Beginning

Gibeonci varaju Jošuu

9 Za izraelske su pobjede doznali svi kraljevi zapadno od rijeke Jordan—kraljevi Hetita, Amorejaca, Kanaanaca, Perižana, Hivijaca i Jebusejaca. Ti su narodi živjeli u gorju, nizinama i duž obale Sredozemnog mora pa sve do Libanona. ² Svi su se oni udružili da krenu u rat protiv Jošue i Izraela.

³ Kad su stanovnici Gibeona čuli kako je Jošua osvojio Jerihon i Aj, ⁴ poslužili su se lukavstvom. Na magarce su natovarili otrcane vreće i stare, poderane i zakrpane mjehove za vino. ⁵ Obuli su iznošene i zakrpane sandale, odjenuli staru odjeću i ponijeli star, pljesnivi kruh. ⁶ Kad su došli k Jošui u tabor u Gilgalu, rekli su njemu i Izraelcima: »Dolazimo iz daleke zemlje i htjeli bismo sklopiti savez mira s vama.«

⁷ »A što ako živite blizu nas?« upitali su Izraelci Hivijce. »U tome slučaju, ne možemo s vama sklopiti savez.«

⁸ »Tvoji smo sluge«, rekli su Jošui, a on ih je upitao: »Tko ste vi i odakle dolazite?«

⁹ Odgovorili su: »Tvoji smo sluge, a došli smo iz vrlo daleke zemlje jer smo čuli za tvog BOGA. Čuli smo što je sve učinio u Egiptu ¹⁰ i kako je postupio s dvojicom amorejskih kraljeva istočno od rijeke Jordan—Sihonom, kraljem Hešbona, i Ogom, kraljem Bašana, koji je vladao u Aštarotu. ¹¹ Zato su nam starješine i svi stanovnici naše zemlje rekli: ‘Uzmite zalihu hrane za put pa idite i sastanite se s njima. Recite im da smo njihovi sluge i zamolite ih da sklope savez s nama.’ ¹² Kruh nam je bio još topao kad smo od kuće krenuli, a sad je, evo, star i pljesniv. ¹³ I ovi su mjehovi za vino bili novi kad smo ih napunili, a sad su se, evo, poderali. I odjeća i sandale su nam se od dugog puta istrošili.«

¹⁴ Izraelci su nasjeli na podvalu i odlučili prihvatiti savez s Gibeoncima iako se oko toga nisu posavjetovali s BOGOM. ¹⁵ Jošua je s njima sklopio savez kojim se obvezao da će ih pustiti da žive u miru, a vođe su izraelske zajednice potvrdili to prisegom.

¹⁶ Međutim, tri dana nakon sklapanja saveza Izraelci su doznali da su im Gibeonci susjedi. ¹⁷ Zato su otišli na put i treći dan stigli do njihovih gradova—Gibeona, Kefire, Beerota i Kirjat Jearima. ¹⁸ Nisu ih napali jer su im se vođe zajednice zakleli Izraelovim BOGOM.

Cijela je izraelska zajednica počela gunđati protiv poglavara, ¹⁹ ali su oni odgovorili: »Zakleli smo im se Izraelovim BOGOM i sad ih ne smijemo dirati. ²⁰ Evo što ćemo učiniti: pustit ćemo ih da žive, da se zbog kršenja prisege Bog ne bi razljutio na nas. ²¹ Zato ih pustite da žive, ali neka odsad budu drvosječe i vodonoše cijeloj zajednici.« Tako su odlučili vođe.

²² Tada je Jošua pozvao Gibeonce i rekao im: »Zašto ste nas prevarili? Rekli ste da živite daleko od nas, a zapravo ste nam susjedi? ²³ Sad ste pod prokletstvom: nikad nećete prestati robovati kao drvosječe i vodonoše za kuću mog Boga.«

²⁴ Oni su mu odgovorili: »Uplašili smo se za svoje živote jer smo čuli da je vaš BOG zapovjedio svome slugi Mojsiju da vam dâ svu ovu zemlju i da pobije sve njezine stanovnike. Zbog toga smo tako postupili. ²⁵ Sad smo tvoji sluge. Učini s nama kako misliš da je dobro i pošteno.«

²⁶ Jošua ih je nato oslobodio iz ruku Izraelaca pa ih nisu ubili. ²⁷ Toga je dana odredio da budu drvosječe i vodonoše za Izraelce i za BOŽJI žrtvenik na mjestu koje će izabrati BOG. Oni su i danas robovi.

Dan kad je sunce stalo

10 Adoni Sedek, kralj Jeruzalema, čuo je da je Jošua zauzeo Aj i potpuno ga uništio, postupivši s Ajem i njihovim kraljem kao s Jerihonom i njihovim kraljem. Doznao je i da su susjedni Gibeonci sklopili mir s Izraelcima i da ovi borave blizu Jeruzalema. ² Zbog toga su se on i njegov narod jako uplašili jer je Gibeon bio velik grad, kao i bilo koji drugi kraljevski grad. Bio je veći od Aja, a svi su muškarci u njemu bili ratnici. ³ Stoga, jeruzalemski je kralj Adoni Sedek poručio kralju Hohamu u Hebron, kralju Piramu u Jarmut, kralju Jafiji u Lakiš i kralju Debiru u Eglon: ⁴ »Pomozite mi da napadnem Gibeon zbog toga što su sklopili mir s Jošuom i Izraelcima.« ⁵ Tako se udružilo pet amorejskih kraljeva—kralj Jeruzalema, kralj Hebrona, kralj Jarmuta, kralj Lakiša i kralj Eglona. Krenuli su sa svojim vojskama, utaborili se pred Gibeonom i napali ga.

⁶ Tada su Gibeonci poslali poruku Jošui u tabor u Gilgalu: »Ne ostavljaj svoje sluge na cjedilu. Dođi brzo i spasi nas! Pomozi nam! Svi su se amorejski kraljevi iz gorja udružili protiv nas.«

⁷ Jošua je krenuo iz Gilgala sa svom svojom vojskom i najboljim ratnicima, ⁸ a BOG mu je rekao: »Ne boj ih se! Dat ću ti pobjedu. Nitko od njih neće ti se moći suprotstaviti.«

⁹ Jošua je do Gibeona putovao cijelu noć. Čim je stigao, krenuo je u napad. ¹⁰ BOG je u kraljevskim vojskama izazvao metež, tako da su im Izraelci kod Gibeona nanijeli težak poraz. Potom su protivnike progonili duž puta koji vodi gore, do Bet Horona i ubijali ih sve do Azeke i Makede. ¹¹ Dok su kraljevski vojnici bježali pred Izraelcima putem od Bet Horona dolje, prema Azeki, BOG je s neba na njih bacao krupnu tuču. Više ih je poginulo od tuče nego što su ih Izraelci poubijali mačevima.

¹² Toga je dana BOG predao Amorejce Izraelcima, a Jošua je rekao BOGU pred svim Izraelcima:

¹³ I sunce je stalo, a mjesec se zaustavio, sve dok se narod nije osvetio svojim neprijateljima. Tako je zapisano u Knjizi pravednika^[a]: sunce se zaustavilo nasred neba i nije se spustilo gotovo cijeli dan. ¹⁴ Ni prije ni poslije nije bilo takvog dana—kad je BOG poslušao čovjeka. Jer, BOG se borio za Izrael.

¹⁵ Zatim se Jošua sa svim Izraelcima vratio u tabor u Gilgalu.

Jošua hvata petoricu kraljeva

¹⁶ Onih su petorica kraljeva u međuvremenu pobjegli i sakrili se u spilji kod Makede. ¹⁷ Kad su to dojavili Jošui, ¹⁸ rekao je: »Navalite veliko kamenje na ulaz spilje i postavite ljude da čuvaju stražu. ¹⁹ Zatim krenite dalje. Progonite neprijatelje i napadajte ih odostraga. Ne dajte im da dođu do svojih gradova. Vaš BOG predao vam ih je u ruke.«

²⁰ Jošua i Izraelci izvršili su pokolj nad neprijateljem. Pobili su sve osim nekolicine koja je uspjela pobjeći u svoje gradove okružene visokim zidinama, ²¹ a Jošuini su se ljudi živi i zdravi vratili u tabor kod Makede. I nitko se više u toj zemlji nije usudio reći ni riječ protiv Izraelaca.

²² Jošua je rekao: »Otvorite ulaz u spilju i dovedite mi onu petoricu kraljeva.«

²³ Tako su izveli iz spilje petoricu kraljeva—kraljeve Jeruzalema, Hebrona, Jarmuta, Lakiša i Eglona. ²⁴ Kad su ih doveli Jošui, on je okupio sve Izraelce i rekao vojnim zapovjednicima: »Priđite i stanite nogama na vratove ovih kraljeva.« Zapovjednici su prišli i stali im na vratove.

²⁵ Jošua tada reče: »Ne bojte se i ne strahujte. Budite snažni i hrabri. Ovako će BOG učiniti svim neprijateljima protiv kojih se budete borili.«

²⁶ Zatim je ubio petoricu kraljeva, a potom ih objesio, svakog na zasebno stablo. Ostavio ih je da vise do navečer. ²⁷ Kad je sunce zašlo, Jošua zapovjedi da ih skinu sa stabala i bace u spilju u kojoj su se skrivali. Na ulaz spilje navaljali su veliko kamenje koje ondje stoji i danas.

²⁸ Toga je istog dana Jošua zauzeo Makedu i mačem pogubio sve stanovnike grada i njihovog kralja. Pobio je sve u gradu, ne ostavivši nikog na životu, a s kraljem Makede učinio je isto što i s kraljem Jerihona.

Jošua osvaja južne gradove

²⁹ Potom je sa svim Izraelcima otišao iz Makede do Libne i napao je. ³⁰ BOG je i taj grad i kralja predao Izraelcima. Jošua je mačem pogubio sve u gradu, ne ostavivši ni jednog preživjelog, a s kraljem je učinio isto što i s jerihonskim.

³¹ Zatim su Jošua i svi Izraelci otišli iz Libne do Lakiša, utaborili se pred gradom i napali ga. ³² BOG je Izraelu predao Lakiš te ga je Jošua drugog dana i zauzeo. Mačem je pogubio sve u gradu, kao i u Libni. ³³ Horam, kralj Gezera, došao je pomoći Lakišu, ali Jošua je porazio i njega i njegovu vojsku, ne ostavivši ni jednog preživjelog.

³⁴ Zatim su Jošua i svi Izraelci otišli iz Lakiša do Eglona. Utaborili su se pred gradom, napali ga ³⁵ i zauzeli istog dana, mačem pogubivši sve stanovnike. Potpuno su uništili sve u gradu, kao što su učinili i u Lakišu.

³⁶ Zatim je Jošua sa svim Izraelcima otišao iz Eglona u Hebron pa ga je napao. ³⁷ Zauzeli su grad i okolna sela, mačem pogubivši kralja i sve u njemu, ne ostavivši ni jednog preživjelog, kao ni u Eglonu. Jošua je potpuno uništio grad i sve u njemu kao žrtvu Bogu.

³⁸ Potom su se Jošua i svi Izraelci vratili do Debira i napali ga. ³⁹ Zauzeo je grad i okolna sela, a uhitio je i kralja te sve pogubio mačem. Pobio je sve, ne ostavivši ni jednog preživjelog. S Debirom i njihovim kraljem učinio je isto što i s Hebronom i njihovim kraljem, baš kao i s Libnom i njihovim kraljem.

⁴⁰ Tako je Jošua pokorio cijelo ono područje: središnje planine, južnu pustinju, nizinski kraj na zapadu i padine gorja, kao i sve njihove kraljeve, ne ostavivši ni jednog preživjelog. Potpuno je uništio sve što diše, baš kao što je bio zapovjedio Izraelov BOG. ⁴¹ Pokorio je narode od Kadeš Barnee do Gaze te od Gošena do Gibeona. ⁴² Jošua je porazio sve te kraljeve, a njihove je zemlje zauzeo u jednom pohodu zato što se Izraelov BOG borio za Izrael. ⁴³ Zatim su se Jošua i svi Izraelci vratili u tabor u Gilgalu.

Jošua osvaja sjeverne gradove

11 Kad je za sve to doznao Jabin, kralj Hasora, odlučio je sazvati vojske nekoliko kraljeva. Poslao je poruku kralju Jobabu u Madon te kraljevima Šimrona i Akšafa, ² kao i kraljevima u sjevernom gorju i pustinji južno od Galilejskog jezera. Pozvao je i kraljeve iz Šefela i Nafot Dora na zapadu, ³ kao i iz Kanaana, od istoka do zapada. Jabin je pozvao i Amorejce, Hetite, Perižane i Jebusejce iz gorja, kao i Hivijce iz podnožja brda Hermon kod Mispe. ⁴ Sve su se njihove vojske udružile. Vojnika je bilo kao pijeska na morskoj obali, a imali su i mnogo konja i bojnih kola.

⁵ Svi su se ti kraljevi udružili u borbi protiv Izraela i zajedno utaborili kod rijeke Merom. ⁶ No BOG je rekao Jošui: »Ne boj ih se. Sutra ću u ovo vrijeme Izraelcima dati pobjedu. Ti ćeš ih sve pobiti, osakatiti im konje i spaliti bojna kola.«

⁷ Iznenadivši ih, Jošua je s čitavom svojom vojskom napao neprijateljske postrojbe kod rijeke Merom. ⁸ BOG ih je predao Izraelcima koji su ih porazili. Progonili su neprijatelje sve do Velikog Sidona, do Misrefot Maima i doline Mispe na istoku, dok ih sve nisu pobili. ⁹ Jošua je učinio onako kako je BOG rekao: osakatio im je konje i spalio bojna kola.

¹⁰ Zatim se Jošua vratio i zauzeo Hasor koji je predvodio sva kraljevstva. Mačem je pogubio kralja ¹¹ i sve ljude u gradu. Potpuno su ih zatrli, ne poštedjevši nijednog čovjeka. K tomu, Jošua je i spalio Hasor.

¹² Zauzeo je sve te kraljevske gradove i mačem pogubio njihove kraljeve. Sve je u njima pobio, kao što je bio zapovjedio BOŽJI sluga Mojsije. ¹³ No od svih tih gradova, podignutih na brežuljcima, Izrael nije spalio ni jedan osim Hasora, koji je spalio Jošua. ¹⁴ Izraelci su uzeli za sebe sva dobra i stoku iz tih gradova, ali ljude nisu poštedjeli. Nikoga nisu ostavili na životu.

¹⁵ Što je BOG bio zapovjedio svome slugi Mojsiju, to je on zapovjedio Jošui. Jošua ga je poslušao i izvršio sve što je BOG bio zapovjedio Mojsiju.

Sva područja koja je osvojio Jošua

¹⁶ Tako je Jošua zauzeo cijelu zemlju: gorje, čitave krajeve Negev, Gošen i Šefelu, Jordansku dolinu i izraelske planine ¹⁷ —od brda Halak, što se uzdiže prema Seiru, do Baal Gada ispod brda Hermon u libanonskoj dolini. Porazio je, zarobio i pogubio sve tamošnje kraljeve. ¹⁸ Jošua je dugo ratovao protiv svih tih kraljeva, ¹⁹ a s Izraelcima je mir sklopio samo Gibeon u kojem su živjeli Hivijci. Svi su drugi gradovi bili osvojeni u ratu. ²⁰ BOG je učinio da budu tvrdog srca i da vode rat protiv Izraela. Stoga, Izrael ih je potpuno uništio, zatirući ih bez milosti, kao što je BOG bio zapovjedio Mojsiju.

²¹ Jošua je istrijebio i Anakovce iz Gorja, Hebrona, Debira i Anaba, iz svih planina Jude i Izraela. Potpuno je uništio i njih i njihove gradove. ²² Nitko od Anakovaca nije ostao u izraelskoj zemlji—tek njih nekoliko u Gazi, Gatu i Ašdodu. ²³ Tako je Jošua zauzeo cijelu zemlju, baš kao što je BOG bio rekao Mojsiju. Jošua ju je potom dao u nasljedstvo Izraelu, svakome plemenu određeni dio.

Potom se zemlja odmorila od rata.