Old/New Testament
Tir, vrata prema morima
27 Opet sam čuo BOGA kako mi govori: 2 »Čovječe, zapjevaj tužaljku o gradu Tiru. 3 Reci da Gospodar BOG poručuje Tiru, koji vlada vratima mora, čiji brodovi trguju dobrima naroda po mnogim obalama:
‘O Tire, misliš da si lijep,
tako savršen i krasan!
4 Granice ti dosežu do usred mora,
graditelji su tvoju ljepotu usavršili.
5 Daske su ti od čempresa sa Senira,
jarbol tesan od libanonskog cedra.
6 Vesla su od bašanskih hrastova,
a paluba od ciparskih borova,
slonovačom ukrašena.
7 Od finoga egipatskog šarenog platna
bili su ti napravljeni jedro i zastava.
A tvoje brodske tende,
od plave i ljubičaste tkanine s Cipra[a].
8 Ljudi iz Sidona i Arvada bili su veslači.
Vješti pomorci iz Tira upravljali su brodovima.
9 Najvještiji obrtnici iz Biblosa[b]
tvoje su brodove popravljali.
Svi morski brodovi i mornari
dolazili su u tvoju luku
da trguju s tobom.
10 Ljudi iz Perzije, Luda i Puta borili su se u tvojoj vojsci. Svoje štitove i kacige vješali su o tvoje zidine i tebi donosili slavu i čast. 11 Ljudi iz Arvada i Cilicije[c] stražarili su na tvojim zidinama dok su Gamađani čuvali tvoje kule i vješali svoje tobolce sa strijelama po tvojim zidinama. Tvoja je ljepota bila savršena.
12 Taršiš je bio tvoj preprodavač zbog tvoga velikog bogatstva. Tvoja su dobra nudili drugima za srebro, željezo, kositar i olovo. 13 Za tebe su također trgovali ljudi iz Grčke[d], Turske[e] i s obala Crnog mora[f]. Tvoju su robu nudili za robove i predmete od bronce. 14 Ljudi iz Bet Togarme nudili su tvoju robu za radne konje, bojne konje i mazge. 15 Ljudi s Rodosa[g], kao i iz mnogih drugih primorskih zemalja, bili su tvoji preprodavači. Donosili su ti slonovaču i ebanovinu kao plaću za tvoju robu. 16 I Aram[h] je bio tvoj trgovac zbog velikog broja tvojih proizvoda. Prodavali su tvoju robu drugima za smaragde, ljubičasto obojene i bogato izvezene tkanine, fini lan, koralje i rubine.
17 Ljudi iz Jude i Izraela bili su tvoji trgovci. Prodavali su tvoja dobra za pšenicu, masline, rane smokve, med, ulje i balzam. 18 I Damask je trgovao s tobom. Prodavali su tvoja dobra za vino iz Helbona, bijelu vunu iz Zahara 19 i vino iz Uzala[i]. Među tvojom je robom bilo željeza, cimeta i šećerne trske. 20 Rodos je s tobom trgovao i opskrbljivao te prostirkama za jahanje konja. 21 Arabija i svi vladari Kedra, kao tvoji trgovci, razmjenjivali su janjce, ovnove i koze. 22 Trgovci iz Šebe i Rame bili su tvoji preprodavači. Nudili su tvoja dobra za najbolje začine, svakovrsno drago kamenje i zlato. 23 Trgovci iz Harana, Kanea, Edena, Šebe, Ašura i Kilmada također su bili tvoji preprodavači. 24 Opskrbljivali su te najboljom odjećom, plavo obojenom i bogato izvezenom tkaninom, šarenim tepisima i najčvršćim konopima. 25 Brodovi iz Taršiša prevozili su tvoju robu.
Tire, ti si kao lađa nasred mora,
puna tereta, teška i natovarena.
26 Tvoji veslači odvode te na pučinu,
ali istočni vjetar uništit će te na moru.
27 Obilje tvoje robe i tvoje bogatstvo,
svi tvoji mornari i tvoji kapetani,
tvoji brodski majstori i trgovci,
tvoji ratnici i svi drugi ljudi,
potonut će u morske dubine
kad dođe dan tvoje propasti.
28 Daleke zemlje drhtat će od straha
kad začuju jauk tvojih kapetana.
29 Cijele će posade napuštati druge brodove,
svi će mornari otići na obalu.
30 Svi će za tobom silno tugovati,
posipati se prašinom, u pepelu valjati.
31 Obrijat će glave i obući tkanine za žalovanje,
gorko će plakati, za tobom naricati.
32 Glasno će plakati i tugovati, tužno za tobom pjevati:
Nema grada kao što je Tir!
Ali ušutkan je usred mora!
33 Kad su se tvoja dobra istrpavala s mora,
zadovoljavao si želje mnogih naroda.
Mnogi su se zemaljski kraljevi obogatili
na obilju tvoje robe i bogatstva.
34 A sad te more razbilo
usred dubokih voda.
Sva tvoja roba i cijela posada
zajedno je s tobom potonula.
35 Svi ljudi primorskih krajeva
užasnuti su zbog tvoga pada.
Njihovi kraljevi su prestravljeni,
lica su im izobličena od straha.
36 Trgovci iz drugih naroda
zaprepašteni su vijestima.
Tvoj kraj bio je strašan,
nestao si zauvijek.’«
Proroštvo protiv tirskoga kralja
28 Čuo sam BOGA kako mi govori: 2 »Čovječe, reci vladaru Tira da mu Gospodar BOG poručuje:
‘Srce ti je obuzela oholost!
Govoriš: »Ja sam bog.
Sjedim na prijestolju bogova,
okružen morima.«
Ali ti si ipak čovjek, a ne bog.
Samo si umislio da si bog.
3 Misliš da si mudriji od Daniela[j],
da za tebe nema nerješivih tajni.
4 Svojom mudrošću i znanjem
stekao si bogatstvo.
U svojim si riznicama skupio
gomile zlata i srebra.
5 Velikom vještinom trgovanja
uvećao si svoje bogatstvo.
No usred obilja i raskoši
tvoje se srce uzoholilo.’
6 Stoga, Gospodar BOG kaže:
‘Mislio si da si kao bog,
da si božanski mudar.
7 Nahuškat ću na tebe strance,
najokrutnije od svih naroda.
Na tvoju ljepotu i mudrost
isukat će svoje mačeve,
upropastit će tvoj sjaj.
8 Oni će te oboriti u grobnu jamu,
umrijet ćeš nasilno, usred mora.
9 Hoćeš li svojim ubojicama
govoriti »Ja sam bog«?
Shvatit ćeš da si čovjek, a ne bog
kad im se nađeš u rukama.
10 Umrijet ćeš kao izopćenik[k],
stranci će ti donijeti smrt.
Ja sam svoje rekao’,
kaže Gospodar BOG.«
11 Opet sam čuo BOGA kako mi govori: 12 »Čovječe, zapjevaj tužaljku o tirskom kralju. Reci da mu Gospodar BOG poručuje:
‘Bio si primjer savršenstva,
pun mudrosti i ljepote.
13 Bio si u Edenu, Božjem vrtu,
prekriven dragim kamenjem.
Imao si rubine, topaze i dijamante,
berile, onikse i jaspis,
lapis lazuli, tirkiz i smaragde.
Svi su za tebe bili optočeni zlatom,
darovani na dan kad si stvoren.
14 Postavio sam odabrano krilato biće,
tamo pokraj tebe, da te čuva.[l]
Bio si na Božjem svetome brdu,
hodao si usred blistavih dragulja.
15 Tvoja su djela bila besprijekorna
od dana kad sam te stvorio,
sve dok se u tebi nije našlo zlo.
16 Tvoje uspješno trgovanje
u nasilje i grijeh te odvelo.
Tako iskvarenog, morao sam te
protjerati s Božjeg brda.
Krilato biće, koje te čuvalo,
natjeralo te u propast,[m]
dalje od blistavih dragulja
koji su svjetlucali poput vatre.
17 Iz ljepote rodila se oholost,
slava ti je uništila mudrost.
Zato sam te grubo bacio na tlo
pred očima drugih kraljeva.
18 Svojim grijehom i nepoštenim trgovanjem
oskvrnuo si svoja sveta mjesta.
Zato sam u tvome mjestu zapalio požar
i vatra te potpuno uništila.
Pred ljudima, koji su to gledali,
ostale su samo hrpe pepela.
19 Svi narodi, koji su te znali,
nad tobom su se užasnuli.
Podnio si strašnu kaznu
i zauvijek nestao.’«
Proroštvo o propasti Sidona
20 Čuo sam BOGA kako mi govori: 21 »Čovječe, okreni se licem prema Sidonu i govori u moje ime protiv tog mjesta. 22 Reci da Gospodar BOG poručuje:
‘Ja sam protiv tebe, Sidone!
Pokazat ću svoju veličinu Sidoncima.
Kad izvršim svoju svetu kaznu,
svi će znati da sam ja BOG.
23 Poslat ću bolest i smrt na Sidon,
njegovim će ulicama poteći krv.
Mrtvi će padati pokošeni mačevima,
koji će napadati sa svih strana.
Tako će svi znati da sam ja BOG.’
Narodi će poštovati Izrael
24 Narod Izraela više neće morati trpjeti prezir susjednih naroda, poput bodljikavoga korova i trnja. Svi će znati da sam ja Gospodar BOG.
25 Gospodar BOG kaže: ‘Iako sam protjerao Izraelce među druge narode, opet ću ih sve okupiti. Po svome ću narodu pokazati svoju svetost pred svim narodima. Tada će Izraleci mirno živjeti u svojoj zemlji, zemlji koju sam predao svome slugi Jakovu. 26 Ondje će živjeti u miru i sigurnosti, graditi kuće i saditi vinograde. Bit će sigurni kada kaznim sve okolne narode koji su ih prije mrzili. Tada će znati da sam ja njihov BOG.’«
Proroštvo o propasti Egipta
29 Dvanaestog dana, u desetome mjesecu, desete godine progonstva kralja Jojakina[n], čuo sam BOGA kako mi govori: 2 »Čovječe, okreni se licem prema Egiptu i govori u moje ime protiv faraona i protiv cijelog Egipta. 3 Reci da Gospodar BOG poručuje:
‘Ja sam protiv tebe, egipatski faraone.
Ti si neman koja leži u nilskim tokovima,
zvijer koja kaže: »Nil je moj. Za sebe sam ga stvorio.«
4 No ja ću ti čeljust zauzdati kukama
i sve ribe iz rijeka visjet će po tebi.
Izvući ću te iz svih tvojih tokova,
zajedno sa svim tvojim ribama,
zalijepljenima na tvojim krljuštima.
5 Ostavit ću te u pustinji,
skupa s tvojim ribama.
Past ćeš na zemlju,
ležati nepokopan na tlu.
Dat ću te za hranu zvijerima i pticama.
6 A svi stanovnici Egipta
znat će da sam ja BOG!
Zašto bih sve to s tobom učinio?
Jer, Izrael se u tebe[o] pouzdao
iako si bio krhak kao trska.
7 Kad se na tebe kao na štap oslonio,
puknuo si pa mu rame rasjekao.
Kad su se Izraelci na tebe oslanjali,
slomio si se i povrijedio im bokove.’
8 Stoga, Gospodar BOG kaže:
‘Na tebe ću spustiti svoj mač,
pobit ću sve ljude i životinje.
9 Egipat će biti pustoš i ruševina
i svi oni znat će da sam ja BOG.
A zašto to činim? Jer si rekao: »Nil je moj. Za sebe sam ga stvorio.« 10 Zato sam protiv tebe i tokova tvoje rijeke. Cijelu egipatsku zemlju, od Migdola do Asuana[p] pa sve do granice s Etiopijom, pretvorit ću u ruševine i pustoš. 11 Četrdeset godina ondje neće prolaziti ni čovjek ni životinja niti će itko ondje živjeti. 12 Uništit ću zemlju Egipat. Četrdeset će godina egipatski gradovi biti ruševine. Rastjerat ću Egipćane među druge narode, po drugim zemljama.’
13 Gospodar BOG kaže: ‘A kad prođe četrdeset godina, opet ću ih skupiti od svuda kamo sam ih bio rastjerao. 14 Ponovo ću učiniti Egipat uspješnim. Vratit će se iz progonstva u svoju domovinu, u Gornji Egipat[q], i podići novo, ali beznačajno kraljevstvo. 15 Bit će to najnevažnije kraljevstvo, koje se više nikad neće uzdići nad drugim narodima. Učinit ću da budu tako maleni da nikome neće moći nametnuti svoju vlast. 16 Izraelski narod više se neće oslanjati na Egipat. Sjećat će se kad su pogriješili i krivo se pouzdali u Egipćane. Shvatit će da sam ja Gospodar i BOG.’«
Babilonci će osvojiti Egipat
17 Na prvi dan prvog mjeseca, dvadeset i sedme godine progonstva kralja Jojakina[r], čuo sam BOGA kako mi govori: 18 »Čovječe, babilonski je kralj Nabukodonosor pokrenuo svoju vojsku da se žestoko bori protiv Tira. Vojnici su podnosili tolike napore i terete da su im se ogulile glave i ramena. No od svega tog truda, za kralja i njegovu vojsku nije bilo nikakve koristi. 19 Stoga, Gospodar BOG kaže: ‘Evo, sad ću babilonskom kralju Nabukodonosoru predati Egipat. On će opljačkati njegovo bogatstvo i plijenom platiti svoju vojsku. 20 Dat ću mu Egipat kako bih mu se odužio za sve što su učinili za mene.’ Tako kaže Gospodar BOG!
21 Toga ću dana Izraelce opet učiniti snažnim narodom. Ezekiele, opet ćeš im moći slobodno govoriti, a oni će znati da sam ja BOG.«
Žene i muževi
3 Žene, pokoravajte se svojim muževima, da i oni koji ne vjeruju Božjoj riječi budu bez vaših riječi pridobiveni za vjeru 2 dok promatraju vaše besprijekorno i čisto ponašanje. 3 Neka vaša ljepota ne bude vanjska, ona koja se sastoji od spletene kose, zlatnoga nakita ili raskošne odjeće. 4 Neka vaša ljepota bude ljepota vašega unutrašnjeg bića i vašeg srca, trajna ljepota blagoga i mirnoga duha, vrijedna u Božjim očima. 5 Na taj su se način uljepšavale i svete žene u prošlosti, koje su svoje nade položile u Boga. One su se pokoravale svojim muževima, 6 poput Sare koja se pokoravala Abrahamu i nazivala ga svojim gospodarom. Vi ste njezine kćeri ako činite dobro i ne date se zastrašiti.
7 Isto tako, muževi, živite sa svojim ženama u razumijevanju. Poštujte ih kao slabiji spol, ali i kao sudionice u Božjoj milosti koja vam daje život. Tada ništa neće stati na put vašim molitvama.
Živite u miru!
8 Napokon, živite u miru jedni s drugima! Suosjećajte jedni s drugima! Volite svoju braću i sestre! Budite suosjećajni i ponizni! 9 Ne vraćajte zlo za zlo ni uvredu za uvredu! Naprotiv, tražite od Boga blagoslov za onoga tko vas je uvrijedio, jer Bog vas je pozvao da blagoslivljate kako biste i primili blagoslov. 10 U Svetom pismu piše:
»Onaj tko želi uživati život i doživjeti sretne dane,
neka čuva svoj jezik od zla i svoja usta od laži.
11 Neka se odvrati od zla i čini dobro.
Neka teži za mirom i nastoji ga održati.
12 Jer, Gospodin pazi na pravedne
i čuje njihove molitve,
ali okreće se protiv zločinaca.«[a]
13 I tko vam može nauditi ako ste predani u tome da činite dobro? 14 Pa čak i ako trpite radi dobra što ga činite, blagoslovljeni ste. Stoga: »Ne bojte se njihovih prijetnji i ne strepite!«[b] 15 Častite u svojim srcima Krista kao Gospodina! Uvijek budite spremni odgovoriti svakome tko vas upita za razlog nade koju imate! 16 Učinite to s blagošću i poštovanjem! Imajte čistu savjest! Tako, ako vas ljudi optužuju, oni koji kleveću vaše ponašanje u Kristu, bit će posramljeni. 17 Jer, bolje je trpjeti zbog dobra što ga činite, ako je to Božja volja, nego zbog toga što činite zlo. 18 Sâm Krist umro je za naše grijehe jednom i za sva vremena. Nevin je umro za krivce, da vas dovede Bogu. Što se tiče tijela, umro je, ali je u Duhu vraćen u život. 19 U Duhu je otišao i propovijedao duhovima koji su bili u zatvoru[c]. 20 Ti su duhovi u prošlosti bili neposlušni Bogu, dok je Bog strpljivo čekao. Bilo je to u Noino vrijeme, kada se gradila lađa. Nekoliko njih, tek osmero, ušlo je u lađu i spasilo se vodom. 21 Ta je voda simbol krštenja koje sada spašava i vas po uskrsnuću Isusa Krista. A to nije pranje tjelesnih nečistoća, već je ono zavjet Bogu s čistom savješću. 22 Krist je uzašao na Nebo, sada je Bogu s desne strane i pokoravaju mu se anđeli, vladari i sile.
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International