovijedi, kao što je činio tvoj otac David, imat ćeš dug život.«

¹⁵ Kad se Salomon probudio, shvatio je da mu je Bog govorio u snu. Vratio se u Jeruzalem i stao pred kovčeg Božjeg saveza. Prinio je ondje žrtve paljenice i slavljenice^[c] te priredio gozbu za sve svoje službenike.

Salomon pokazuje svoju mudrost

¹⁶ Jednoga su dana dvije prostitutke došle kod kralja i stale pred njega.

¹⁷ Jedna je od njih rekla: »Moj gospodaru, ova žena i ja živimo u istoj kući u kojoj sam rodila. ¹⁸ Tri dana nakon mene i ona je rodila. U kući nije bilo nikog osim nas. ¹⁹ Jedne je noći sin ove žene umro jer je u snu legla na njega. ²⁰ Zatim je usred noći ustala i, dok sam spavala, uzela moga sina iz kreveta. Stavila ga je u svoj krevet, a svoga je mrtvog sina premjestila k meni. ²¹ Kad sam ujutro ustala da nahranim dijete, vidjela sam da je mrtvo. Kad sam ga bolje pogledala pri jutarnjoj svjetlosti, vidjela sam da to nije moj sin.«

²² No druga je žena rekla: »Ne! Živo je dijete moje, a tvoj je sin mrtav.«

Prva je žena odgovorila: »Ne! Mrtvo je dijete tvoje, a živo je moje.«

I tako su se prepirale pred kraljem.

²³ Tada je kralj rekao: »Jedna kaže: ‘Moj je sin živ, a tvoj je mrtav’, a druga kaže: ‘Ne! Tvoj je sin mrtav, a moj je živ.’«

²⁴ Zatim je kralj zapovjedio: »Donesite mi mač.«

Kad su kralju donijeli mač, ²⁵ rekao je: »Rasijecite živo dijete napola pa jednu polovicu dajte jednoj ženi, a drugu drugoj.«

²⁶ No prvu ženu, pravu majku, obuzelo je sažaljenje prema djetetu te je rekla kralju: »Molim te, gospodaru, daj dijete njoj! Nemoj ga ubiti!«

A druga je žena rekla: »Neka ne bude ni moj ni njezin. Rasijecite ga napola!«

²⁷ Tada je kralj rekao: »Dajte živo dijete prvoj ženi. Nemojte ga ubiti! Ona mu je majka.«

²⁸ Svi su Izraelci čuli kraljevu presudu. Bili su ispunjeni poštovanjem prema kralju jer su vidjeli da je u njemu Božja mudrost i sposobnost da provodi pravdu.

Službenici Salomonovog kraljevstva

4 Kralj je Salomon vladao cijelim Izraelom. ² Ovo su bili visoki kraljevi službenici:

⁷ Salomon je imao dvanaestoricu upravitelja izraelskih pokrajina koji su snabdijevali kralja i dvor. Svaki je bio zadužen za nabavu jedan mjesec u godini. ⁸ Ovo su njihova imena:

Raskoš Salomonovog kraljevstva

(2 Ljet 1,14-17)

²⁰ Judejaca i Izraelaca bilo je puno, kao pijeska na morskoj obali. Imali su hrane i pića, i bili su sretni. ²¹ Salomon je vladao svim kraljevstvima od rijeke Eufrat do zemlje Filistejaca pa sve do granice s Egiptom. Sva su ta kraljevstva plaćala danak i bila podčinjena Salomonu za cijeloga njegovog života.

²² Dnevne su potrebe Salomonovog dvora iznosile: tri tone najboljeg brašna i šest tona^[d] običnog brašna, ²³ deset utovljenih volova, dvadeset goveda s paše, sto ovaca, jelenska i srneća divljač, divokoze i utovljena perad.

²⁴ Salomon je vladao svim kraljevstvima zapadno od rijeke Eufrat, od Tifse do Gaze, a duž svih granica njegovog kraljevstva bio je mir. ²⁵ Za njegovog je života vladao mir i sigurnost u Judi i Izraelu. Od Dana do Beer Šebe, svaki je čovjek mirno živio pod svojom lozom i smokvom.

²⁶ Salomon je imao 4.000^[e] štala za držanje svojih konja i 12.000 konja.^[f]

²⁷ Upravitelji su pokrajina, svaki u svome mjesecu, snabdijevali kralja Salomona i kraljevski stol. Nisu dopuštali da išta ponestane. ²⁸ Osiguravali su i svoj udio ječma i slame za teretne i jahaće konje te dostavljali tamo gdje je trebalo.

Salomonova mudrost

²⁹ Bog je Salomonu dao mudrost, razboritost i neizmjernu količinu znanja, kao pijeska na morskoj obali. ³⁰ Salomonova je mudrost nadilazila mudrost cijelog Istoka i Egipta. ³¹ Bio je mudriji od svakog, mudriji i od Ezrahijca Etana i od Maholovih sinova Hemana, Kalkola i Darde. Bio je slavan u svim okolnim zemljama. ³² Sastavio je tri tisuće mudrih izreka i tisuću i pet pjesama. ³³ Opisivao je biljke od libanonskog cedra do izopa, koji raste u pukotinama zidova. Poučavao je o životinjama, pticama, gmazovima i ribama. ³⁴ Salomonovu su mudrost dolazili čuti ljudi iz svih naroda i izaslanici kraljeva iz cijeloga svijeta.

Salomon priprema gradnju hrama

(2 Ljet 2,1-18)

5 Kad je tirski kralj Hiram čuo da je Salomon postao kralj, naslijedivši svoga oca Davida, poslao mu je svoje sluge. Hiram je, naime, uvijek bio Davidov prijatelj.

² Salomon je poručio Hiramu:

³ »Ti znaš da moj otac David nije mogao sagraditi Bogu hram zbog ratova koje je stalno vodio s okolnim narodima. To je trajalo sve dok mu BOG nije pomogao pokoriti sve neprijatelje. ⁴ No sad nam je Bog dao mir na svim našim granicama. Nema neprijatelja i mome narodu ne prijeti nikakva opasnost.

⁵ Stoga, sad namjeravam graditi hram posvećen štovanju BOŽJEG imena, kao što je BOG rekao mome ocu Davidu: ‘Tvoj će sin naslijediti tvoje prijestolje i sagraditi hram posvećen štovanju mog imena.’

⁶ Zato te molim da se za mene nasiječe libanonskih cedrova. Moje će sluge raditi s tvojima, a ja ću svima platiti koliko odrediš. Jer, obojica znamo da su Sidonci najbolji u radu drvom.«

⁷ Hiram se razveselio kad je čuo Salomonovu poruku. Rekao je: »Neka je danas blagoslovljen BOG koji je Davidu dao tako mudrog sina da vlada ovim velikim narodom.« ⁸ Poručio mu je:

»Primio sam poruku koju si mi poslao. Snabdijevat ću te cedrovinom i borovinom, koliko god ti bude trebalo. ⁹ Moji će radnici dovlačiti drvo iz Libanona do mora, vezivati trupce u splavi i otpremati ih morem do mjesta koje odrediš. Ondje će ih razvezivati, a ti ćeš odvoziti dalje. Platit ćeš mi nabavom hrane za moj dvor.«

¹⁰ Tako je Hiram snabdijevao Salomona svom potrebnom cedrovinom i drugim građevnim drvom. ¹¹ Salomon je Hiramu zauzvrat svake godine davao 2.200 tona^[g] pšenice i 440.000 litara^[h] čistoga maslinovog ulja za hranu njegovom kućanstvu.

¹² BOG je Salomonu dao mudrost, kao što je i bio obećao. Između Hirama i Salomona vladao je mir pa su sklopili savez.

¹³ Kralj Salomon propisao je radnu obavezu za sav Izrael te je imao radnu snagu od 30.000 radnika. ¹⁴ Svakog je mjeseca slao radnike u Libanon, u smjenama po 10.000 ljudi. Radnici bi bili mjesec dana u Libanonu, a dva mjeseca kod kuće. Adoniram je bio zadužen za prinudnu radnu snagu. ¹⁵ Salomon je također raspolagao i sa 70.000 nosača kamena i 80.000 kamenorezaca u brdima, ¹⁶ kao i sa 3.300 predradnika koji su nadgledali radnike. ¹⁷ Prema kraljevoj zapovijedi, vadili su velike kvalitetne komade kamena i klesali ih za temelje hrama. ¹⁸ Salomonovi i Hiramovi radnici, kao i oni iz Gebala^[i], klesali su kamen i pripremali građevno drvo i kamen za gradnju hrama.