M’Cheyne Bible Reading Plan

Elizej ozdravlja aramejskog zapovjednika

5 Naaman, zapovjednik vojske aramejskoga kralja, bio je ugledan čovjek kojeg je kralj iznimno poštovao jer je BOG preko njega davao Aramejcima pobjedu. No taj je hrabri ratnik bolovao od teške kožne bolesti.

² Aramejci su u ratnom pohodu na Izrael zarobili jednu mladu Izraelku. Ona je postala sluškinja Naamanove žene.

³ Jednom je rekla svojoj gospodarici: »Kad bi barem moj gospodar posjetio proroka u Samariji! On bi ga izliječio od bolesti.«

⁴ Tako je Naaman otišao svom gospodaru i ispričao mu što je savjetovala izraelska djevojka.

⁵ »Idi, svakako«, rekao je kralj Arama, »a ja ću napisati pismo za izraelskoga kralja.«

Naaman je krenuo na put, noseći sa sobom darove od trideset tisuća srebrnjaka^[a], šest tisuća zlatnika^[b] i deset odora. ⁶ U pismu, koje je nosio izraelskom kralju, pisalo je: »Znaj da ti po ovom pismu šaljem svoga slugu Naamana. Izliječi ga od kožne bolesti.«

⁷ Kad je izraelski kralj pročitao pismo, razderao je svoju odjeću i rekao: »Zar sam ja Bog, da mogu oduzimati ili davati život, pa mi ovaj čovjek šalje pismo da izliječim čovjeka s teškom kožnom bolešću? Evo kako traži priliku za sukob!«

⁸ No kad je Božji čovjek Elizej čuo da je kralj Izraela razderao svoju odjeću, ovako mu je poručio: »Zašto si razderao svoju odjeću? Neka taj čovjek dođe k meni i uvjeri se da ima prorok u Izraelu.«

⁹ I tako je Naaman stigao sa svojim konjima i kočijama pred Elizejevu kuću.

¹⁰ Elizej mu je samo poslao glasnika s porukom: »Idi i okupaj se u Jordanu sedam puta. Tvoja će se koža obnoviti i bit ćeš čist.«

¹¹ No Naaman se razljutio i otišao odande govoreći: »Mislio sam, sigurno će izaći van i stati pred mene, zazvati ime svog BOGA, mahnuti rukom i izliječiti me. ¹² Zar nisu Abana i Parpar, rijeke u Damasku, bolje od svih voda u Izraelu? Zar se nisam u njima mogao okupati i očistiti?«

Bijesan, okrenuo se da ode.

¹³ No prišli su mu njegovi sluge i rekli: »Oče^[c], da ti je prorok zapovjedio da učiniš nešto teže, ne bi li to učinio? Pa zašto ga onda ne poslušaš kad ti samo kaže: ‘Okupaj se i bit ćeš čist’?«

¹⁴ Nato je Naaman otišao i sedam se puta uronio u Jordan, kao što mu je rekao Božji čovjek. Koža mu se obnovila i očistila. Izgledala je kao koža malog djeteta.

¹⁵ Tada se Naaman s cijelom pratnjom vratio Božjem čovjeku.

Stao je pred njega i rekao: »Sad znam da nigdje nema Boga, osim u Izraelu. Molim te, primi dar svoga sluge.«

¹⁶ No prorok je odgovorio: »Zaklinjem se BOGU, kojem služim, neću primiti nikakav dar.«

Iako je Naaman navaljivao, Elizej nije htio prihvatiti.

¹⁷ »Ako nećeš«, rekao je tada Naaman, »molim te dopusti meni, svome slugi, da uzmem onoliko zemlje koliko dvije mazge mogu ponijeti^[d] jer više neću prinositi paljenice niti žrtvovati bilo kome drugome, osim BOGU. ¹⁸ I neka mi BOG oprosti samo jedno: Kad moj gospodar bude odlazio u hram boga Rimona^[e], na bogoštovlje, oslanjajući se na moju ruku, te se i ja tamo poklonim, neka mi BOG to oprosti.«

¹⁹ »Idi u miru!« reče mu Elizej.

Nakon što je Naaman prešao mali dio puta, ²⁰ Gehazi, sluga Božjeg čovjeka Elizeja, pomisli: »Moj je gospodar bio preblag prema tom Aramejcu Naamanu kad nije od njega ništa primio. Zaklinjem se BOGU, požurit ću za njim i uzeti nešto od njega.«

²¹ Tako je Gehazi požurio za Naamanom.

Kad je Naaman vidio da netko trči za njim, sišao je s kola, dočekao ga i upitao: »Je li sve u redu?«

²² »Sve je u redu«, odgovorio je Gehazi. »Gospodar me poslao da ti kažem kako su upravo iz Efrajimova gorskog kraja stigla dvojica mladića iz družine proroka. Molim te, daj za njih tri tisuće srebrnjaka^[f] i dva odijela.«

²³ »Molim te, uzmi šest tisuća srebrnjaka^[g]«, rekao je Naaman. Nagovarao ga je i zavezao šest tisuća srebrnjaka i dva odijela u dvije vreće pa je sve natovario na dvojicu svojih slugu, da nose ispred Gehazija. ²⁴ Kad je Gehazi stigao do Elizejevog brda, uzeo je darove, ostavio ih u kući i otpustio Naamanove sluge. ²⁵ Potom je otišao do svoga gospodara Elizeja i stao pred njega.

»Gdje si bio, Gehazi?« upitao je Elizej.

»Tvoj sluga nikamo nije išao«, odgovorio je Gehazi.

²⁶ No Elizej mu je rekao: »Nisam li u duhu bio s tobom kad je onaj čovjek sišao s kola da te dočeka? Zar je sad vrijeme za primanje novca i odjeće, kupovanje maslinika i vinograda, ovaca i goveda, sluga i sluškinja? ²⁷ Sad će Naamanova bolest prijeći na tebe i na tvoje potomke zauvijek.«

Gehazi je otišao od Elizeja kože bijele kao snijeg. Dobio je bolest.

Upute za molitvu

2 Prije svega, potičem te da moliš Boga za sve ljude. Moli za njihove potrebe, zastupaj ih i zahvaljuj za njih. ² Moli za kraljeve i sve koji su na vlasti, da možemo živjeti spokojno i mirno, u pobožnosti i dostojanstvu. ³ To je dobro i ugodno Bogu, našemu Spasitelju. ⁴ Bog želi da svi ljudi budu spašeni i da spoznaju istinu. ⁵ Samo je jedan Bog i jedan posrednik između Boga i čovjeka: Isus Krist koji je kao čovjek ⁶ predao samog sebe da plati otkup za sve ljude. To je dokaz koji je Bog pružio u pravo vrijeme. ⁷ Zato sam ja određen za propovjednika i za apostola. Govorim istinu, ne lažem! Određen sam da nežidove učim vjeri i istini.

Posebne upute za muškarce i žene

⁸ Stoga, želim da na svakome mjestu muškarci podižu svete ruke u molitvi, bez srdžbe i prepirke.

⁹ Isto tako, želim da se žene prikladno odijevaju, dostojanstveno i jednostavno. Neka ne prave posebne frizure i ne ukrašavaju se zlatom, biserima ili skupom odjećom. ¹⁰ Umjesto toga, kao što je i primjereno ženama koje štuju Boga, neka ih krase dobra djela.

¹¹ Žena neka uči slušajući u tišini, spremna na potpunu poslušnost. ¹² Ne dopuštam joj da poučava niti da naređuje muškarcu^[a]. Neka sluša u tišini. ¹³ Zašto to kažem? Zato što je prvo bio stvoren Adam, a tek zatim Eva. ¹⁴ I nije Adam taj koji je bio prevaren, već je žena bila prevarena i pala u grijeh. ¹⁵ Ali žene će biti spašene izvršavajući svoje majčinske dužnosti; ako ustraju u vjeri, ljubavi, svetosti i pristojnosti.

Danielova molitva

9 Ovo se dogodilo u prvoj godini vladavine kralja Darija. Darije je bio Kserksov^[a] sin, porijeklom iz Medije, a postao je vladar Babilona. ² U prvoj godini njegove vladavine, ja, Daniel, proučavao sam Sveto pismo^[b]. Iz Božje poruke proroku Jeremiji shvatio sam da će Jeruzalem sedamdeset godina ležati u ruševinama. Tek nakon toga, grad će biti obnovljen.

³ Okrenuo sam se svom Gospodaru Bogu. U molitvi sam zatražio njegovu pomoć. Obukao sam pokajničku tkaninu i posuo glavu pepelom. Nisam ništa jeo. ⁴ Molio sam se svom BOGU i priznao svoje grijehe:

»O Gospodaru, veliki i predivni Bože, ti si vjeran savezu ljubavi s onima koji ljube tebe i poštuju tvoje zapovijedi.

⁵ Griješili smo, krivo postupali, bili smo zli i opirali ti se. Zanemarili smo tvoje zapovijedi i odluke. ⁶ Nismo slušali tvoje sluge proroke koji su u tvoje ime govorili našim kraljevima i poglavarima, našim precima i cijelom narodu Izraela.

⁷ Ti si, Gospodaru, pravedan, a nas treba biti sram, čak i sada. Neka se srame Judejci, stanovnici Jeruzalema i svi Izraelci, bili oni blizu ili negdje daleko po drugim zemljama, kamo si ih rastjerao. Neka ih bude sram zbog toga što su ti bili nevjerni.

⁸ BOŽE, treba nas biti sram, nas i naše kraljeve, naše poglavare i naše pretke. Jer, griješili smo protiv tebe.

⁹ Ali ti, Gospodaru, naš Bože, uvijek si spreman smilovati se i oprostiti iako smo bili protiv tebe. ¹⁰ Nismo bili poslušni svome BOGU i nismo slijedili tvoja učenja koja si nam dao preko svojih slugu proroka. ¹¹ Cijeli je Izrael zanemario tvoja učenja i okrenuo se protiv tebe. Nismo te slušali. Griješili smo i zato smo doživjeli sva prokletstva i prijeteća obećanja^[c] koja su zapisana u zakonu Mojsija, Božjeg sluge.

¹² Sve što je Bog govorio protiv nas i naših poglavara, to se i dogodilo. Sručio je na nas veliku nesreću. Ni jedan grad nije doživio to što se dogodilo u Jeruzalemu. ¹³ Baš kao što je zapisano u Mojsijevom zakonu, sva nesreća sručila se na nas. No ipak nismo od svoga BOGA tražili milost, nismo prestali griješiti i još uvijek ne obraćamo pažnju na tvoju istinu. ¹⁴ Zato je BOG dopustio da nam se i dalje događaju strahote. Jer, naš je BOG pravedan u svemu što radi. Ali, mi smo i dalje neposlušni.

¹⁵ Gospodaru, naš Bože, svojom si snagom izveo svoj narod iz Egipta. I danas si slavan zbog toga. A mi smo griješili i činili zlo. ¹⁶ Gospodaru, dobar si i pravedan. Odvrati svoj gnjev od grada Jeruzalema i od svojega Svetog brda. Griješili smo i mi i naši preci pa je tvoj grad i tvoj narod svima postao ruglo.

¹⁷ Poslušaj sada, naš Bože, molitve i molbe svog sluge. Obasjaj svoje razoreno svetište svojom prisutnošću.^[d] Učini to radi sebe, Gospodaru. ¹⁸ Poslušaj me, moj Bože. Otvori oči i pogledaj ruševine našega grada, grada koji se zove tvojim imenom. Ove molitve ti upućujem zato što znam da si dobar i milosrdan iako to nismo zaslužili. ¹⁹ Poslušaj me, Gospodaru! Oprosti nam! Čuj što te molim i učini nešto! Djeluj sada, Gospodaru, za svoje dobro, za dobro svoga grada i svog naroda koji nosi tvoje ime.«

Vizija o sedamdeset sedmica

²⁰ Govorio sam molitve i priznavao svoje i grijehe svog naroda Izraela. Molio sam svog BOGA za Božje Sveto brdo. ²¹ Bilo je vrijeme prinošenja večernje žrtve. Dok sam još izgovarao molitvu, k meni je doletio Gabriel, onaj kojeg sam vidio u svojoj prvoj viziji. ²² Pomogao mi je da shvatim što sam doživio. Rekao mi je: »Daniele, došao sam ti dati mudrost i pomoći ti da razumiješ. ²³ Čim si započeo svoju molitvu, naređeno mi je da donesem odgovor jer te Bog jako voli. Stoga, poslušaj što govorim, pa ćeš razumjeti svoju viziju.

²⁴ Tvom narodu i tvome svetom gradu određeno je sedamdeset sedmica.^[e] U tom roku treba prestati činiti zlo, potpuno odustati od grijeha i očistiti se od svake nepravde. Tada će nastupiti pravda koja će trajati zauvijek, potvrdit će se vizije i proroštva te izvršiti ponovo posvećenje Hrama.

²⁵ Znaj, dakle, da će od objavljivanja poruke o obnovi Jeruzalema do dolaska izabranog vođe^[f] proći sedam sedmica. Jeruzalem će biti izgrađen u šezdeset i dvije sedmice, no uz puno nemira i nevolja. Opet će se na njegovim trgovima okupljati ljudi i bit će prokopan zaštitni rov oko cijeloga grada. ²⁶ Nakon šezdeset i dvije sedmice, izabrani će vođa biti pogubljen, a da nije do tada ništa postigao. Tada će napasti vojska budućeg vladara i razoriti grad i svetište. Kraj će doći kao potop. Rat će se nastaviti do samog kraja. Bog je odredio da se potpuno uništi ovo mjesto.

²⁷ Budući će vladar s mnogima sklopiti savez koji će trajati jednu sedmicu. Prinošenje i žrtvovanje bit će ukinuto tijekom polovice tog vremena. Zatim će doći onaj koji uništava i donijeti grozotu uništenja^[g] u svetištu. No na kraju će i razarač biti uništen.«

U slavu BOGU

Molitva pobjedničke zahvalnosti