Beginning

Kraljica Šebe posjećuje Salomona

(1 Kr 10,1-13)

9 Kad je kraljica Šebe^[a] čula o Salomonovoj slavi, došla je u Jeruzalem da bi ga iskušala teškim pitanjima. Stigla je s velikom pratnjom slugu i deva natovarenih začinima, dragim kamenjem i s puno zlata. Pitala je Salomona sve što je imala na umu. ² Salomon je odgovorio na sva njezina pitanja. Ništa mu nije bilo nepoznato. Sve joj je objasnio. ³ Kraljica Šebe uvidjela je Salomonovu mudrost. Vidjela je palaču, koju je sagradio, ⁴ obilje jela na njegovom stolu, odaje njegovih službenika, poslugu i peharnike u raskošnim odorama. Vidjela je i žrtve paljenice^[b] koje je kralj prinosio BOGU u Hramu. Ostala je zadivljena, bez daha.

⁵ Rekla je kralju: »Istina je sve što sam u svojoj zemlji čula o tvojim djelima i tvojoj mudrosti. ⁶ Nisam vjerovala što se pričalo dok nisam došla i sama se uvjerila. Nisu mi rekli ni pola o tvojoj velikoj mudrosti. Ti si daleko veći nego što su mi pričali. ⁷ Blago ljudima i slugama koji su s tobom jer stalno slušaju tvoju mudrost! ⁸ Slava tvome BOGU! Pokazao je koliko si mu drag kad te postavio na prijestolje kao kralja. Zbog vječne ljubavi prema Izraelu, BOG te učinio kraljem koji sudi pošteno i vlada pravedno.«

⁹ Tada je kralju darovala četiri tone^[c] zlata, veliku količinu začina i drago kamenje. Nikad nije bilo takvih začina kakve je kraljica Šebe dala kralju Salomonu.

¹⁰ Hiramovi i Salomonovi sluge dopremili su iz Ofira zlato, skupocjeno drvo^[d] i drago kamenje. ¹¹ Kralj je od toga drveta dao načiniti stepenice za BOŽJI Hram i kraljevsku palaču te harfe i lire za svirače. Ništa slično do tada nije viđeno u Judi.

¹² Kralj Salomon dao je kraljici Šebe sve što je poželjela, više nego što je ona darovala njemu. Ona se potom sa svojom pratnjom vratila u svoju zemlju.

Salomonovo bogatstvo

(1 Kr 10,14-25)

¹³ Salomon je svake godine dobivao gotovo dvadeset i tri tone^[e] zlata, ¹⁴ osim zlata što su donosili putujući trgovci i preprodavači. Svi su kraljevi Arabije i upravitelji pokrajina u zemlji donosili Salomonu zlato i srebro.

¹⁵ Kralj Salomon dao je da se napravi dvjesto velikih štitova od kovanog zlata. Za svaki je utrošeno šest kilograma^[f] zlata. ¹⁶ Dao je napraviti i tristo malih štitova, svaki od tri kilograma^[g] kovanog zlata. Izložio ih je u Dvorani libanonske šume^[h].

¹⁷ Kralj je također dao napraviti veliko prijestolje ukrašeno slonovačom i obloženo čistim zlatom. ¹⁸ Šest je stepenica vodilo do prijestolja, a vrh je naslona bio zaobljen. S obje su strane sjedišta bili nasloni za ruke, a ispod njih su stajali kipovi lavova. ¹⁹ Dvanaest je lavljih kipova stajalo na prilaznom stepeništu, po jedan na krajevima svake stepenice. Ništa slično nije viđeno u drugim kraljevstvima.

²⁰ Svi su pehari kralja Salomona i sve posuđe u Dvorani libanonske šume bili od čistog zlata. Ništa u palači nije bilo načinjeno od srebra. Zbog silnog zlata, srebro se nije cijenilo u Salomonovo vrijeme.

²¹ Kralj je imao trgovačke brodove^[i] čiju su posadu činili Hiramovi sluge. Svake su tri godine brodovi dopremali novu pošiljku zlata, srebra i slonovače te majmune i paunove^[j].

²² Kralj je Salomon nadmašio bogatstvom i mudrošću sve druge kraljeve na zemlji. ²³ Svi su kraljevi željeli vidjeti Salomona i čuti mudrost kojom ga je obdario Bog. ²⁴ Iz godine u godinu svaki je posjetitelj donosio darove—predmete od srebra i zlata, odjeću, oružje, začine, konje i mazge.

²⁵ Salomon je imao 4.000 konjušnica za konje i bojna kola, kao i 12.000 konjanika. Bili su smješteni u posebnim gradovima u kojima su se držala bojna kola. Neke je od njih smjestio i kod sebe u Jeruzalemu. ²⁶ Vladao je svim kraljevima od rijeke Eufrat do zemlje Filistejaca, pa sve do granice Egipta. ²⁷ Kralj je učinio Jeruzalem veoma bogatim. U gradu je bilo srebra kao kamenja, a cedrovine kao smokava u dolinama.

²⁸ Konje su za Salomona dobavljali iz Egipta i svih drugih zemalja.

Salomonova smrt

(1 Kr 11,41-43)

²⁹ Ostala Salomonova djela, od prvog do zadnjega, zabilježena su u zapisima proroka Natana, u Proroštvu Ahije iz Šila te u Viđenjima vidioca Idoa. Ido je pisao o Jeroboamu, Nebatovom sinu.

³⁰ Salomon je vladao u Jeruzalemu četrdeset godina, nad cijelim Izraelom. ³¹ Nakon smrti pokopan je u gradu svog oca Davida. Salomonov je sin Roboam postao sljedeći kralj.

Pobuna Izraela protiv Roboama

(1 Kr 12,1-20)

10 Roboam je otišao u Šekem, gdje je došao sav izraelski narod da bi ga proglasili kraljem. ² Kad je to čuo Jeroboam, Nebatov sin, vratio se iz Egipta gdje se bio sklonio od kralja Salomona.

³ Ljudi su pozvali Jeroboama pa je i on došao u Šekem. Tada je čitav Izrael rekao Roboamu: ⁴ »Tvoj nas je otac prislio na težak rad. Olakšaj nam sada teret koji je navalio na nas i služit ćemo ti.«

⁵ Roboam je odgovorio: »Raziđite se i vratite po moj odgovor za tri dana.«

I narod se razišao.

⁶ Kralj Roboam tražio je savjet starijih ljudi koji su savjetovali Salomona za njegovog života.

»Što mi savjetujete? Kako da odgovorim narodu?« pitao ih je.

⁷ Rekli su mu: »Ako budeš ljubazan prema ovom narodu, bit će zadovoljni. Ako im daš povoljan odgovor, uvijek će ti služiti.«

⁸ No Roboam je odbacio savjet starijih. Tražio je savjet mladića s kojima je odrastao, a koji su bili u njegovoj službi.

⁹ Pitao ih je: »Što mi savjetujete? Kako da odgovorim narodu? Traže da im olakšam teret koji je na njih navalio moj otac.«

¹⁰ Mladići, koji su s njim odrasli, odgovorili su: »Ljudima koji traže od tebe da im olakšaš Salomonov teret teškog rada, reci ovako: ‘Sva muškost mog oca stane u moj mali prst.^{[k] 11} Moj vas je otac tjerao na težak rad, a ja ću vas tjerati još i više. Moj vas je otac kažnjavao bičevima, a ja ću vas kažnjavati škorpionima.’«

¹² Kao što je Roboam tražio, Jeroboam i cijeli narod okupili su se treći dan pred kraljem.

¹³ Kralj je odbacio savjet starijih i oštro odgovorio narodu. ¹⁴ Odgovorio im je prema savjetu mladića: »Moj vas je otac tjerao na težak rad, a ja ću vas tjerati još i više. On vas je kažnjavao bičevima, a ja ću vas kažnjavati škorpionima.«

¹⁵ Kralj, dakle, nije udovoljio narodu. Tako je BOG ispunio obećanje Nebatovom sinu Jeroboamu, a koje mu je objavio prorok Ahija iz Šila.

¹⁶ Kad su Izraelci vidjeli da ih kralj odbija poslušati, rekli su mu:

Zatim su se svi Izraelci vratili svojim domovima. ¹⁷ Roboam je stoga vladao samo nad Izraelcima koji su živjeli u judejskim gradovima.

¹⁸ Adoram je bio nadglednik za prisilni rad. Kralj Roboam ga je poslao k Izraelcima, ali oni su ga kamenovali na smrt. Kralj je tada brzo pobjegao kočijom u Jeruzalem. ¹⁹ Izrael se pobunio protiv Davidove vladarske obitelji i tako je ostalo sve do danas.

Šemajino proroštvo

(1 Kr 12,21-24)

11 Kad je Roboam stigao u Jeruzalem, okupio je 180.000 odabranih ratnika iz Judinog i Benjaminovog plemena. Htio je povesti rat protiv Izraela i vratiti kraljevstvo pod svoju vlast.

² No BOG je govorio Šemaji, Božjem čovjeku: ³ »Govori Roboamu, Salomonovom sinu i kralju Jude, kao i svim Izraelcima koji žive u Judi i Benjaminu. ⁴ Reci im da BOG kaže: ‘Ne idite u rat protiv svoje braće. Vratite se kućama, jer sve što se dogodilo, ja sam uzrokovao.’«

Oni su poslušali BOGA i odustali od pohoda na Jeroboama.

Roboam utvrđuje Judu

(1 Kr 14,21-31)

⁵ Roboam je živio u Jeruzalemu. U Judi je izgradio gradove za obranu. ⁶ Utvrdio je Betlehem, Etam, Tekou, ⁷ Bet Sur, Soko, Adulam, ⁸ Gat, Marešu, Zif, ⁹ Adoraim, Lakiš, Azeku, ¹⁰ Soru, Ajalon i Hebron. Bili su to utvrđeni gradovi u Judi i Benjaminu. ¹¹ Ojačao je zidine, postavio im zapovjednike i dobavio zalihe hrane, ulja i vina. ¹² U sve je gradove postavio štitove i koplja te ih tako ojačao. Na taj je način zadržao Judu i Benjamin.

¹³ Svi svećenici i Leviti u Izraelu bili su uz njega, u kojem god dijelu zemlje živjeli. ¹⁴ Leviti su ostavili svoje pašnjake i polja te došli u Judu i Jeruzalem. Jeroboam i njegovi sinovi bili su ih odbacili kao svećenike u službi BOGA. ¹⁵ Jeroboam je postavio svoje svećenike da štuju likove jaraca i teladi koje je dao napraviti i postaviti u svetištima na uzvisinama.

¹⁶ Svi iz izraelskih plemena, koji su od srca željeli štovati Izraelovog BOGA, došli su za Levitima u Jeruzalem, da prinose žrtve BOGU svojih predaka. ¹⁷ Oni su ojačali kraljevstvo Jude. Tijekom tri godine podržavali su Roboama, Salomonovog sina. Cijelo su to vrijeme živjeli vjerno poput Davida i Salomona.

Roboamova obitelj

¹⁸ Roboam je oženio Mahalatu, kćer Jerimota i Abihajle. Jerimot je bio Davidov sin, dok je Abihajla bila kći Eliaba, Jišajevog sina. ¹⁹ Rodila mu je sinove Jeuša, Šemariju i Zahama. ²⁰ Poslije je oženio Maaku, Abšalomovu unuku^[l], koja mu je rodila Abiju, Ataja, Zizu i Šelomita. ²¹ Roboam je volio Maaku, Abšalomovu kćer, više od svih svojih žena i žena ropkinja^[m]. Imao je osamnaest žena i šezdeset žena ropkinja te dvadeset i osmoricu sinova i šezdeset kćeri. ²² Roboam je istaknuo Abiju, Maakinog sina, kao prvog među njegovom braćom. Namjeravao ga je postaviti za kralja. ²³ Postupao je mudro i razaslao neke od svojih sinova širom svih pokrajina Jude i Benjamina, po svim utvrđenim gradovima. Osigurao im je svega u izobilju, pa i mnogo žena.

Egipatski kralj Šišak napada Jeruzalem

(1 Kr 14,25-28)

12 Roboam je učvrstio svoju vlast. No tada su on i cijeli Izrael odbacili BOŽJI zakon.

² Budući da su bili nevjerni BOGU, u petoj godini vladavine kralja Roboama, egipatski je kralj Šišak napao Jeruzalem. ³ Napad je izvršen sa 1.200 bojnih kola i 60.000 konjanika. Nebrojena je vojska pratila Šišaka iz Egipta: Libijci, Sukijci i Etiopljani. ⁴ Zauzeo je utvrđene gradove u Judi i stigao sve do Jeruzalema.

⁵ Tada je prorok Šemaja došao k Roboamu i judejskim poglavarima. Bili su se okupili u Jeruzalemu, u strahu pred Šišakom. Rekao im je: »Ovo kaže BOG: ‘Ostavili ste me. Zato ja sad vas ostavljam Šišaku.’«

⁶ Tada su izraelski poglavari i kralj ponizno priznali: »BOG je pravedan.«

⁷ Kad je BOG vidio njihovu poniznost, rekao je Šemaji: »Ponizili su se i neću ih uništiti. Uskoro ću ih osloboditi. Neću pustiti da se preko Šišaka iskali moj bijes na Jeruzalemu. ⁸ Ipak, postat će njegovi podanici. Tako će moći naučiti razliku između služenja meni i služenja zemaljskim kraljevima.«

⁹ Egipatski je kralj Šišak napao Jeruzalem. Odnio je sve blago iz BOŽJEGA Hrama i kraljevske palače, kao i sve zlatne štitove koje je Salomon dao napraviti. ¹⁰ Kralj Roboam nadomjestio je odnesene štitove brončanima i povjerio ih na čuvanje stražarima na ulazu u kraljevsku palaču. ¹¹ Kad god je kralj odlazio u BOŽJI Hram, straža je za njim nosila štitove i poslije ih vraćala u stražarnicu.

¹² Roboam se ponizio i BOŽJI bijes odvratio se od njega. BOG ga nije sasvim uništio. U Judi je ipak još bilo dobro.

¹³ Kralj Roboam učvrstio je svoju vlast u Jeruzalemu. Kad je postao kralj, imao je četrdeset i jednu godinu. Vladao je sedamnaest godina u Jeruzalemu, gradu koji je BOG odabrao među svim izraelskim plemenima da u njega stavi svoje ime. Majka mu se zvala Naama i bila je Amonka. ¹⁴ Činio je zlo jer nije srcem odlučio tražiti BOGA.

¹⁵ Roboamova djela, od prvog do posljednjeg, zabilježena su u zapisima proroka Šemaje i zapisima vidioca Idoa. Oni su zapisivali obiteljska stabla. Cijelo to vrijeme vodio se rat između Roboama i Jeroboama. ¹⁶ Roboam je umro i pridružio se svojim precima. Sahranjen je u Davidovom gradu. Sljedeći je kralj postao njegov sin Abija.