Beginning
Kovčeg saveza prenesen u Hram
(2 Ljet 5,2–6,2)
8 Tada je kralj Salomon okupio u Jeruzalemu sve izraelske starješine, glavare svih plemena, rodova i obitelji, da se sa Siona iz Davidova grada, donese Kovčeg BOŽJEGA saveza. 2 Svi su se izraelski muškarci okupili pred kraljem Salomonom u vrijeme Blagdana skloništa[a] u sedmome mjesecu, tj. Etanimu[b].
3 Svećenici su nosili Kovčeg naočigled svih okupljenih izraelskih starješina. 4 Nosili su BOŽJI kovčeg, Šator sastanka i svu pripadajuću posvećenu opremu. 5 Kralj Salomon i cijela izraelska zajednica, koja se okupila pred njim, žrtvovali su pred Kovčegom toliko ovaca i goveda da ih se nije moglo prebrojati niti popisati.
6 Svećenici su donijeli Kovčeg BOŽJEGA saveza u unutrašnje svetište Hrama—Svetinju nad svetinjama. Smjestili su ga pod krilima kipova krilatih bića. 7 Njihova su krila natkrivala Kovčeg i njegove šipke za nošenje. 8 Šipke su bile toliko dugačke da su virile iz Svetinje nad svetinjama te su bile vidljive iz unutrašnjosti svetišta, ali ne i izvana. Ondje su i danas. 9 U Kovčegu su bile samo dvije kamene ploče koje je tu stavio Mojsije kod planine Horeb. Ondje je BOG sklopio savez s Izraelcima nakon izlaska iz Egipta.
10 Kad su svećenici izišli iz svetišta, oblak[c] je ispunio BOŽJI Hram. 11 BOŽJA je slava ispunila Hram, tako da nisu mogli obavljati službu.
12 Salomon je rekao: »BOG je postavio sunce da sja na nebu, ali je rekao da će stanovati u tamnom oblaku[d]. 13 Sagradio sam ti, Bože, veličanstven Hram, da u njemu zauvijek stanuješ.«
Salomon govori narodu
(2 Ljet 6,3-11)
14 Dok je sva okupljena izraelska zajednica ondje stajala, kralj se okrenuo prema njima i blagoslovio ih. 15 Rekao je:
»Neka je blagoslovljen Izraelov BOG. Ispunio je ono što je obećao mome ocu Davidu: 16 ‘Od dana kad sam svoj narod Izrael izveo iz Egipta, nisam izabrao ni jedan grad izraelskih plemena da se u njemu sagradi hram za mene. No izabrao sam Davida da vlada mojim narodom Izraelom.’
17 Moj je otac David svim srcem želio sagraditi hram u čast Izraelovom BOGU. 18 No BOG mu je rekao: ‘Dobro je da želiš sagraditi hram za mene. 19 No nećeš ga graditi ti, nego tvoj rođeni sin.’
20 BOG je sad ispunio svoje obećanje. Ja sam naslijedio svog oca Davida na izraelskom prijestolju, kao što je BOG bio obećao. I sagradio sam Hram u čast Izraelovom BOGU. 21 Pripremio sam u njemu mjesto za Božji kovčeg u kojem se čuvaju ploče saveza koji je BOG sklopio s našim precima nakon što ih je izveo iz Egipta.«
Salomonova molitva
(2 Ljet 6,12-42)
22 Tada je Salomon naočigled cijele izraelske zajednice stao pred BOŽJI žrtvenik i podigao ruke prema nebu. 23 Molio je:
»O BOŽE Izraelov, ni gore na nebu ni dolje na zemlji nema boga kao što si ti. Držiš se saveza sa svojim narodom. Iskazuješ im vjernost i ljubav kad te slijede svim srcem. 24 Održao si obećanje koje si dao svome slugi, mome ocu Davidu. Danas si ispunio svaku riječ tog obećanja.
25 BOŽE Izraelov, održi i drugo obećanje koje si dao svom slugi, mome ocu Davidu, rekavši mu: ‘Ako mi tvoji sinovi budu poslušni, kao što si ti bio, uvijek će netko od tvojih nasljednika sjediti na izraelskom prijestolju.’ 26 Zato, Bože Izraelov, neka se potvrdi riječ koju si dao svome slugi, mom ocu Davidu.
27 No, zar ćeš doista živjeti na zemlji? Ta nebo i najviša nebesa ne mogu te obuhvatiti, a kamoli Hram koji sam sagradio! 28 BOŽE moj, poslušaj molitvu svog sluge. Odgovori mi na molbe koje ti danas upućujem. 29 Noću i danju bdij nad ovim Hramom za koji si rekao: ‘Tu će me štovati.’ Poslušaj molitvu koju tvoj sluga moli za ovaj Hram. 30 Čuj naše molitve kad se ja i tvoj narod Izrael okrenemo ovome mjestu i pomolimo. Čuj nas u svome nebeskom domu i oprosti nam.
31 Oni koji budu griješili protiv bližnjih, bit će dovedeni pred ovaj žrtvenik. Ako nisu krivi, ovdje će zakletvom izjaviti svoju nevinost. 32 Ti slušaj s neba i presudi svojim slugama. Ako su krivi, neka budu kažnjeni. Ako su nevini, neka budu opravdani. Daj im ono što zaslužuju.
33 Kad tvoj narod Izrael bude poražen od neprijatelja, jer je griješio protiv tebe, neka se vrati k tebi i štuje tvoje ime, neka moli i traži tvoju naklonost u ovome Hramu. 34 Tada ih poslušaj s neba i oprosti grijeh svog naroda. I dovedi ih ponovo u zemlju koju si dao njihovim precima.
35 Kad tvoj narod zgriješi protiv tebe pa se zatvori nebo i prestane padati kiša, neka upute svoje molitve prema ovome mjestu i štuju tvoje ime. Tada će se okrenuti od grijeha zbog tvoje kazne. 36 Poslušaj ih s neba i oprosti grijeh svojim slugama, svome narodu Izraelu. Nauči ih da žive ispravno i pošalji kišu na zemlju koju si dao svom narodu u nasljedstvo.
37 Zemlju može zahvatiti glad, kuga, pomor, plijesan, skakavci ili gusjenice. Neprijatelji mogu napasti neki od tvojih gradova ili može doći neka druga pošast ili bolest. 38 Tada će pojedinci, ili čitav tvoj narod Izrael, iz tjeskobe svog srca pružati ruke u molitvi prema tvome Hramu. 39 Ti ih poslušaj iz svoga nebeskog doma i oprosti im. Ti jedini znaš što je ljudima u srcu. Postupi sa svakom osobom kako zaslužuje. 40 Tako će te tvoj narod poštovati i slušati, sve dok živimo u zemlji koju si dao našim precima.
41-42 I drugi će narodi čuti za tvoje slavno ime, za tvoju veliku snagu i velikodušnost. Zbog tebe će stranci, koji ne pripadaju tvom narodu Izraelu, dolaziti iz dalekih zemalja i moliti se u Hramu. 43 Poslušaj njihovu molitvu iz svoga nebeskog doma i učini što traže. Tako će svi narodi na zemlji poznavati tebe i imati strahopoštovanja prema tebi, kao tvoj narod Izrael. Svi će znati da je ovaj Hram, koji sam sagradio, pravo mjesto za štovanje tebe.
44 Ponekad će tvoj narod ići u rat protiv neprijatelja, kamo god ih pošalješ. Tada će se tvoji ljudi okrenuti prema gradu koji si izabrao, prema Hramu koji sam sagradio za tebe, i pomoliti se tebi, BOŽE. 45 Poslušaj s neba njihovu molitvu i podrži ih u njihovom pohodu.
46 Ponekad će tvoj narod zgriješiti protiv tebe jer nema tko ne griješi. Ti ćeš se na njih razljutiti i predati ih neprijateljima koji će ih odvesti u ropstvo u stranu zemlju. 47 U zemlji svog zatočeništva oni će se pokajati i zavapiti tebi, priznajući: ‘Griješili smo, krivo smo činili, zlo smo postupali.’ 48 U neprijateljskoj zemlji svog zatočeništva oni će se obratiti svim srcem i dušom. Pomolit će se tebi, okrenuti prema zemlji koju si dao njihovim precima, prema gradu koji si odabrao i Hramu koji sam sagradio za tebe. 49 Poslušaj tada iz svoga nebeskog doma njihovu molitvu i podrži ih u njihovom nastojanju. 50 Oprosti svom narodu koji je griješio protiv tebe. Oprosti im sve prijestupe i učini da im se smiluju njihovi porobljivači. 51 Jer, oni su tvoj narod i tvoje vlasništvo—narod koji si izvukao iz Egipta kao iz užarene peći.
52 Poslušaj moje molitve i molitve svog naroda Izraela svaki put kad ti zavapimo. 53 BOŽE, izdvojio si Izrael za sebe od svih naroda na zemlji, kao što si davno obećao preko svoga sluge Mojsija, dok si naše pretke izvodio iz Egipta.«
Završna molitva i blagoslov
54 Kad je Salomon završio molitvu BOGU, ustao je s mjesta gdje je klečao pred BOŽJIM žrtvenikom, ruku raširenih prema nebu. 55 Snažnim je glasom blagoslovio cijelu okupljenu izraelsku zajednicu. Rekao je:
56 »Neka je blagoslovljen BOG koji je svom narodu Izraelu dao počinak, kao što je i obećao. Ni jedna riječ njegovih obećanja, koje je dao preko Mojsija, nije se izjalovila. 57 Neka naš BOG bude s nama, kao što je bio i s našim precima. Neka nas nikad ne napusti i ne zanemari. 58 Neka naša srca privuče k sebi, da živimo prema njegovim zapovijedima, zakonima i pravilima koje je objavio našim precima. 59 Neka se BOG uvijek sjeća moje molitve i neka dan za danom podržava svog slugu i svoj narod Izrael. 60 Tako će svi ljudi na zemlji shvatiti da je on jedini BOG. 61 Zato se uvijek, kao i danas, morate potpuno posvetiti našem BOGU, živjeti prema njegovim pravilima i držati se njegovih zapovijedi.«
Posvećenje Hrama
(2 Ljet 7,4-10)
62 Tada su kralj i cijeli Izrael prinosili žrtve BOGU. 63 Salomon je kao žrtvu slavljenicu prinio dvadeset dvije tisuće goveda i sto dvadeset tisuća ovaca. Tako su kralj i sav izraelski narod posvetili BOŽJI Hram.
64 Istog je dana kralj posvetio središnje dvorište ispred BOŽJEGA Hrama. Tu je prinosio žrtve paljenice, žitne žrtve i salo žrtava slavljenica jer je žrtvenik od bronce, koji je stajao pred BOGOM, bio premalen da primi sve žrtve i salo.
65 Tako su kralj Salomon i cijeli izraelski narod proslavili Blagdan skloništa[e] u Hramu. Ljudi su došli skroz od Hamatskog prolaza na sjeveru i od granice s Egiptom na jugu. Mnoštvo je sedam dana slavilo zajedno s BOGOM. Poslije su ostali još sedam dana, ukupno četrnaest dana. 66 Sljedećeg je dana Salomon raspustio narod. Svi su blagoslivljali kralja i radosni se vraćali svojim kućama, sretni i zadovoljni zbog svega dobrog što je BOG učinio za svog slugu Davida i za svoj narod Izrael.
BOG ponovo govori Salomonu
(2 Ljet 7,11-22)
9 Salomon je završio izgradnju BOŽJEGA Hrama, kraljevske palače i svega drugog što je želio izgraditi. 2 Tada mu se BOG ponovo obratio kao i prije u Gibeonu. 3 Rekao je:
»Čuo sam tvoju molitvu i molbu koju si mi uputio. Posvetio sam Hram koji si izgradio. Tu će me štovati zauvijek. Stalno ću paziti na njega.
4 Moraš živjeti preda mnom pošteno i pravedno kao tvoj otac David. Moraš činiti sve što zapovijedam, držeći se mojih zakona i pravila. 5 Tada ću zauvijek učvrstiti tvoje kraljevsko prijestolje nad Izraelom, kao što sam obećao tvome ocu Davidu: ‘Uvijek će jedan od tvojih potomaka vladati Izraelom.’
6 Ako se ti i tvoji potomci ipak okrenete od mene, ako prestanete poštovati zapovijedi i zakone koje sam vam dao pa počnete služiti i štovati druge bogove, 7 uklonit ću Izrael iz zemlje koju sam mu dao. Odbacit ću ovaj Hram posvećen mome imenu. Svi će se narodi rugati i podsmjehivati Izraelu, 8 a Hram će postati gomila ruševina[f]. Svi će se prolaznici pitati u nevjerici: ‘Zašto je BOG to učinio ovoj zemlji i ovom Hramu?’ 9 Odgovarat će im: ‘Zato što su ostavili BOGA koji je njihove pretke izveo iz Egipta. Priklonili su se drugim bogovima, štovali ih i služili im. Zato je BOG svalio na njih svu ovu nesreću.’«
Salomonov sporazum s Hiramom
(2 Ljet 8,1-2)
10 Salomonu je trebalo dvadeset godina za izgradnju BOŽJEGA Hrama i kraljevske palače. 11 Nakon toga je Hiramu, kralju Tira, darovao dvadeset gradova u Galileji. Tako mu se zahvalio za svu cedrovinu, građevno drvo i zlato koje mu je on priskrbio. 12 Hiram je doputovao iz Tira da vidi gradove koje mu je darovao Salomon, ali nisu mu se svidjeli.
13 »Kakvi su ovo bezvrijedni gradovi, moj brate?« upitao je.
Zato se još i danas taj kraj naziva zemlja Kabul[g]. 14 Potom je Hiram poslao kralju još četiri tone[h] zlata.
Ostali Salomonovi radovi
(2 Ljet 8,1-18)
15 Kralj je Salomon nametnuo radnu obavezu te su robovi izgradili BOŽJI Hram, kraljevsku palaču, Milo i zidine Jeruzalema. Obnovljeni su Hasor, Megido i Gezer. 16 Faraon, egipatski kralj, zaposjeo je Gezer i spalio ga. Pobio je njegove stanovnike Kanaanace i dao ga u miraz svojoj kćeri, Salomonovoj ženi. 17 Salomon je obnovio, ne samo Gezer nego i Donji Bet Horon, 18 Baalat i Tamar u judejskoj pustinji. 19 Obnovio je i sve gradove u kojima su se skladištile žitarice i držala bojna kola i konji. Salomon je izgradio sve što je želio u Jeruzalemu, Libanonu i na cijelome području svoje vladavine.
20 U zemlji je još ostalo ljudi koji nisu bili Izraelci—bili su to Amorejci, Hetiti, Perižani, Hivijci i Jebusejci. 21 Oni su bili potomci naroda koje Izraelci nisu uspjeli istrijebiti i njih je Salomon prisilio na robovski rad. Tako je i danas. 22 No Izraelce Salomon nije prisiljavao na ropstvo. Oni su mu bili vojnici, službenici, časnici, članovi kraljevskih specijalnih postrojbi[i] i zapovjednici bojnih kola i konjice. 23 Petsto pedeset predradnika nadgledalo je radnike pri izvođenju Salomonovih javnih radova.
24 Faraonova kći preselila se iz Davidova grada u palaču koju je kralj izgradio za nju. Salomon je potom izgradio Milo.
25 Tri puta godišnje Salomon je na žrtveniku, koji je izgradio BOGU, prinosio žrtve paljenice i slavljenice. Uz njih je pred BOGOM palio kâd ispunjavajući tako svoje hramske obaveze.
26 Kralj Salomon je gradio i brodove u Esjon Geberu, pokraj Elata na obali Crvenog mora, u zemlji Edom. 27 Hiram je Salomonu poslao iskusne mornare, koji su dobro poznavali more, da služe na tim brodovima s njegovim slugama. 28 Oni su otplovili u Ofir i odande kralju Salomonu dopremili četrnaest tona[j] zlata.
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International