Print Page Options
Previous Prev Day Next DayNext

M’Cheyne Bible Reading Plan

The classic M'Cheyne plan--read the Old Testament, New Testament, and Psalms or Gospels every day.
Duration: 365 days
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)
Version
Kraljevi 1 21

Nabotov vinograd

21 Nabot iz Jezreela imao je vinograd u Jezreelu, blizu same palače kralja Ahaba u Samariji.

Jednog je dana Ahab rekao Nabotu: »Daj mi svoj vinograd. Napravit ću povrtnjak pokraj palače. U zamjenu ću ti dati bolji vinograd. Ili, ako ti tako više odgovara, platit ću ti koliko vrijedi.«

No Nabot je odgovorio: »BOG zabranjuje da predam nasljedstvo svojih predaka.«

Ahab se vratio kući ljut i zlovoljan jer mu je Nabot iz Jezreela rekao da mu ne želi prepustiti nasljedstvo svojih predaka. Legao je u krevet, okrenuo lice prema zidu i odbijao hranu.

Njegova je žena Izabela ušla i pitala: »Zašto si tako zlovoljan? Zašto odbijaš hranu?«

Odgovorio je: »Razgovarao sam s Nabotom iz Jezreela. Tražio sam ga da mi proda svoj vinograd ili, ako želi, da mi ga prepusti u zamjenu za drugi. Ali, odbio me.«

No Izabela je rekla: »Zar se tako ponaša kralj Izraela? Ustani, jedi i razvedri se! Ja ću ti pribaviti vinograd Jezreelca Nabota.«

Napisala je pismo u Ahabovo ime i zapečatila ga njegovim pečatom. Poslala ga je starješinama i imućnicima koji su živjeli u Nabatovom gradu. Napisala je:

»Proglasite dan posta i okupite narod. Dajte Nabotu počasno mjesto. 10 Pronađite dvojicu, koji su spremni lagati, pa neka svjedoče kako je Nabot govorio protiv Boga i kralja. Poslije izvedite Nabota iz grada i kamenujte ga do smrti.«

11 Starješine i imućnici iz Nabotova grada učinili su kako im je Izabela zapovjedila u pismu. 12 Proglasili su dan posta, okupili narod, a Nabotu dali počasno mjesto na skupu. 13 No došla su dvojica lažljivaca i pred svima lažno svjedočila da je Nabot govorio protiv Boga i kralja.

Izveli su Nabota izvan grada i kamenovali ga do smrti. 14 Izabeli su poručili: »Nabot je kamenovan i mrtav.«

15 Kad je Izabela to čula, rekla je Ahabu: »Nabot je mrtav. Sad možeš otići i uzeti vinograd koji si želio.«

16 Kad je Ahab to čuo, otišao je i zaposjeo željeni vinograd.

17 Tada je BOG rekao Tišbijcu Iliji: 18 »Kreni ususret izraelskom kralju Ahabu u Samariju. Naći ćeš ga u Nabotovom vinogradu koji je sebi pribavio na prijevaru. 19 Reći ćeš mu da BOG pita: ‘Jesi li ubio? Jesi li ukrao?’ I još mu reci da BOG poručuje: ‘Tamo gdje su psi lizali Nabotovu krv, lizat će i tvoju.’«

20 Kad je Ahab vidio Iliju, rekao je: »Napokon me moj neprijatelj pronašao.«

»Pronašao sam te«, odgovorio je Ilija, »jer si se opet predao svemu što je zlo pred BOGOM. 21 Evo što ti poručuje BOG: ‘Donijet ću ti nesreću. Izbrisat ću tvoje potomstvo i ubiti svakog tvoga muškog potomka u Izraelu, bio on rob ili slobodan. 22 Učinit ću s tvojom obitelji isto što sam učinio s obitelji Jeroboama, Nebatovog sina, i s obitelji Baaše, Ahijinog sina. To ti je kazna jer si me razljutio i naveo Izrael na grijeh. 23 A za Izabelu je BOG odredio da njezino tijelo požderu psi pokraj gradskih zidina Jezreela. 24 Psi će pojesti sve one iz Ahabove obitelji koji umru u gradu, a ptice one koji umru u polju.’«

25 Nitko nije učinio toliko zla pred BOGOM kao Ahab, na nagovor svoje žene Izabele. 26 Činio je gnjusobe štujući idole kao Amorejci koje je BOG protjerao ispred Izraelaca.

Ahab se kaje

27 Kad je Ahab to čuo, razderao je svoju odjeću i navukao pokajničku tkaninu na golo tijelo. Odbijao je hranu i spavao u pokajničkoj tkanini. Išao je uokolo sav tužan i utučen.

28 Tada je BOG rekao Tišbijcu Iliji: 29 »Jesi li vidio kako se Ahab ponizio preda mnom? Zato što se tako iskreno kaje, neću izvršiti kaznu nad njegovom obitelji za njegovog života, već tijekom vladavine njegovog sina.«[a]

Solunjanima 1 4

Bogu ugodan život

Braćo i sestre, molimo vas i potičemo u ime Gospodina Isusa da sve više napredujete u učenju što ste ga od nas primili, o tome kako trebate živjeti da biste ugodili Bogu. Vi tako već i živite. Znate kakve smo vam upute dali u ime Gospodina Isusa. Jer, Božja volja za vas je da živite sveto. Da izbjegavate seksualni nemoral i da svatko od vas nauči vladati svojim tijelom te ga koristiti na svet i častan način, a ne u požudnim strastima, kao što to čine oni koji ne poznaju Boga. Ne činite nepravdu svome bratu i ne varajte ga. Gospodin će kazniti sve koji tako čine, kao što smo vam već rekli i upozorili vas.

Bog nas nije pozvao na nemoral, nego na svetost. Stoga, onaj tko odbacuje ovo učenje, ne odbacuje čovjeka, nego Boga koji vam je dao svoga Svetog Duha.

Što se tiče ljubavi prema braći i sestrama u Kristu, ne trebamo vam o tome pisati. Bog vas je naučio da volite jedni druge. 10 I vi stvarno volite svu braću i sestre po cijeloj Makedoniji, ali potičemo vas, braćo, da ih volite još više.

11 Nastojte živjeti u miru, brinuti se za svoje stvari i raditi vlastitim rukama, kao što smo vam zapovjedili. 12 Tako će oni koji nisu vjernici poštovati vaš način života, a vi nećete ovisiti ni o kome u svojim potrebama.

Gospodin ponovo dolazi!

13 Braćo i sestre, želimo da ne budete u neznanju o umrlima, da ne tugujete poput onih koji nemaju nade. 14 Ako vjerujemo da je Krist umro i uskrsnuo od mrtvih, vjerujemo i da će Bog s njim dići one koji su umrli sjedinjeni s njim. 15 Govorimo vam Božju riječ: mi, koji živimo i koji ostajemo do Gospodinovog dolaska, sigurno ga nećemo sresti prije onih koji su umrli. 16 Kada arkanđelov[a] glas glasno objavi zapovijed uz zvuk Božjih truba, sâm će Gospodin sići s Neba. Oni koji su umrli u Kristu ustat će prvi. 17 Nakon njih će živi, oni koji su ostali, zajedno s njima biti uzdignuti u zrak među oblake, ususret Gospodinu. Tada ćemo zauvijek biti s Gospodinom. 18 Hrabrite jedni druge ovim riječima!

Daniel 3

Klanjanje zlatnom kipu

Kralj Nabukodonosor dao je izraditi velikog zlatnoga idola. Bio je visok trideset, a širok tri metra.[a] Postavio ga je u ravnici Duri, na području Babilonije. Pozvao je da se okupe svi upravitelji[b], namjesnici, nadglednici, savjetnici, rizničari, suci, poglavari i drugi kraljevski službenici. Želio je da svi budu na svečanosti posvećenja kipa.

Svi su oni došli i okupili se pred kipom koji je postavio kralj Nabukodonosor. Kraljevski je govornik tada objavio: »Ovo je zapovijed svim ljudima različitih naroda i jezika! Kad čujete zvuk roga, frule, lire, citre, harfe, gajdi ili nekog drugoga glazbala, poklonite se i iskažite štovanje zlatnom kipu koji je postavio kralj Nabukodonosor. Tko se ne bude klanjao i štovao zlatni kip, bit će odmah bačen u užarenu peć.«

Tada su se ljudi svih naroda i jezika, na zvuk roga, frule, lire, citre, harfe, gajdi i ostalih glazbala, klanjali i štovali zlatni kip koji je postavio kralj Nabukodonosor.

Neki su Babilonci iskoristili priliku i pred kraljem optužili Judejce. Rekli su kralju Nabukodonosoru: »Živio zauvijek, kralju! 10 Kralju, izdao si naredbu da se svaki čovjek na zvuk roga, frule, lire, citre, harfe, gajdi i ostalih glazbala pokloni i štuje zlatni kip. 11 Rekao si i to da će onaj koji se ne klanja i ne štuje zlatni kip biti bačen u užarenu peć. 12 No neki Judejci, kojima si dodijelio važne dužnosti u Babiloniji, nisu to činili. Šadrak, Mešak i Abed Nego ne štuju tvoje bogove i ne klanjaju se zlatnom kipu koji si postavio.«

13 Nabukodonosor se razbjesnio i zapovjedio da se privedu Šadrak, Mešak i Abed Nego. Judejci su dovedeni pred kralja. 14 Nabukodonosor je rekao Šadraku, Mešaku i Abed Negu: »Je li istina da ne poštujete moje bogove i da se ne klanjate zlatnom kipu koji sam postavio? 15 Kad čujete zvuk roga, frule, lire, citre, harfe, gajdi i svih ostalih glazbala, poklonite se i iskažite štovanje zlatnom kipu. Ako to ne budete činili, bit ćete odmah bačeni u užarenu peć i nikakav vas bog tada neće moći spasiti od mene.«

16 Šadrak, Mešak i Abed Nego odgovorili su kralju: »Nabukodonosore, nećemo se braniti i opravdavati pred tobom. 17 Ako nas baciš u užarenu peć, Bog, kojeg štujemo, može nas spasiti. Ako želi, on će nas osloboditi. 18 Ali, kralju, trebaš znati da, ako nas i ne spasi, mi nećemo služiti tvojim bogovima niti se klanjati zlatnom kipu koji si postavio.«

19 Tada se izobličilo Nabukodonosorovo lice. Bio je bijesan na Šadraka, Mešaka i Abed Nega. Zapovjedio je da se peć užari sedam puta jače nego obično. 20 Naredio je svojim najjačim vojnicima da ih vežu i bace u užarenu peć.

21 Tako su Šadrak, Mešak i Abed Nego bili vezani i bačeni u užarenu peć. Imali sa na sebi ogrtače, hlače, turbane i svu drugu odjeću. 22 Kralj je bio jako strog, a peć se prebrzo užarila pa je plamen ubio ljude koji su držali Šadraka, Mešaka i Abed Nega. 23 Njih su trojica čvrsto vezani pali u užarenu peć.

24 Kralj Nabukodonosor zaprepašten je ustao i rekao svojim savjetnicima: »Bacili smo u vatru tri vezana čovjeka!«

Odgovorili su mu: »Tako je, kralju.«

25 No on im je rekao: »Ali ja vidim četvoricu kako hodaju po vatri! Nisu vezani ni ozlijeđeni. Četvrti među njima izgleda poput boga.«

26 Tada je Nabukodonosor prišao otvoru užarene peći i povikao: »Šadrače, Mešače i Abed Nego, izađite! Dođite ovdje, vi sluge Svevišnjeg Boga!«

Šadrak, Mešak i Abed Nego izašli su iz vatre. 27 Svi upravitelji, namjesnici, nadglednici i kraljevi savjetnici skupili su se oko njih i uvidjeli da im vatra nije spalila tijela, kosu ni odjeću. Nisu čak ni mirisali po paljevini.

28 Nabukodonosor je rekao: »Slava Šadrakovu, Mešakovu i Abed Negovu Bogu! Poslao je svog anđela i oslobodio svoje sluge. Vjerovali su mu i odbili se pokoriti mojoj zapovijedi. Bili su spremni umrijeti da ne bi morali služiti i štovati nekog drugog boga. 29 Stoga, proglašavam da će svaki čovjek, bilo kojeg naroda ili jezika, koji izusti išta protiv Šadrakova, Mešakova i Abed Negova Boga, biti raskomadan, a kuća će mu biti srušena. Jer, nema drugog boga koji ovako spašava ljude.« 30 Tada je kralj unaprijedio Šadraka, Mešaka i Abed Nega u visoke babilonske dužnosnike.

Psalmi 107

Peta knjiga Psalama

(Psalmi 107–150)

U slavu Božje dobrote

Zahvaljujte BOGU jer je dobar,
    vječna je ljubav njegova.
Oni koje je BOG otkupio,
    od neprijatelja oslobodio,
    neka mu uvijek iznova zahvaljuju.
Okupio ih je iz mnogih zemalja,
    s istoka i zapada, sjevera i juga.
Lutali su bespućem pustinje,
    ne nalazeći put do grada
    u kojem bi se nastanili.
Bili su gladni i žedni,
    potpuno klonuli.
Tada su BOGA pozvali upomoć,
    a on ih je izvukao iz nevolje.
Poveo ih je pravim putem,
    ravno u grad gdje će živjeti.
Zahvalite BOGU na njegovoj vjernoj ljubavi,
    na čudesnim djelima koja za vas čini.
Jer, on žednima gasi žeđ,
    a gladne hrani dobrim jelima.

10 Neki su bili u tami zarobljeni,
    zatvorenici željezom okovani.
11 Radili su protiv Božjih riječi
    i prezirali upute Svevišnjeg.
12 Lomili su se pod teretom teškog života,
    posrtali i padali, no pomoći nije bilo.
13 Tada su BOGA pozvali upomoć,
    a on ih je izvukao iz nevolje.
14 Izveo ih je iz tamnice,
    raskidao njihove okove.
15 Zahvalite BOGU na njegovoj vjernoj ljubavi,
    na čudesnim djelima koja za vas čini.
16 Jer, on probija metalna vrata
    i lomi njihove šipke od željeza.

17 Neki su se glupo odlučili za grijeh
    pa su trpjeli zbog svojih prijestupa.
18 Sva hrana im se zgadila,
    bili su na rubu smrti.
19 Tada su BOGA pozvali upomoć,
    a on ih je izvukao iz nevolje.
20 Na njegovu riječ su ozdravili,
    od smrti su bili spašeni.
21 Zahvalite BOGU na njegovoj vjernoj ljubavi,
    na čudesnim djelima koja za vas čini.
22 Prinosite žrtve zahvalnice
    i o njegovim djelima
    pjevajte pjesme radosnice.

23 Neki su brodovima zaplovili morima
    da bi poslovali preko velikih voda.
24 Vidjeli su što može BOG,
    na moru su gledali njegova čudesa.
25 Na njegovu riječ, vihor je zapuhao
    i divlje morske valove podigao.
26 Dizali su se do neba i spuštali u dubinu.
    U opasnosti, sva hrabrost im je nestala.
27 Teturali su i posrtali kao pijani,
    mornarska vještina nije im pomogla.
28 Tada su BOGA pozvali upomoć,
    a on ih je izvukao iz nevolje.
29 Oluju je utišao,
    morske valove smirio.
30 Radovali su se mirnom moru,
    a on ih je odveo u željenu luku.
31 Zahvalite BOGU na njegovoj vjernoj ljubavi,
    na čudesnim djelima koja za vas čini.
32 Neka ga slavi sav okupljeni narod,
    neka ga hvali vijeće starješina.

33 Rijeke je pretvorio u pustinju,
    a izvore vode u suho tlo.
34 Plodna zemlja postala je slana
    zbog zloće njenih stanovnika.
35 No od pustinje nastala je zemlja s jezerima,
    a iz suhe zemlje potekli su izvori vode.
36 Ondje je naselio gladne,
    tu su podigli svoj grad.
37 Obradili su polja i vinograde,
    zemlja im je rodila u obilju.
38 Imali su mnogo djece,
    a stoka im se namnožila.

39 No zbog ugnjetavanja, tjeskobe i tuge,
    bili su poniženi i broj im se smanjio.
40 Ali onaj koji može poniziti vladare
    i natjerati ih da bespućem lutaju,
41 on nevoljnike podiže iz bijede,
    obitelji im povećava kao da su stada.
42 Kad to vide, pravedni se raduju,
    a loši ljudi svoja usta zatvaraju.

43 Tko je mudar, o svemu će razmisliti
    i BOŽJU vjernu ljubav uvidjeti.

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International