M’Cheyne Bible Reading Plan

Rat između Ben Hadada i Ahaba

20 Ben Hadad, kralj Arama, okupio je cijelu svoju vojsku. Uz njega su bila trideset i dvojica kraljeva^[a], mnogo konja i bojnih kola. Krenuo je u pohod, opkolio je i napao grad Samariju.

² Izraelskom je kralju Ahabu u grad poslao glasnike sa sljedećom porukom: ³ »Tvoje srebro i zlato pripada meni, a isto tako i tvoje najbolje žene i djeca.«

⁴ Izraelski je kralj odgovorio: »Kako ti kažeš, moj gospodaru i kralju. Pripadam ti ja i sva moja imovina.«

⁵ No glasnici su se ponovo vratili. Rekli su Ahabu: »Ovako ti poručuje Ben Hadad: Poslao sam ti poruku da mi prepustiš svoje srebro i zlato, žene i djecu. ⁶ No povrh toga, sutra u ovo doba poslat ću svoje sluge da pretraže tvoju palaču i kuće tvojih službenika. Uzet će i odnijeti sve što im se čini vrijedno.«

⁷ Tada je izraelski kralj sazvao sve starješine u zemlji. Rekao im je: »Jasno je da ovaj čovjek traži nevolju! Kad je tražio moje žene i djecu, srebro i zlato, nisam ga odbio.«

⁸ Sve starješine i cijeli narod odgovorili su mu: »Nemoj ga poslušati niti pristati na ono što traži.«

⁹ Ovako je uputio Ben Hadadove glasnike: »Poručite mom gospodaru i kralju: Sve što si isprva tražio od svog sluge, dat ću ti. No tvoj drugi zahtjev ne mogu ispuniti.«

Glasnici su Ben Hadadu odnijeli odgovor, ¹⁰ a on je tada Ahabu još jednom uzvratio: »Zaklinjem se da ću razoriti Samariju i da ništa neće ostati od grada, čak niti toliko prašine da moji ljudi napune šake. Neka me bogovi unište ako od Samarije ne ostane samo prašina. I to šaka prašine za svakoga od mojih ljudi.«

¹¹ Kralj Izraela je odgovorio: »Poručite mu: Ne hvali se pobjedom ako se tek oblačiš za bitku.«

¹² Dok je Ben Hadad u svome šatoru pio sa savezničkim vladarima, glasnici su donijeli ovu poruku od kralja Ahaba. Tada je zapovjedio svojim ljudima: »Na položaje!«

I oni su zauzeli položaje za napad na grad.

BOG donosi pobjedu Izraelu

¹³ Tada je jedan prorok prišao Ahabu, kralju Izraela, i rekao: »Ovako govori BOG: ‘Vidiš li ovu silnu vojsku? Danas ću je poraziti za tebe. Tako ćeš znati da sam ja BOG’.«

¹⁴ »Tko će to učiniti?« upitao je Ahab.

Prorok je odgovorio: »Ovako govori BOG: ‘Mladi upravitelji pokrajina’.«

»A tko će povesti bitku?« upitao je Ahab.

Prorok je odgovorio: »Ti.«

¹⁵ Ahab je tada okupio dvjesto trideset i dvojicu mladih vojnika, koji su bili u službi pokrajinskih upravitelja, a potom i cijelu vojsku od sedam tisuća Izraelaca. ¹⁶ Krenuli su u podne, dok su se Ben Hadad i njegova trideset i dvojica saveznička vladara opijala pod svojim šatorima. ¹⁷ Mladi su vojnici u službi pokrajinskih upravitelja krenuli prvi.

Ben Hadadova izvidnica ga je obavijestila: »Vojnici dolaze iz Samarije.«

¹⁸ Uputio ih je: »Ako dolaze u miru, dovedite ih žive. Ako dolaze u boj, opet ih dovedite žive.«

¹⁹ Naprijed su krenuli Ahabovi mladići, a za njima i cijela izraelska vojska. ²⁰ Svaki je ratnik ubio protivnika s kojim se sukobio. Aramejci su bježali pred izraelskim progoniteljima. Ben Hadad, kralj Arama, pobjegao je na konju s nekoliko drugih konjanika. ²¹ Tada je u bitku izašao izraelski kralj i napao postrojbe konja i bojnih kola. Izvršio je pokolj nad Aramejcima.

²² Nakon toga prorok je prišao izraelskom kralju i rekao: »Dobro se utvrdi i razmisli što ti je činiti jer će aramejski kralj ponovo napasti već na proljeće.«

Ben Hadad ponovo napada

²³ Službenici aramejskog kralja rekli su mu: »Njihovi bogovi su bogovi brda. Zato su bili jači na brdu. No, ako s njima povedemo bitku u dolini, sigurno ćemo ih poraziti. ²⁴ Trebamo ukloniti trideset i dvojicu kraljeva s njihovih položaja i zamijeniti ih vojnim zapovjednicima. ²⁵ Okupi vojsku kakva je bila ona koju si izgubio, s isto toliko konja i bojnih kola. Borit ćemo se u dolini i sigurno ih poraziti.«

Kralj je poslušao njihov savjet i tako postupio.

²⁶ U proljeće je Ben Hadad okupio Aramejce i krenuo u Afek, u boj protiv Izraela. ²⁷ Izraelci su se okupili, dobro opremili i izašli ususret neprijatelju. Utaborili su se pred njima poput dva mala stada koza, dok je aramejska vojska prekrivala zemlju.

²⁸ Božji je čovjek^[b] prišao kralju Izraela i rekao: »Ovako govori BOG: ‘Budući da su Aramejci rekli da sam ja bog brda, a ne bog dolina, porazit ću njihovu silnu vojsku i predati je tebi. Tako ćeš znati da sam ja svuda BOG’.«

²⁹ Sedam su dana bili utaboreni jedni nasuprot drugima, a bitka se povela sedmog dana. Izraelci su u jednom danu pobili sto tisuća aramejskih vojnika. ³⁰ Preživjeli su se Aramejci sklonili u grad Afek. No gradske su se zidine srušile i zatrpale njih dvadeset i sedam tisuća.

I Ben Hadad je pobjegao u grad i sakrio se u jednoj tajnoj prostoriji.

³¹ Sluge su rekle kralju: »Slušaj! Čuli smo da su izraelski kraljevi milosrdni. Obucimo pokajničku tkaninu^[c] oko bokova i zavežimo konopce oko glave pa izađimo pred izraelskog kralja. Možda ti poštedi život.«

³² Opasali su pokajničku tkaninu oko bokova i zavezali konopce oko glave te otišli kod izraelskoga kralja. Rekli su: »Tvoj sluga Ben Hadad moli te da mu poštediš život.«

A kralj je odgovorio: »Zar je još živ? Ta on je moj brat.«

³³ Ben Hadadovi izaslanici shvatili su to kao dobar znak i požurili se potvrditi kraljevu riječ. Uzvratili su: »Da, Ben Hadad je tvoj brat.«

»Idite i dovedite ga«, rekao je kralj.

Tada je Ben Hadad došao pred kralja, a on ga je pozvao u svoju kočiju.

³⁴ Ben Hadad je ponudio izraelskom kralju: »Vratit ću ti gradove koje je moj otac uzeo tvom ocu. Također, možeš za sebe izgraditi trgovačku četvrt u Damasku, kao što je moj otac napravio u Samariji.«

A Ahab je odgovorio: »Pustit ću te uz uvjete koje si nabrojao.«

Zatim je s njim sklopio sporazum i pustio ga na slobodu.

Prorok govori protiv Ahaba

³⁵ Prema BOŽJOJ zapovijedi, jedan je prorok rekao drugome: »Molim te, udari me.«

No drugi je prorok odbio. ³⁶ Tada mu je prvi prorok rekao: »Nisi poslušao BOŽJI glas. Zato će te, čim se udaljiš, ubiti lav.«

Čim se drugi prorok udaljio, naišao je lav i ubio ga.

³⁷ Tada je prvi prorok našao drugog čovjeka i rekao mu: »Molim te, udari me.«

Čovjek ga je udario i ozlijedio. ³⁸ Tada je prorok, očiju prekrivenih povezom, stao pokraj puta i čekao prolazak kralja.

³⁹ Kad je kralj prolazio, prorok je doviknuo: »Tvoj je sluga bio usred bitke, kad mi je jedan vojnik predao zarobljenika i rekao: ‘Čuvaj ovog čovjeka! Ako pobjegne, platit ćeš svojim životom ili ćeš platiti trideset i četiri kilograma^[d] srebra.’ ⁴⁰ Ali, dok je tvoj sluga bio zauzet drugim poslovima, zarobljenik je pobjegao.«

»Ovako presuđujem«, reče mu izraelski kralj. »Bit će kako si sam rekao.«

⁴¹ Tada je čovjek brzo skinuo povez s očiju, a kralj ga je prepoznao kao jednog od proroka.

⁴² Prorok je rekao: »Ovako govori BOG: ‘Pustio si na slobodu čovjeka kojeg sam predodredio za uništenje. Zato ćeš svojim životom platiti za njegov život, a tvoj će narod ispaštati za njegov narod’.«

⁴³ Kralj Izraela vratio se u Samariju ogorčen i potišten.

Pavao šalje Timoteja

3 Budući da nismo mogli više izdržati, odlučili smo sami ostati u Ateni, ² a vama poslati Timoteja, našeg brata i suradnika Božjega u propovijedanju Radosne vijesti o Kristu, da vas ojača i ohrabri u vašoj vjeri, ³ tako da se nitko ne pokoleba u sadašnjim nevoljama. Jer, vi i sami znate da nam je to određeno. ⁴ Zapravo, kad smo bili kod vas, unaprijed smo vas upozoravali da ćemo trpjeti nevolje. To se, kao što znate, upravo i događa. ⁵ Zato nisam mogao duže čekati pa sam poslao Timoteja da sazna o vašoj vjeri. Bojao sam se da bi vas Napasnik^[a] mogao svladati napastima i da bi se naš trud mogao pokazati uzaludnim.

⁶ No Timotej se upravo vratio i donio nam dobre vijesti o vašoj vjeri i ljubavi. Rekao nam je da nas se sjećate po dobru i da nas želite ponovo vidjeti, kao i mi vas. ⁷ Tako ste nas, braćo i sestre, ohrabrili svojom vjerom u svim našim nevoljama i tjeskobama. ⁸ Sada, budući da čvrsto stojite u Gospodinu, mi živimo punim životom. ⁹ Toliko se radujemo zbog vas pred svojim Bogom! Ne možemo mu se dovoljno zahvaliti na tome. ¹⁰ Danju i noću najiskrenije molimo da vas možemo ponovo vidjeti i dopuniti ono što nedostaje u vašoj vjeri.

¹¹ Neka nam sada naš Bog Otac i naš Gospodin Isus pripreme put k vama. ¹² Neka Gospodin učini da rastete i obilujete ljubavlju jedan za drugoga i za sve ljude, kao što mi obilujemo ljubavlju za vas. ¹³ Neka ta ljubav ojača vaša srca da budu sveta i besprijekorna pred našim Bogom i Ocem, kad naš Gospodin Isus ponovo dođe sa svim svojim svetima.

Nabukodonosorov san

2 U drugoj godini svoje vladavine Nabukodonosor je imao uznemirujuće snove. Više nije mogao mirno spavati. ² Sazvao je čarobnjake, vidovnjake, astrologe i ostale babilonske mudrace. Želio je da mu kažu i objasne što sanja. Svi su došli pred kralja i stavili mu se na raspolaganje.

³ Rekao im je: »Sanjao sam uznemirujući san i želim znati što znači.«

⁴ Mudraci su odgovorili kralju na aramejskom jeziku^[a]. Rekli su mu: »Kralju, živio zauvijek! Ispričaj nama, svojim slugama, svoj san, a mi ćemo ti objasniti značenje.«

⁵ A kralj im je odgovorio: »Ne! Odlučio sam da mi prvo morate reći što sam sanjao, a onda mi protumačiti značenje. Ako ne uspijete, dat ću vas raskomadati i razoriti vam kuće. ⁶ No ako kažete što sam sanjao i objasnite mi značenje, zasut ću vas darovima, nagradama i počastima. Dakle, recite što sam sanjao i protumačite moj san.«

⁷ Oni su mu ponovo rekli: »Kralju, reci nam što si sanjao, a mi ćemo ti reći što znači tvoj san.«

⁸ Tada im je Nabukodonosor odgovorio: »Znam da pokušavate dobiti na vremenu jer znate da mislim ozbiljno. ⁹ Ako mi ne kažete što sam sanjao, čeka vas kazna. Siguran sam da mi lažete i nadate se da ću se predomisliti. Stoga, recite što sam sanjao, a ja ću onda znati da možete protumačiti što znači moj san.«

¹⁰ Mudraci su potom rekli kralju: »Na svijetu ne postoji čovjek koji može učiniti to što kralj traži od nas. Ni jedan kralj, ma koliko velik i moćan bio, nije od svojih čarobnjaka, vidovnjaka i mudraca tako nešto zatražio. ¹¹ Kralj od nas traži previše. To mogu učiniti samo bogovi, a oni ne žive među ljudima.«

¹² Nato se kralj strašno razbjesnio i naredio da se pogube svi babilonski mudraci. ¹³ Javno je objavljeno da će svi mudraci biti pobijeni. Kraljevi ljudi potražili su Daniela i njegove prijatelje da i njih ubiju.

¹⁴ Daniel je pažljivo i mudro razgovarao s Ariokom, zapovjednikom kraljevske straže, koji je trebao pogubiti babilonske mudrace. ¹⁵ Pitao ga je: »Zašto se kralj odlučio za takvu surovu kaznu?«

Ariok je sve objasnio Danielu. ¹⁶ Tada je Daniel otišao kod kralja. Molio ga je da mu da malo vremena, nakon čega će moći protumačiti kraljev san. ¹⁷ Poslije je otišao kući i sve ispričao svojim prijateljima Hananiji, Mišaelu i Azariji. ¹⁸ Tražio je da mole Boga na nebesima za milost i otkrivanje tajne kako ne bi bili pogubljeni zajedno s drugim babilonskim mudracima.

¹⁹ Daniel je te noći imao viziju. Bog mu je otkrio tajnu kraljevog sna. Zato je slavio Boga na nebesima:

Daniel tumači kraljev san

²⁴ Daniel je potom otišao kod Arioka, čovjeka kojem je kralj naredio da pobije babilonske mudrace. Rekao mu je: »Ne ubijaj babilonske mudrace! Odvedi me pred kralja. Ja ću mu reći što znači njegov san.«

²⁵ Ariok je žurno odveo Daniela kod kralja. Rekao je: »Našao sam među judejskim prognanicima čovjeka koji će kralju protumačiti njegov san.«

²⁶ Kralj je tada upitao Daniela (Beltešasara): »Možeš li mi reći što sam sanjao i što to znači?«

²⁷ Daniel je odgovorio kralju: »Mudraci, vidovnjaci, čarobnjaci i astrolozi ne mogu otkriti kraljevu tajnu. ²⁸ To može samo Bog na nebesima, a on je kralju Nabukodonosoru pokazao što će se događati u budućnosti. Reći ću ti što si sanjao i kakvu si viziju imao ležeći u krevetu. ²⁹ Kralju, dok si ležao u svom krevetu, mislio si o tome što će se dogoditi u budućnosti. Onaj koji ljudima otkriva tajne, otkrio ti je što će se događati. ³⁰ Meni je tajna otkrivena, ne zato što sam mudriji od drugih, nego da bi ti mogao razumjeti svoje misli i njihovo značenje.

³¹ Kralju, u snu si pred sobom vidio veliki kip, zastrašujuće golem i blistav. ³² Glava mu je bila od čistog zlata, grudi i ruke od srebra, a trbuh i bedra od bronce. ³³ Donji je dio nogu bio od željeza, a stopala su mu bila dijelom od željeza, dijelom od gline. ³⁴ Ugledao si stijenu koja se odvalila, ali ne ljudskim rukama. Udarila je u kip i smrskala mu stopala od željeza i gline. ³⁵ Odmah se rasulo sve željezo, glina, bronca, srebro i zlato. Bili su kao pljeva na gumnu^[b] koju ljeti raznese vjetar. Ništa od njih nije ostalo. A stijena, koja je udarila u kip, postala je velika planina koja je prekrila cijelu zemlju.

³⁶ To je bio tvoj san, a sada ćemo kralju otkriti njegovo značenje: ³⁷ ‘Ti si kralj nad kraljevima. Bog na nebesima dao ti je kraljevstvo, vlast, moć, snagu i slavu. ³⁸ Dao ti je da vladaš ljudima, divljim životinjama na zemlji i pticama u zraku. Gdje god da žive, ti vladaš nad njima. Ti si na tom kipu glava od zlata.

³⁹ Nakon tebe doći će kraljevstvo slabije od tvoga, ono srebrno. Zatim će doći treće kraljevstvo, ono brončano, koje će zavladati cijelom zemljom. ⁴⁰ Poslije će doći četvrto kraljevstvo, čvrsto kao željezo. I kao što željezo lomi sve pred sobom, tako će i ono razoriti sva druga kraljevstva.

⁴¹ Kao što su stopala i prsti na nogama kipa bili dijelom od gline, a dijelom od željeza, tako će i četvrto kraljevstvo biti podijeljeno. Imat će nešto od čvrstine željeza, ali je to željezo, kao što si vidio, ipak pomiješano s glinom. ⁴² Prsti na stopalima kipa bili su dijelom od željeza, a dijelom od gline. Tako će i četvrto kraljevstvo biti istovremeno čvrsto i krhko. ⁴³ Vidio si željezo pomiješano s glinom, no to se ipak ne može miješati. Tako će se i ljudi četvrtog kraljevstva miješati s drugima, ali nikad neće biti jedan narod.

⁴⁴ Tijekom četvrtog kraljevstva nebeski će Bog uspostaviti vječno kraljevstvo koje nikada neće propasti. Nad njim neće moći vladati neki drugi narod. Ono će dokrajčiti sva druga kraljevstva i trajat će zauvijek. ⁴⁵ Vidio si stijenu koja se odvalila, ali ne ljudskim rukama. Razorila je željezo, broncu, glinu, srebro i zlato. Rasula ih je u sitne komadiće. Tako je Bog pokazao kralju što će se događati u budućnosti. Kraljev je san istinit, a tumačenje je sna pouzdano.’«

⁴⁶ Tada se kralj Nabukodonosor s poštovanjem poklonio pred Danielom. Naredio je da se u njegovu čast prinesu žrtve i tamjan. ⁴⁷ Rekao je Danielu: »Sad znam da je tvoj Bog veći od svih bogova, Gospodar svih kraljeva. On otkriva ono što ne možemo znati, a tebi je otkrio ovu tajnu.«

⁴⁸ Potom je kralj Danielu dodijelio visok položaj i obasuo ga brojnim skupim darovima. Postavio ga je za vladara nad čitavom babilonskom pokrajinom i za glavara svih babilonskih mudraca. ⁴⁹ No Daniel je tražio od kralja da Šadrak, Mešak i Abed Nego preuzmu važne dužnosti u babilonskoj pokrajini, dok je on sam ostao na kraljevskom dvoru.

Božja dobrota prema njegovom narodu