Revised Common Lectionary (Semicontinuous)

⁵⁵ Kad je Šaul vidio Davida kako ide na Filistejca, upitao je Abnera, glavnog zapovjednika vojske: »Abnere, čiji sin je taj mladić?«

Abner je odgovorio: »Kunem ti se kralju da ne znam.«

⁵⁶ A kralj je rekao: »Raspitaj se čiji je sin taj mladić.«

⁵⁷ Tek što se David vratio nakon što je ubio Filistejca, Abner ga je odveo pred Šaula. U ruci je još uvijek držao Filistejčevu glavu.

⁵⁸ »Čiji si ti sin, mladiću?« upitao ga je Šaul.

A David je odgovorio: »Ja sam sin tvog sluge Jišaja iz Betlehema.«

David i Jonatan postaju prijatelji

18 Nakon Davidovog razgovora sa Šaulom, Jonatan je osjetio snažnu povezanost s Davidom^[a]. Zavolio ga je kao samoga sebe. ² Od toga je dana Šaul držao Davida pokraj sebe i nije ga puštao da se vrati u očevu kuću. ³ A Jonatan je sklopio savez s Davidom jer ga je volio kao samoga sebe. ⁴ Skinuo je cijelu svoju ratnu opremu i dao je Davidu, dao mu je svoj oklop, mač, lûk i pojas.

Šaul ljubomoran na Davida

⁵ Šaul je svuda slao Davida, a on je uspješno izvršavao svaki zadatak. Stoga mu je dao da zapovijeda vojskom. Sav je narod volio Davida, čak i Šaulove sluge.

Pavao ide u Jeruzalem

21 Nakon što smo se rastali sa starješinama, isplovili smo ravno za otok Kos. Sutradan smo pristali na otok Rod, a odatle smo krenuli za Pataru. ² Našli smo brod koji je išao u Feniciju, ukrcali se i isplovili. ³ Kad smo stigli nadomak Cipru, ostavili smo ga sa svoje lijeve strane i nastavili ploviti prema Siriji. Pristali smo u Tiru jer je brod ondje trebao iskrcati teret. ⁴ U Tiru smo susreli Gospodinove sljedbenike i ostali s njima sedam dana. Oni su, upozoreni od Svetog Duha, rekli Pavlu da ne ide u Jeruzalem. ⁵ No, kad se naš boravak ondje približio kraju, nastavili smo put. Svi su nas sljedbenici, zajedno sa ženama i djecom, otpratili izvan grada. Na obali smo kleknuli i pomolili se. ⁶ Oprostili smo se s njima i ukrcali na brod, a oni su se vratili svojim kućama.

⁷ Iz Tira smo nastavili put i pristali u Ptolemaidi. Pozdravili smo tamošnju braću i sestre te ostali s njima jedan dan. ⁸ Sljedećeg smo dana isplovili i stigli u Cezareju. Otišli smo k Filipu i odsjeli kod njega. Filip je bio posvećen pronošenju Radosne vijesti. On je bio jedan od sedmorice^{[a] 9} i imao je četiri neudane kćeri koje su imale proročki dar. ¹⁰ Bili smo tamo nekoliko dana, a onda je iz Judeje došao neki prorok po imenu Agab. ¹¹ Došao je k nama, uzeo Pavlov remen, svezao njime svoje ruke i noge i rekao: »Evo što Sveti Duh kaže: ‘Ovako će Židovi u Jeruzalemu svezati čovjeka kojem pripada ovaj remen i predati ga nežidovima u ruke.’«

¹² Kad smo to čuli, i mi i tamošnji sljedbenici počeli smo preklinjati Pavla neka ne ide u Jeruzalem. ¹³ Pavao nam je odgovorio: »Što to radite? Zašto plačete i slamate mi srce? Spreman sam da me u Jeruzalemu, ne samo svežu nego i ubiju radi imena Gospodina Isusa.«

¹⁴ Budući da se nije dao uvjeriti, prestali smo ga moliti. »Neka bude kako Gospodin hoće«, rekli smo.

¹⁵ Nakon toga, spremili smo se i krenuli u Jeruzalem. ¹⁶ Neki od sljedbenika iz Cezareje pošli su s nama. Odveli su nas k čovjeku koji se zvao Mnason i kod kojeg smo trebali odsjesti. On je bio Cipranin i jedan od prvih Isusovih učenika.