M’Cheyne Bible Reading Plan

25 U devetoj godini Sidkijine vladavine, desetog dana u desetom mjesecu^[a], babilonski je kralj Nabukodonosor krenuo s cijelom svojom vojskom na Jeruzalem. Utaborili su se oko grada i svuda uokolo podigli opsadne nasipe. ² Grad je bio pod opsadom sve do jedanaeste godine Sidkijine vladavine. ³ Do devetog dana četvrtog mjeseca te godine glad je potpuno zavladala gradom tako da obični ljudi više nisu imali što jesti. ⁴ Babilonska je vojska probila gradske zidine. Unatoč neprijateljskom obruču, te je noći kralj Sidkija s vojskom bježao iz grada. Izvukli su se kroz vrata između gradskih zidina blizu kraljevog vrta i otišli u smjeru pustinje. ⁵ No babilonska je vojska krenula u potjeru za kraljem Sidkijom. Sustigli su ga u ravnici kod Jerihona. Svi su ga vojnici napustili i razbježali se. ⁶ Babilonci su zarobili kralja Sidkiju i odveli ga pred babilonskoga kralja u Riblu, gdje mu je on odredio kaznu. ⁷ Pred Sidkijom su ubili njegove sinove, a zatim su mu iskopali oči, okovali ga u brončane lance i odveli u Babilon.

Razaranje Jeruzalema

(Jr 52,12-33)

⁸ U devetnaestoj godini vladavine babilonskoga kralja Nabukodonosora, sedmog dana u petom mjesecu, u Jeruzalem je došao Nebuzaradan, zapovjednik tjelesne straže babilonskoga kralja. ⁹ On je spalio BOŽJI Hram, kraljevsku palaču i sve kuće u Jeruzalemu. Spalio je i sve važnije gradske građevine. ¹⁰ Babilonska vojska, na čelu sa zapovjednikom tjelesne straže, srušila je zidine oko Jeruzalema. ¹¹ Nebuzaradan je u zatočeništvo u Babilon odveo preostale stanovnike Jeruzalema, kao i one koji su se već predali babilonskom kralju. ¹² U zemlji je ostavio samo neke od najsiromašnijih ljudi da obrađuju vinograde i polja.

¹³ Babilonci su u BOŽJEM Hramu porazbijali brončane stupove, pokretna postolja i brončani bazen zvan More. Svu su broncu odnijeli u Babilon. ¹⁴ Odnijeli su i lonce, lopatice, škare za fitilj, posudice za tamjan i sve druge brončane predmete koji su se koristili pri službi u Hramu. ¹⁵ Zapovjednik je kraljevske straže odnio i zdjelice za tamjan i posude za krv, kao i sve druge predmete od zlata i srebra.

¹⁶ Dva brončana stupa, brončani bazen zvan More i pokretna brončana postolja, koje je kralj Salomon dao izraditi za BOŽJI Hram, bili su preteški za vaganje. ¹⁷ Svaki je stup bio visok devet metara^[b], a glave stupova jedan i pol metar^[c]. Uokolo su imale ukrasnu mrežu i ukrase u obliku plodova šipka, također sve od bronce.

¹⁸ Zapovjednik kraljevske straže također je zarobio vrhovnog svećenika Seraju, drugog po redu svećenika Sefaniju i trojicu čuvara hramskih vrata. ¹⁹ Iz grada je odveo i zapovjednika vojske, petoricu kraljevih savjetnika, koji su se zatekli u gradu, kao i tajnika zapovjednika vojske koji je bio zadužen za novačenje vojnika. Poveo je i šezdesetoricu drugih koji su se zatekli u gradu. ²⁰ Zapovjednik straže Nebuzaradan zarobio ih je i odveo kralju Babilona u grad Riblu. ²¹ Babilonski ih je kralj dao sve istući i pogubiti u Ribli, u zemlji Hamat.

I tako su Judejci odvedeni iz svoje zemlje u progonstvo.

Gedalija, upravitelj Jude

(Jr 40,7-10; 41,1-3)

²² Babilonski je kralj Nabukodonosor postavio Gedaliju, koji je bio Ahikamov sin i Šafanov unuk, za upravitelja narodu koji je preostao u Judi. ²³ Zapovjednici vojske i njihovi ljudi čuli su da je babilonski kralj postavio Gedaliju za upravitelja Jude pa su otišli u Mispu sastati se s njim. Bili su tu Išmael—Netanijin sin, Johanan—Kareahov sin, Seraja—Tanhumetov sin iz Netofe i Jaazanija—sin čovjeka iz Maake.

²⁴ Gedalija im je dao svoju riječ. Rekao je: »Ne trebate se bojati babilonskih službenika. Nastanite se u ovoj zemlji i služite kralju Babilona. Tako će vam biti dobro.«

²⁵ No u sedmome je mjesecu^[d] došao Išmael, Netanijin sin i Elišamin unuk. Bio je kraljevskog porijekla. S desetoricom je ljudi napao i ubio Gedaliju, a pobio je i sve Judejce i Babilonce koji su se zatekli s Gedalijom u Mispi. ²⁶ Tada je sav narod, od prvog do zadnjeg, zajedno s vojnim zapovjednicima, pobjegao u Egipat u strahu pred Babiloncima.

Jojakin oslobođen

(Jr 52,31-34)

²⁷ U trideset i sedmoj godini zatočeništva judejskoga kralja Jojakina u Babilonu, na vlast je došao babilonski kralj Evil Merodak. Te godine, dvadeset i sedmog dana dvanaestog mjeseca^[e], oslobodio je Jojakina iz zatvora. ²⁸ Bio je ljubazan prema njemu i dao mu je počasno mjesto iznad drugih kraljeva zatočenih u Babilonu. ²⁹ Tako je Jojakin skinuo zatvorsko odijelo i do kraja života jeo za kraljevim stolom. ³⁰ Kralj mu je do kraja života davao dnevno uzdržavanje u hrani.

Svećenik Melkisedek

7 Melkisedek je bio kralj Salema i svećenik Svevišnjega Boga. On je izašao pred Abrahama kad se ovaj vraćao nakon pobjede nad kraljevima i blagoslovio ga, ² a Abraham mu je dao desetinu svega što je imao. Melkisedek u prijevodu prije svega znači »kralj pravde«, a potom i »kralj Salema«, što znači »kralj mira«. ³ Nitko ne zna tko su bili Melkisedekovi roditelji. Nitko ne zna njegovo obiteljsko stablo. Nitko ne zna kad je rođen i kad je umro. Melkisedek je poput Božjega Sina i ostaje zauvijek svećenik.

⁴ Pogledajte, dakle, veličinu ovog čovjeka kojemu je čak i Abraham, otac naroda, dao desetinu plijena. ⁵ Levijevim potomcima, koji postaju svećenici, Mojsijev zakon naređuje da ubiru desetinu od naroda. Oni je ubiru od svojih sunarodnjaka iako su i oni Abrahamovi potomci. ⁶ Melkisedek nije bio iz Levijevog plemena, ali je uzeo desetinu od Abrahama i blagoslovio ga; njega kojemu je sâm Bog dao obećanja. ⁷ A nema sumnje da važnija osoba uvijek blagoslivlja onu manje važnu. ⁸ U jednom slučaju desetinu ubiru svećenici koji su smrtni. U drugom slučaju pak desetinu ubire onaj za kojeg Sveto pismo svjedoči da je vječno živ. ⁹ Moglo bi se čak reći da je Levi, koji ubire desetinu, zapravo po Abrahamu dao desetinu Melkisedeku. ¹⁰ Levi tada još nije bio rođen, ali je postojao u tijelu svog pretka Abrahama kada ga je susreo Melkisedek.

¹¹ Izraelski je narod dobio Zakon posredovanjem levitskoga svećeničkog reda. No ljudi nisu mogli postati duhovno savršeni uz posredovanje levitskog svećenstva. Zato je bilo potrebno da se pojavi drugi svećenik, svećenik poput Melkisedeka, a ne poput Arona. ¹² A kada se mijenja svećenik, treba mijenjati i Zakon. ¹³ Ovo se, naime, sve odnosi na Krista. On nije pripadao Levijevom plemenu, nego drugom plemenu iz kojeg nitko nikada nije služio kod žrtvenika. ¹⁴ Jer, jasno je da naš Gospodin potječe iz Judinog plemena, a Mojsije to pleme nije spomenuo kada je govorio o svećenicima.

Isus je svećenik poput Melkisedeka

¹⁵ Sve postaje jasnije pojavom drugoga svećenika koji je poput Melkisedeka. ¹⁶ On nije postao svećenikom na temelju odredbi o porijeklu, već po snazi neuništivog života. ¹⁷ Ovako se govori o njemu u Svetom pismu: »Ti si svećenik zauvijek, kakav je bio Melkisedek.«^[a]

¹⁸ Time se ukida prijašnja odredba zato što je bila slaba i beskorisna. ¹⁹ Zakon nije mogao ništa učiniti savršenim, ali sada smo dobili bolju nadu kojom se približavamo Bogu.

²⁰ Važno je i to da je Bog obećanjem postavio Isusa za vrhovnoga svećenika. Oni prije njega postajali su svećenici bez obećanja. ²¹ Isus je postao svećenikom kada mu je Bog rekao i zakleo se:

²² To znači da je Isus jamac boljeg Saveza.

²³ Drugih je svećenika bilo mnogo jer ih je smrt sprečavala da ostanu u službi. ²⁴ Budući da Isus vječno živi, on ima trajnu svećeničku službu. ²⁵ Zato može zauvijek spašavati one koji po njemu dolaze Bogu. On živi vječno kako bi posredovao za njih.

²⁶ Dakle, Isus je vrhovni svećenik kakvog trebamo. On je svet, bez krivnje i neokaljan. On je potpuno izdvojen od grešnika i uzdignut je iznad nebesa. ²⁷ Nema potrebe da on, poput drugih velikih svećenika, svaki dan prinosi žrtve. Oni to najprije rade za svoje grijehe, a potom za grijehe drugih. On je to učinio jednom za sva vremena—kada je prinio samoga sebe. ²⁸ Zakon postavlja za velike svećenike ljude koji imaju svoje slabosti. No, obećanje uz zakletvu, koje je došlo nakon Zakona, postavlja za vrhovnoga svećenika Sina koji je učinjen savršenim zauvijek.

1 Ovo su riječi Amosa, uzgajivača ovaca iz gradića Tekoe. On je imao vizije o Izraelu dvije godine prije potresa. U to je vrijeme Judom vladao kralj Uzija, a Izraelom kralj Jeroboam, Joašev sin.

² Amos je rekao:

Božja kazna nad Aramom

Božja kazna nad Filistejom

Božja kazna nad Fenicijom

Božja kazna nad Edomom

Božja kazna nad Amonom

Kralj zahvaljuje Bogu na pobjedi

Davidova pjesma.