Read the Gospels in 40 Days
19 Tada je Pilat naredio da se Isus odvede i bičuje. 2 Vojnici su ispleli krunu od trnja i stavili mu je na glavu. Ogrnuli su ga purpurnim ogrtačem. 3 Zatim su dolazili k njemu i govorili: »Zdravo, kralju židovski!« i udarali ga po licu.
4 Pilat je ponovo izašao i rekao im: »Čujte, izvodim ga pred vas da biste znali kako ja ne nalazim ništa zbog čega bih ga optužio.« 5 Tada je izašao Isus, noseći krunu od trnja i purpurni ogrtač. A Pilat im je rekao: »Evo čovjeka!«
6 Kad su ga vodeći svećenici i hramski čuvari spazili, počeli su vikati: »Razapni ga! Razapni ga!«
Pilat im je rekao: »Uzmite ga vi i razapnite! Ja ne mogu dokazati da je kriv!«
7 »Mi imamo Zakon«, odgovorili su mu Židovi, »i prema njemu on mora umrijeti jer je tvrdio da je Božji Sin!«
8 Kad je Pilat ovo čuo, još se više uplašio. 9 Vratio se u palaču i upitao Isusa: »Odakle si ti?« A Isus mu nije odgovorio. 10 Na to mu je Pilat rekao: »Ne želiš mi odgovoriti? Zar ne znaš da ja imam vlast da te oslobodim ili da te razapnem?«
11 »Ti nada mnom ne bi imao nikakvu vlast«, odgovorio mu je Isus, »da ti je nije dao Bog. Zato je grijeh onoga tko me tebi predao veći nego tvoj.«
12 Kad je to čuo, Pilat je pokušao naći načina da oslobodi Isusa. No Židovi su vikali: »Ako ga oslobodiš, nisi carev prijatelj. Svatko tko se proglašava kraljem, suprotstavlja se caru.«
13 Kad je Pilat to čuo, izveo je Isusa i sjeo na sudačku stolicu na mjestu zvanom »kameni pločnik«, aramejski »Gabata«. 14 Bio je dan pripreme za Pashu, negdje oko podne. Pilat je rekao Židovima: »Evo vašega kralja!«
15 Oni su vikali: »Vodi ga! Vodi ga! Razapni ga!«
Pilat ih je upitao: »Da razapnem vašega kralja?«
Vodeći su svećenici odgovorili: »Mi nemamo drugoga kralja osim cara.«
16 Tada im ga je Pilat predao da ga razapnu.
Isusa razapinju na križ
(Mt 27,32-44; Mk 15,21-32; Lk 23,26-43)
Vojnici su odveli Isusa. 17 Isus je sâm nosio svoj križ na mjesto zvano Lubanja, hebrejski Golgota. 18 Ondje su ga razapeli zajedno s još dvojicom. Svaki je bio s jedne strane, a Isus u sredini. 19 Pilat je dao napisati i natpis koji su stavili na križ. Na njemu je pisalo: »Isus Nazarećanin, kralj židovski.« 20 Mnogi su Židovi pročitali taj natpis jer se mjesto, na kojem je Isus bio razapet, nalazilo u blizini grada. Natpis je bio na hebrejskom, latinskom i grčkom. 21 Židovski vodeći svećenici na to su rekli Pilatu: »Nemojte napisati ‘kralj židovski’, nego ‘Ovaj je čovjek tvrdio: ja sam kralj židovski.’«
22 Pilat je odgovorio: »Što sam napisao, napisao sam!«
23 Nakon što su razapeli Isusa, vojnici su uzeli njegovu odjeću i podijelili je na četiri dijela. Svaki je uzeo jedan dio, a uzeli su i njegovu tuniku. Ona nije bila šivana, već satkana u jednom komadu, odozgo nadolje. 24 Zato su vojnici rekli jedan drugomu: »Ne trgajmo je! Radije bacimo kocku da vidimo kome će pripasti!« Time se ispunilo Sveto pismo koje kaže:
»Podijelili su moju odjeću među sobom;
bacili su kocku za moju tuniku.«[a]
Tako su postupili vojnici.
25 Uz Isusov su križ stajale njegova majka, sestra njegove majke te Marija, Kleofina žena, i Marija iz Magdale. 26 Isus je spazio svoju majku i nedaleko od nje učenika, kojeg je jako volio, te je rekao majci: »Draga ženo, evo ti sina!« 27 Potom je rekao učeniku: »Evo ti majke!« On ju je odmah potom uzeo u svoj dom.
Isusova smrt
(Mt 27,45-56; Mk 15,33-41; Lk 23,44-49)
28 Nakon toga, Isus je znao da se ispunilo sve što se trebalo dogoditi pa je rekao da bi se obistinilo Sveto pismo: »Žedan sam.«[b] 29 Ondje je bio vrč pun octa. Nataknuli su spužvu natopljenu octom na izopovu stabljiku i primaknuli je Isusovim ustima. 30 Isus je uzeo gutljaj i rekao: »Svršeno je!« Spustio je glavu i izdahnuo.
31 Bio je dan pripreme, uoči šabata. Da tijela ne bi ostala na križevima na šabat—jer je tog šabata bio poseban blagdan—Židovi su zamolili Pilata da naredi da se razapetima slome noge i da ih se ukloni. 32 Stoga, vojnici su došli i polomili noge prvo jednom pa onda drugom čovjeku koji su bili razapeti s Isusom. 33 Kad su došli do Isusa, vidjeli su da je već mrtav pa mu nisu slomili noge, 34 nego mu je jedan od vojnika kopljem probio bok. Iz rane je isti tren potekla i krv i voda. 35 To je ispričao onaj koji je to vidio svojim očima. Njegovo je svjedočanstvo točno i on zna da govori istinu. Ispričao je to da biste i vi mogli vjerovati. 36 Tako se zbilo da bi se ispunilo Sveto pismo, koje kaže: »Ni jedna kost neće mu biti slomljena.[c]« 37 A na drugome mjestu Sveto pismo kaže: »Gledat će onoga koga su proboli.[d]«
Isusov ukop
(Mt 27,57-61; Mk 15,42-47; Lk 23,50-56)
38 Nakon toga, Josip iz Arimateje zamolio je Pilata da mu dopusti skinuti Isusovo tijelo s križa. Josip je bio Isusov učenik, ali u tajnosti, jer se bojao Židova. Pilat mu je dopustio da uzme Isusovo tijelo pa je Josip otišao i uzeo ga. 39 S njim je bio i Nikodem, onaj koji je jednom ranije došao noću k Isusu. Donio je oko pedeset litara mješavine mirisne smirne i aloje. 40 Potom su uzeli Isusovo tijelo i omotali ga lanenim zavojima namočenim u mirisne trave, prema židovskim pogrebnim običajima. 41 Na mjestu gdje je Isus bio razapet nalazio se vrt. U vrtu je bio novi grob, u koji još nitko nije bio položen. 42 Budući da je bio židovski dan pripreme za šabat, dan odmora, a grob je bio u blizini, položili su Isusa u njega.
Isusovo uskrsnuće
(Mt 28,1-10; Mk 16,1-8; Lk 24,1-12)
20 Prvoga dana u tjednu, rano ujutro, Marija iz Magdale pošla je na grob. Bio je još mrak. Vidjela je da je kamen odmaknut s groba. 2 Otrčala je i pronašla Šimuna Petra i drugog učenika, onoga kojeg je Isus jako volio, i rekla im: »Uzeli su Gospodina iz groba i ne znamo kamo su ga položili.«
3 Tada su Petar i onaj drugi učenik izašli i zaputili se na grob. 4 Obojica su trčala, ali je drugi učenik bio brži. Prestigao je Petra i prvi stigao do groba. 5 Zavirio je unutra i vidio lanene zavoje kako leže u grobu, ali nije ulazio. 6 Tada je stigao i Šimun Petar koji ga je slijedio. Petar je ušao u grob. Ondje su ležali samo laneni zavoji 7 i platno koje je bilo zamotano oko Isusove glave. Platno se nije nalazilo među zavojima. Bilo je složeno i odvojeno od zavoja. 8 Tada je u grob ušao i drugi učenik, onaj koji je prvi došao do groba. Vidio je i povjerovao. 9 Oni još uvijek nisu shvatili iz Svetog pisma da Isus treba ustati od mrtvih.
Isus se ukazuje Mariji iz Magdale
(Mk 16,9-11)
10 Nakon toga, učenici su se vratili kući. 11 Marija je stajala ispred groba i plakala. Sva u suzama, zavirila je u grob. 12 Spazila je unutra dva anđela odjevena u bijelo. Sjedili su ondje gdje je ležalo Isusovo tijelo: jedan ondje gdje mu je trebala biti glava, a drugi gdje su mu bile noge.
13 Anđeli su je upitali: »Ženo, zašto plačeš?«
»Uzeli su moga Gospodina«, odgovorila im je, »i ne znam kamo su ga položili.« 14 Čim je to izgovorila, osvrnula se i vidjela Isusa, ali nije znala da je to Isus.
15 »Ženo, zašto plačeš?« upitao ju je Isus. »Koga tražiš?« Misleći da je vrtlar, Marija mu je odgovorila: »Gospodine, ako ste ga vi uzeli, kažite mi gdje ste ga položili. Otići ću po njega!«
16 »Marijo!« pozvao ju je Isus.
Okrenula se i rekla mu na aramejskom: »Rabbuni!« (Što znači: »Učitelju!«)
17 A Isus joj je rekao: »Nemoj me zadržavati jer ja još nisam otišao k Ocu. Pođi radije mojoj braći i reci im: ‘Ja odlazim gore k svome Ocu i k vašem Ocu. K svome Bogu i vašem Bogu.’«
18 Marija iz Magdale otišla je učenicima i rekla im: »Vidjela sam Gospodina!« Potom im je ispričala što joj je rekao.
Isus se ukazuje učenicima
(Mt 28,16-20; Mk 16,14-18; Lk 24,36-49)
19 Uvečer, toga prvog dana u tjednu, u kući u kojoj su boravili učenici sva su vrata bila zatvorena, zbog straha od Židova. Isus se pojavio, stao pred njih i rekao im: »Mir vama!« 20 Kad je to rekao, pokazao im je svoje ruke i bok. Učenici su se obradovali kad su vidjeli Gospodina.
21 Tada im je Isus ponovio: »Mir vama! Baš kao što je Otac poslao mene, i ja šaljem vas.« 22 Kad je to izgovorio, dahnuo je u njih i rekao: »Primite Svetog Duha. 23 Kome oprostite grijehe, oprošteno im je. Ako kome ne oprostite grijehe, nije im oprošteno.«
24 Toma, jedan od Dvanaestorice, zvani Blizanac, nije bio s njima kad je došao Isus. 25 Ostali su mu učenici rekli: »Vidjeli smo Gospodina!« Toma im je odvratio: »Neću vjerovati dok ne vidim rane od čavala u njegovim rukama i u njih ne stavim svoj prst. Neću vjerovati dok ne stavim svoj prst u rane na njegovom boku!«
26 Tjedan dana kasnije Isusovi su učenici ponovo bili u kući. I Toma je bio s njima. Premda su vrata bila zaključana, Isus je došao, stao pred njih i rekao: »Mir vama!« 27 Tada je rekao Tomi: »Pogledaj moje ruke i stavi ovamo prst! Ispruži ruku i stavi je u ranu na mojem boku! Prestani sumnjati i vjeruj!«
28 »Moj Gospodin i moj Bog!« odgovorio mu je Toma.
29 Isus mu je rekao: »Ti vjeruješ zato što me vidiš. Blago onima koji budu vjerovali, a da me nisu vidjeli!«
Razlog Ivanovog pisanja
30 Isus je učinio i mnoge druge čudesne znakove u prisutnosti svojih učenika. Oni nisu zapisani u ovoj knjizi. 31 Ovi su zapisani da biste povjerovali da je Isus Krist, Božji Sin. I da, vjerujući, po njemu imate život.
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International