Print Page Options
Previous Prev Day Next DayNext

Old/New Testament

Each day includes a passage from both the Old Testament and New Testament.
Duration: 365 days
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)
Version
Jeremija 48-49

Proroštvo o zemlji Moab

48 BOG Svevladar, Bog Izraela, poručuje o zemlji Moab:[a]

»Teško ljudima u gradu Nebo[b],
    sve će im biti uništeno.
Grad Kirjataim bit će pokoren, zauzet,
    a njegova čvrsta utvrda razrušena.
Nitko se više neće diviti Moabu.
    Neprijatelj je već u Hešbonu,
    sprema Moapcima nesreću.
Kažu: ‘Dokrajčimo ovaj narod!’
    Grade Madmene, i ti ćeš biti uništen,
    mačem već prijeti neprijatelj.
Slušajte povike iz Horonaima:
    ‘Metež, razaranje i propast!
Moab će biti potpuno razoren,
    djeca će vrištati i tražiti spas.’
Da, Moapci se uspinju i plaču,
    idući putem u grad Luhit.
I putem dolje za Horonaim
    krikovi boli i patnje se čuju.
Bježite! Svoje živote spašavajte!
    Premda će vam životi postati
    kao grmići u pustinji.

Uzdaš se u svoje radove i bogatstvo
    pa ćeš i ti biti osvojen i pokoren.
Kemoš[c] će biti zarobljen i odveden,
    zajedno sa svojim svećenicima i službenicima.
Razarač će napasti svaki grad,
    ni jedan mu neće izbjeći.
Dolina će biti uništena, visoravan razorena,
    BOG je to najavio, tako će se i dogoditi.
Pospite sol po moapskim poljima
    jer zemlja će biti prazna pustinja.[d]
Opustjet će moapski gradovi,
    nitko u njima neće živjeti.
10 Proklet bio tko nemarno obavlja BOŽJE djelo.
    Proklet bio tko ne ubije njegove neprijatelje.

11 Moab je oduvijek bio u miru.
    Mirovao je kao vino u bačvi
    koje se ne pretače iz vrča u vrč.
Moab nikad nije bio prognan,
    zato je uvijek ostao isti,
    kao vino nepromijenjenog okusa i mirisa.«

12 Ali, sada BOG kaže:
»Uskoro šaljem u Moab ljude
    koji će iz tih vinskih vrčeva sve izliti,
    isprazniti ih i u komadiće skršiti.«

13 Tada će se Moapci postidjeti zbog svog lažnoga boga Kemoša. Bit će osramoćeni kao Izraelci kad su se oslanjali na svog idola, tele u Betelu.[e]

14 »‘Kako možete reći, Moapci,
    da ste hrabri i prekaljeni ratnici?
15 Moab će biti uništen,
    kao i svi njegovi gradovi.
Najbolji mladići nestat će u pokolju’,
    kaže Kralj, imena BOG Svevladar.
16 Sve je bliže propast Moaba,
    uskoro će ga zadesiti nesreća.
17 Žalite za njim, svi njegovi susjedi,
    plačite, svi koji ste ga poznavali.
Recite: ‘Slomila se moćna vladarska palica,
    nestala je moapska slava i moć.’

18 Vi, stanovnici grada Dibona,
    siđite sa svoga počasnog mjesta.
    Vrijeme je da sjednete u prašinu.
Razarač dolazi na Moab,
    porušit će sve vaše utvrde.

19 Vi, stanovnici grada Aroera,
    stanite pored puta i gledajte!
Kad vidite muškarce ili žene da bježe iz Moaba,
    pitajte ih: ‘Što se događa?’

20 ‘Moab je pokoren i osramoćen’, odgovorit će,
    ‘Naričite i plačite zbog toga!’
Objavite na rijeci Arnon[f]
    da je cijeli Moab razoren.
21 Kažnjeni su stanovnici visoravni,
    osuđeni gradovi Holon, Jahsa i Mefat.
22 Kazna je stigla i u druge gradove,
    Dibon, Nebo i Bet Diblataim.
23 Kažnjeni su građani gradova
    Kirjataim, Bet Gamul i Bet Meon.
24 Ni Kerijot ni Bosra nisu pošteđeni.
    Osuda je pala svuda po Moabu,
    na gradove koji su blizu i daleko.
25 Pokorena je snaga Moaba,
    sva njegova moć je slomljena.«
    Tako kaže BOG.

26 Neka Moab bude pijan
    jer je mislio da je iznad BOGA.
Neka se sad u svojoj bljuvotini valjaju,
    neka im se ljudi izruguju i smiju.

27 Moapci, Izraelce ste izrugivali
    iako ih nikad niste zatekli u krađi.
S podsmijehom ste ih spominjali,
    smatrali se boljima od njih.
28 Napustite svoje gradove, Moapci,
    nastanite se među stijenama.
Budite kao golubica što gradi gnijezdo
    visoko na litici kraj ponora.

29 Čuli smo za moapsku oholost,
    za njihov ponos i umišljenost,
    veliku nadmenost i bahatost.

30 BOG kaže:
»Poznajem sav Moabov bezobrazluk,
    znam za njegova hvalisanja i laži.
31 Zato tugujem zbog moapske zemlje
    i nad sudbinom Moabaca plačem,
    zbog svih onih ljudi iz Kir Heresa[g].
32 Izvore u Jazeru, plačem za tobom.
    Lozo iz Sibme, tvoje grane
sve do mora su se pružale,
    dosezale daleko do grada Jazera.
Ali razarač se na tebe sručio,
    na tvoje plodove i grožđe.
33 Nestala je svaka radost i veselje
    iz plodnih moapskih voćnjaka.
Zaustavio sam vino što teče iz preše,
    nema pjevanja dok grožđe se gazi.
    Čuje se vika, ali to nisu zvuci veselja.«

34 »Vape za pomoć građani Hešbona i Elealea. Zapomaganje se čuje sve do grada Jahasa. Stanovnici Soara čuju njihove jauke, zvuk seže sve do gradova Horonaim i Eglat Šelišija. Presušile su vode Nimrima.[h] 35 Zaustavit ću Moapce da više ne prinose žrtve u poganskim svetištima i da ne pale žrtve pred svojim bogovima«, kaže BOG.

36 »Moje je srce tužno kao zvuk frule koja svira tužaljke na pogrebu. Tugujem za Moabom i ljudima iz Kir Heresa. Bogatstvo, koje su stekli, oduzeto im je. 37 Svi su obrijali glave i brade. Po rukama urezuju duboke rane. Svi nose tkanine za žalovanje.[i] 38 Po cijelom Moabu, na svim krovovima i gradskim trgovima, čuju se samo tužaljke i oplakivanje. Jer, razbio sam Moab kao bezvrijedni vrč«, kaže BOG.

39 »Moab je razoren. Ljudi plaču i jadikuju. Moab je pokoren i osramoćen. Svi mu se izruguju. Njegova je sudbina zastrašujuća svim okolnim narodima.«

40 A BOG kaže:
»Gledajte! Kao orao raširenih krila,
    jedan narod[j] obrušit će se na Moab.
41 Svi će gradovi biti zauzeti,
    obrambene tvrđave osvojene.
Drhtat će srca moapskih ratnika
    kao da su žene u trudovima.
42 Moapski narod bit će uništen
    jer su mislili da su iznad BOGA.«

43 BOG upozorava:
»Stanovnici Moaba, čekaju vas
    strah i užas, jame i zamke.
44 Tko pobjegne od užasa, upast će u jamu.
    Tko izađe iz jame, uhvatit će se u zamku.
Jer, vrijeme je izvršenja Moabove kazne.

45 Ljudi se u Hešbon sklanjaju,
    iscrpljeni bjegunci bez snage.
No vatra se podiže i širi iz Hešbona,
    požar kreće iz Sihonovoga grada[k].
Proždire moapske poglavare,
    ubija ponos oholog naroda.
46 Teško tebi, Moabe!
    Nestaje narod boga Kemoša.
Odvedeni su tvoji sinovi i kćeri,
    zarobljeni su i odvedeni.

47 Ali ipak ću jednom opet
    vratiti blagostanje u Moab«,
    kaže BOG.

Ovdje završava proroštvo o osudi zemlje Moab.

Proroštvo o Amonu

49 Evo što BOG poručuje Amoncima:

»Amonci, nemaju li Izraelci sinove
    koji će naslijediti zemlje svojih predaka?
Zašto je narod, koji štuje boga Milkoma,
    upao i zaposjeo zemlju Gad[l],
    naselio se po njenim gradovima?«

BOG kaže:
»Ali, sada dolazi vrijeme obračuna,
    kad će se blizu Rabe u Amonu[m]
    začuti bojni poklič napadača.
Ostat će samo pusti brežuljak
    sa spaljenim naseljima uokolo.
Tada će Izrael zemlju preoteti
    onima koji su je njemu oteli.«
    Tako je rekao BOG.

»Plači, Hešbone, uništen je grad Aj!
    Naričite glasno, sela oko Rabe!
Navucite tkaninu za žalovanje i gorko jecajte,
    po gradu se bezumno rastrčite.
Jer, neprijatelj odvodi boga Milkoma,
    skupa sa svećenstvom i slugama.
Buntovnici, zašto se hvalite
    svojim plodnim dolinama?
Samo se u svoja dobra pouzdajete,
    nitko vas neće napasti, mislite.
Dovest ću na vas užas odasvud«,
    kaže Gospodar, BOG Svevladar.
»Svi ćete bježati na sve strane,
    nitko vas više neće okupiti.

Ali poslije ću opet obnoviti mir i blagostanje u Amonu«, kaže BOG.

Proroštvo o Edomu

BOG Svevladar rekao je Edomcima:

»Zar više nema mudrosti u Temanu?
    Jesu li nestali svi pametni savjeti?
    Je li razboritost netragom iščezla?
Bježite i sakrijte se, ljudi iz Dedana,
    jer došlo je vrijeme da kaznim
    Ezavljeve potomke.

Berači grožđa s loze redom beru,
    ali uvijek nešto ostave na trsu.
Čak i kada kradljivci dođu po noći,
    uzimaju samo koliko im treba.
10 No ja ću Ezavljeve potomke posve ogoliti,
    razotkrit ću sva njihova skrovišta.
Više se neće moći preda mnom skrivati,
    izgubit će svu djecu, obitelj i susjede.
11 Ostavite svoju siročad, ja ću ih držati na životu.
    A vaše udovice mogu se osloniti na mene.«

12 Jer, BOG kaže: »Kaznu moraju snositi i oni koji nisu krivi. Dakle, Edome, sigurno nećeš ostati nekažnjen. Morat ćeš ispiti čašu Božjega gnjeva. 13 Zaklinjem se samim sobom«, kaže BOG Svevladar, »Bosra i svi okolni gradovi postat će pustoš i ruševine. Ljudi će se nad njima zgražavati, vrijeđati ih i spominjati u svojim kletvama.«

14 BOG je poslao glasnika s porukom,
    a ja sam čuo Božju poruku narodima:
»Okupite se za napad na Edom!
    Pripremite se za bitku!«

15 »Edomci, bit ćete najmanji od naroda,
    učinit ću da vas drugi preziru.
16 Drugi su pred vama strahovali
    pa vas je zanio vlastiti ponos.
Živite u pećinama i procijepima stijena,
    na stjenovitim planinskim vrhovima.
No čak da si sagradite dom
    na visini orlovskoga gnijezda,
    i tad bih vas strmoglavio«,
    kaže BOG.

17 »Edom će biti opustošen.
    Svi će se prolaznici zgražavati,
    čuditi nad njegovom sudbinom.
18 Nitko tu više neće živjeti niti putovati.
    Bit će kao onda kad sam razorio
    Sodomu, Gomoru i sve obližnje gradove«,
    kaže BOG.

19 »Napast ću vas kao lav koji iz jordanske guštare jurne na obližnje stado na pašnjaku. Tako ću i ja vas protjerati iz vaše zemlje i smijeniti vaše poglavare. Jer, meni nitko nije ravan. Nitko me ne može izazvati. Nitko od njihovih vođa ne može mi se suprotstaviti.«

20 Stoga, čujte što BOG planira protiv Edoma,
    što je odlučio protiv stanovnika Temana.
Odvući će ih dječaci pastiri,
    Edomci će se zgroziti nad svojom sudbinom.
21 Na zvuk pada Edoma, zemlja će zadrhtati,
    krik Edomaca čut će se do Crvenog mora.

22 Gledajte! Kao orao raširenih krila,
    jedan će se narod oboriti na Bosru.
Svi edomski ratnici bit će puni straha,
    kao žena koja upravo rađa.

Proroštvo o Damasku

23 Ovo je poruka o gradu Damasku:

»Gradovi Hamat i Arpad su u metežu
    jer su stanovnici čuli loše vijesti.
Obuzeti strahom, zabrinuti i nemirni,
    kao more koje se ne može umiriti.
24 Grad Damask postao je slab,
    ljudi su spremni za bijeg,
    uhvatila ih je panika.
Obuzela ih je tjeskoba i bol,
    kao da su žene u trudovima.

25 Damask je bio slavan, sretan grad
    pa ga ljudi sada teško napuštaju.
26 Po gradskim trgovima padat će mladići
    i svi će ratnici tada poginuti«,
    kaže BOG Svevladar.
27 »Zapalit ću požar na zidinama Damaska.
    Vatra će progutati utvrde Ben Hadada[n]

Proroštvo o Kedaru i Hasoru

28 O plemenu Kedar i o vladarima Hasora[o], koje je porazio babilonski kralj Nabukodonosor, BOG je rekao:

»Krenite u napad na pleme Kedar!
    Uništite narod koji živi na istoku.
29 Vojnici će im uzeti šatore i stada,
    otet će im šatorske zavjese i opremu.
Vojska će im odvesti sve deve.
    Vojnici u napadu ispuštat će
    bojni poklič: ‘Užas odasvud!’
30 Bježite! Živote spašavajte!
    Stanovnici Hasora, nađite duboke spilje
u kojima ćete živjeti.«
    Tako vam poručuje BOG.
»Jer, Nabukodonosor, babilonski kralj,
    smišlja kako da vas napadne i porazi.«

31 »Ustanite i krenite u napad na narod
    koji živi u miru i spokoju«, kaže BOG.
»Njihovi gradovi nemaju vrata ni zidine.
    Žive sami, bez ikoga u blizini.
32 Njihove deve bit će vam nagrada,
    mnoštvo njihovih stada, vaš plijen.
Rastjerat ću ih na sve strane svijeta,
    one koji režu kosu na sljepoočnicama.[p]
Dovest ću na njih propast
    sa svih strana«, kaže BOG.
33 »Hasor će postati jazbina šakala
    i ostati pustoš, zauvijek.
Nitko u tome mjestu više neće živjeti,
    nitko se ondje više neće naseliti.«

Proroštvo o Elamu

34 Već na početku vladavine judejskoga kralja Sidkije, Jeremija je primio BOŽJU poruku za narod Elama[q]. 35 BOG Svevladar poručuje:

»Uskoro ću uništiti elamske strijelce,
    najmoćnije oružje njihove vojske.
36 Dovest ću na Elam četiri vjetra,
    zapuhat će s četiri kraja neba.
Rastjerat ću Elamce na sve strane svijeta,
    bit će prognanici među svim narodima.
37 Razbit ću ih pred njihovim neprijateljima,
    pred onima koji ih žele ubiti.
Sručit ću na njih nevolju i jad,
    osjetit će moj bijes«, kaže BOG.
»Slat ću na njih mačeve
    dok ih sve ne dokrajče.
38 Zavladat ću Elamom«, kaže BOG,
    »uništiti njihove kraljeve i poglavare.
39 Ipak, kasnije ću opet«, kaže BOG,
    »vratiti u Elam mir i blagostanje.«

Hebrejima 7

Svećenik Melkisedek

Melkisedek je bio kralj Salema i svećenik Svevišnjega Boga. On je izašao pred Abrahama kad se ovaj vraćao nakon pobjede nad kraljevima i blagoslovio ga, a Abraham mu je dao desetinu svega što je imao. Melkisedek u prijevodu prije svega znači »kralj pravde«, a potom i »kralj Salema«, što znači »kralj mira«. Nitko ne zna tko su bili Melkisedekovi roditelji. Nitko ne zna njegovo obiteljsko stablo. Nitko ne zna kad je rođen i kad je umro. Melkisedek je poput Božjega Sina i ostaje zauvijek svećenik.

Pogledajte, dakle, veličinu ovog čovjeka kojemu je čak i Abraham, otac naroda, dao desetinu plijena. Levijevim potomcima, koji postaju svećenici, Mojsijev zakon naređuje da ubiru desetinu od naroda. Oni je ubiru od svojih sunarodnjaka iako su i oni Abrahamovi potomci. Melkisedek nije bio iz Levijevog plemena, ali je uzeo desetinu od Abrahama i blagoslovio ga; njega kojemu je sâm Bog dao obećanja. A nema sumnje da važnija osoba uvijek blagoslivlja onu manje važnu. U jednom slučaju desetinu ubiru svećenici koji su smrtni. U drugom slučaju pak desetinu ubire onaj za kojeg Sveto pismo svjedoči da je vječno živ. Moglo bi se čak reći da je Levi, koji ubire desetinu, zapravo po Abrahamu dao desetinu Melkisedeku. 10 Levi tada još nije bio rođen, ali je postojao u tijelu svog pretka Abrahama kada ga je susreo Melkisedek.

11 Izraelski je narod dobio Zakon posredovanjem levitskoga svećeničkog reda. No ljudi nisu mogli postati duhovno savršeni uz posredovanje levitskog svećenstva. Zato je bilo potrebno da se pojavi drugi svećenik, svećenik poput Melkisedeka, a ne poput Arona. 12 A kada se mijenja svećenik, treba mijenjati i Zakon. 13 Ovo se, naime, sve odnosi na Krista. On nije pripadao Levijevom plemenu, nego drugom plemenu iz kojeg nitko nikada nije služio kod žrtvenika. 14 Jer, jasno je da naš Gospodin potječe iz Judinog plemena, a Mojsije to pleme nije spomenuo kada je govorio o svećenicima.

Isus je svećenik poput Melkisedeka

15 Sve postaje jasnije pojavom drugoga svećenika koji je poput Melkisedeka. 16 On nije postao svećenikom na temelju odredbi o porijeklu, već po snazi neuništivog života. 17 Ovako se govori o njemu u Svetom pismu: »Ti si svećenik zauvijek, kakav je bio Melkisedek.«[a]

18 Time se ukida prijašnja odredba zato što je bila slaba i beskorisna. 19 Zakon nije mogao ništa učiniti savršenim, ali sada smo dobili bolju nadu kojom se približavamo Bogu.

20 Važno je i to da je Bog obećanjem postavio Isusa za vrhovnoga svećenika. Oni prije njega postajali su svećenici bez obećanja. 21 Isus je postao svećenikom kada mu je Bog rekao i zakleo se:

»Gospodin je obećao i neće se predomisliti:
    ‘Ti si svećenik zauvijek.’«[b]

22 To znači da je Isus jamac boljeg Saveza.

23 Drugih je svećenika bilo mnogo jer ih je smrt sprečavala da ostanu u službi. 24 Budući da Isus vječno živi, on ima trajnu svećeničku službu. 25 Zato može zauvijek spašavati one koji po njemu dolaze Bogu. On živi vječno kako bi posredovao za njih.

26 Dakle, Isus je vrhovni svećenik kakvog trebamo. On je svet, bez krivnje i neokaljan. On je potpuno izdvojen od grešnika i uzdignut je iznad nebesa. 27 Nema potrebe da on, poput drugih velikih svećenika, svaki dan prinosi žrtve. Oni to najprije rade za svoje grijehe, a potom za grijehe drugih. On je to učinio jednom za sva vremena—kada je prinio samoga sebe. 28 Zakon postavlja za velike svećenike ljude koji imaju svoje slabosti. No, obećanje uz zakletvu, koje je došlo nakon Zakona, postavlja za vrhovnoga svećenika Sina koji je učinjen savršenim zauvijek.

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International