Chronological
Tužaljka o faraonu
32 Na prvi dan dvanaestog mjeseca dvanaeste godine progonstva kralja Jojakina,[a] čuo sam BOGA kako mi govori: 2 »Čovječe, zapjevaj tužaljku o egipatskom faraonu:
‘Misliš da si lav među narodima,
no više sličiš morskoj nemani.
Praćakaš se po svojim rijekama,
nogama podižeš mulj s dna.’
3 Gospodar BOG kaže:
‘Skupio sam mnoštvo naroda.
Bacit ću mrežu na tebe,
a oni će te izvući van.
4 Tvoje ću tijelo baciti na tlo,
ostaviti te da ležiš na zemlji.
Sve ptice pozvat ću na tebe,
tobom nahraniti divlje životinje.
5 Razbacat ću tvoje meso po brdima,
doline ispuniti tvojom strvinom.
6 Zemlju ću natopiti tvojom krvlju,
izliti je na planine i napuniti rijeke.
7 Pokrit ću nebo, zvijezde zatamniti,
učiniti da nestaneš.
Sunce ću zakloniti oblacima,
mjesec neće davati svjetlo.
8 Zatamnit ću nad tobom
sva svjetla na nebesima.
Tvoju zemlju ću prekriti tamom.’
Tako kaže Gospodar BOG.
9 Mnoge će narodi pogoditi vijesti o tvome uništenju. Zemlje, koje nisi poznavao, bit će uznemirene. 10 To što ću ti učiniti, šokirat će mnoge narode. Njihovi će kraljevi drhtati od užasa zbog tebe kad zamahnem svojim mačem pred njima. Na dan tvoga pada, svatko će strepiti za svoj život.
11 Jer, Gospodar BOG kaže: ‘Na tebe će se sručiti mač babilonskoga kralja. 12 Učinit ću da tvoj narod pobiju najokrutniji ratnici na svijetu. Oni će uništiti egipatsku oholost i sav egipatski narod. 13 Uništit ću svu stoku pored egipatskih rijeka. Njihove obale više neće zamućivati ni stopala ljudi ni papci stoke. 14 A onda ću pustiti da se voda smiri i rijeke će teći mirno kao ulje.’ Tako je rekao Gospodar BOG. 15 ‘Kad opustošim Egipat i ogolim cijelu zemlju, kad kaznim sve koji ondje žive, tada će znati da sam ja BOG.
16 Ova tužaljka pjevat će se za Egipat. Pjevušit će je žene drugih naroda i tugovati za Egiptom i njegovim narodom’, kaže Gospodar BOG.«
Uništenje Egipta
17 Na petnaesti dan prvoga mjeseca dvanaeste godine progonstva, čuo sam BOGA kako mi govori: 18 »Čovječe, plači za velikim egipatskim narodom. Pošalji Egipat i druge moćne narode u grob. Neka se pridruže drugim ljudima u dubinama zemlje. 19 Reci Egiptu: ‘Ti nisi bolji od drugih. Idi dolje i lezi među izopćenike[b]. 20 Narod Egipta završit će kao i svi drugi koji su ubijeni u bitci. Cijelo će mnoštvo naroda pasti od mača. Neka svi budu odvučeni. 21 Mnogi su moćni ratnici poginuli u bitkama i sada se nalaze u svijetu mrtvih[c]. Izrazit će dobrodošlicu Egiptu i njegovim saveznicima, izrugujući se: »Sišli su dolje. Leže među izopćenicima. Ubijeni su mačevima.«
22 Tu je Asirija, okružena grobovima svih svojih ratnika koji su poginuli u borbi. 23 Njihovi grobovi leže u najdubljem podzemlju. Dok su bili živi, oko sebe su širili strah i užas, a sada su svi mrtvi.
24 Tu leži i Elam, okružen grobovima svojih ratnika. Svi su poginuli od mača. Dok su bili živi, ljudi su pred njima strahovali, a sada dijele sramotu sa svim drugim izopćenicima kojima je mjesto u najdubljem podzemlju. 25 Elamov je ležaj među grobovima ubijenih Elamaca, među izopćenicima koji su poginuli od mača. Dok su bili živi, oko sebe su širili strah i užas, a sada su među svima drugima koji ubijeni trpe sramotu podzemlja.
26 Tu su Mešek i Tubal sa svojim vojskama. Okruženi su grobovima svojih vojnika. Svi su ovi izopćenici poginuli u borbi jer su za života oko sebe širili strah i užas. 27 Oni nisu pokopani časno, pored drevnih, moćnih junaka. Ti su junaci otišli u grob skupa sa svojim oružjem, s mačevima podmetnutima pod glavu, a štitovima položenima na svoje kosti. Kad su bili živi, ljudi su ih se bojali.
28 I ti ćeš biti uništen, Egipte! Ležat ćeš među drugim izopćenicima koji su poginuli od mača.
29 Tu je i Edom. Tu leže svi njegovi kraljevi i poglavari. Iako su bili moćni, pokopani su s onima koji su poginuli u borbi. Sada leže među drugim izopćenicima kojima je mjesto u podzemlju.
30 Tu su svi vladari sa sjevera i svi Sidonci. Njihova je moć nekoć izazivala strah, ali sada dijele sramotu svih drugih izopćenika koji su pali u borbi. Leže s njima u podzemlju.
31 Faraon i cijela njegova vojska bit će ubijeni. No faraon će se utješiti kad ugleda grobove svih drugih kraljeva i njihovih vojski koji su također ubijeni’, kaže Gospodar BOG. 32 Ljudi su ga se bojali dok je bio živ.[d] Ali sada će, skupa sa svojim vojnicima, leći među druge izopćenike koji su poginuli u borbi.« Tako je rekao Gospodar BOG.
Ezekiel—stražar Izraela
(Ez 3,16-21)
33 Čuo sam BOGA kako mi govori: 2 »Čovječe, reci svom narodu: ‘Kad na neku zemlju dovedem neprijateljsku vojsku, ljudi postave nekoga od svojih za stražara. 3 Kad ugleda neprijateljske vojnike kako dolaze, tada zatrubi u rog i upozori narod. 4 Ako ljudi čuju zvuk uzbune, ali se ne obaziru a neprijatelj napadne, sami su odgovorni za svoju smrt. 5 Čuli su zvuk uzbune, ali se nisu na njega obazirali. Odgovornost je na njima. Da su obratili pažnju na upozorenje, spasili bi svoje živote. 6 No, ako se dogodi da stražar vidi neprijatelje da dolaze, a ipak ne upozori narod na opasnost, tada narod neće biti upozoren pa neprijatelj može napasti i ubiti neke ljude. Životi tih ljudi bit će uzeti zbog njihovih grijeha, ali stražara ću smatrati odgovornim za njihovu smrt.’
7 Tako i ja tebe, čovječe, postavljam za stražara nad izraelskim narodom. Kad god čuješ da govorim, moraš im prenijeti moje upozorenje. 8 Ako nekim zlim ljudima poručim da će umrijeti, a ti ih ne upozoriš da se trebaju okrenuti od svog zloga načina života, oni će umrijeti zbog svoga grijeha, ali tebe ću smatrati odgovornim za njihovu smrt. 9 Ako ih upozoriš, a oni ne poslušaju, oni će umrijeti zbog svojih grijeha, ali ti ćeš spasiti svoj život.
Osobna odgovornost
(Ez 18,21-30)
10 Čovječe, govori izraelskom narodu. Ponovi im ono što govore: ‘Griješili smo i prekršili zakon. Trpimo zbog svoje krivnje i sve više propadamo. Kako da preživimo?’ 11 Ti im reci da Gospodar BOG kaže: ‘Zaklinjem vam se samim sobom, ne volim da ljudi umiru, čak ni oni loši. Draže mi je kad se loši ljudi promijene, prestanu činiti zlo i počnu zaista živjeti. Zato se promijenite i vratite na pravi put! Izraelci, zašto biste umirali!’
12 Čovječe, reci svom narodu: ‘Kada dobar čovjek zgriješi, neće ga spasiti njegova bivša pravednost. Tako ni lošeg čovjeka, koji se promijeni, neće upropastiti njegova bivša zloća. Ako ljudi počnu činiti zlo, neće im biti dopušteno živjeti unatoč dobrim djelima koja su prije činili.
13 Ako nekoj dobroj osobi poručim da će živjeti, a ona pomisli da je učinila dovoljno dobra i počne činiti zlo, neću se obazirati na njezina nekadašnja dobra djela, nego ću je kazniti i ona će umrijeti zbog zla koje je učinila.
14 Ako se pak dogodi da nekim lošim ljudima kažem da će umrijeti, a oni se promijene i počnu postupati pravedno i pošteno; 15 ako vrate polog koji su primili za posudbu, ili ono što su ukrali, ako počnu živjeti po zakonu i prestanu činiti zlo, takve ću svakako ostaviti na životu. Oni sigurno neće umrijeti. 16 Neću se osvrtati na grijehe koje su prije činili zato što sada žive pošteno i postupaju pravedno. Dakle, oni će sigurno živjeti!’
17 Ezekiele, tvoj narod govori: ‘Gospodar ne postupa pravedno.’ A zapravo, oni su ti koji ne postupaju pravedno. 18 Ako se dobar čovjek promijeni i počne griješiti, umrijet će zbog toga. 19 Ako se loš čovjek promijeni i odustane od svoje zloće, ako počne postupati pravedno i pošteno, takav će čovjek sačuvati svoj život. 20 Dakle, izraelski narode, kako možete i dalje govoriti: ‘Gospodar ne postupa pravedno?’ Svakome od vas sudim prema vašim djelima.«
Pad Jeruzalema
21 Na peti dan desetog mjeseca dvanaeste godine našeg progonstva,[e] k meni je došao čovjek koji je uspio pobjeći iz Jeruzalema. Rekao je: »Grad je pao!« 22 Večer prije nego što je taj čovjek došao, obuzela me BOŽJA sila. Otvorila su mi se usta. Kad je bjegunac ujutro došao k meni, opet sam mogao govoriti. Nisam više bio nijem.
23 Čuo sam BOGA kako mi govori: 24 »Čovječe, ljudi, koji su ostali živjeti u porušenim naseljima Izraela, govore: ‘Abraham je bio samo jedan, a ipak je dobio zemlju u posjed. Nas je mnogo i sigurno nam pripada zemlja.’ 25 Reci da im Gospodar BOG poručuje: ‘Jedete meso u kojem ima krvi, tražite pomoć od lažnih bogova[f] i ubijate ljude. Zar i dalje mislite da bi zemlja trebala biti vaša? 26 Uzdajete se u svoje mačeve. Vaši postupci su odvratni. Svaki od vas ima spolne odnose sa ženom svoga bližnjeg. Zar i dalje mislite da bi zemlja trebala biti vaša?’
27 Reci da im Gospodar BOG poručuje: ‘Zaklinjem se samim sobom da će ljudi koji žive po ruševinama gradova poginuti od mača. Dopustit ću divljim zvijerima da proždru one koji se zadržavaju na otvorenome, a oni koji se skrivaju po utvrdama i pećinama umrijet će od smrtonosne bolesti. 28 Učinit ću da zemlja ostane pusta i prazna. Nestat će sve čime su se ponosili ljudi. Planine Izraela će opustjeti. Nitko njima više neće prolaziti. 29 Kada zemlja ostane pusta zbog njihovih odvratnih grijeha, ljudi će shvatiti da sam ja BOG.’
30 A sada ću reći nešto u vezi s tobom, čovječe. Ljudi iz tvog naroda spominju te tek kada se susretnu pored zidova ili na kućnim vratima. Jedan drugome govore: ‘Dođi da čujemo što kaže BOG.’ 31 Dolaze k tebi u mnoštvima. Sjedaju pred tebe i slušaju što im imaš reći. Ali ne postupaju po onome što čuju. Govore i čine samo ono što njima odgovara jer ih zapravo zanima samo lagodan život i laka zarada.
32 Ti si za njih kao zabavljač koji ima lijep glas, dobro svira i pjeva ljubavne pjesme. Oni čuju što govoriš, ali ne misle po tome živjeti. 33 Tek kada se ostvari ono o čemu govoriš, shvatit će da je među njima bio prorok.«
Izrael kao stado ovaca
34 Čuo sam BOGA kako mi govori: 2 »Čovječe, govori u moje ime protiv izraelskih pastira. Reci pastirima da Gospodar BOG kaže: ‘Hej, izraelski pastiri! Brinete samo za sebe umjesto da se brinete za svoje ovce. 3 Pijete mlijeko i izrađujete si odjeću od vune. Koljete utovljene ovce, a stado ne napasate. 4 Niste osnažili slabe, niste iscijelili bolesne, ozlijeđenima niste povili rane. Neke su vam ovce odlutale, a vi ih niste potražili niti vratili u stado. Niste krenuli u potragu za izgubljenim ovcama. Vladali ste nasilno i grubo.
5 Nije bilo pastira pa su se ovce razišle. I tako su postale hrana divljim životinjama. 6 Moje je stado odlutalo po planinama i visokim brdima, razišlo se po cijeloj zemlji. Nitko ga nije išao tražiti.’
7 Stoga, pastiri, slušajte što vam BOG poručuje. 8 Gospodar BOG kaže: ‘Zaklinjem se samim sobom da ću kazniti pastire jer su ostavili moje stado za plijen divljim životinjama. Moji pastiri nisu čuvali moje stado i nisu hranili moje ovce. Brinuli su se samo za sebe.’
9 Stoga, pastiri, slušajte što vam poručuje BOG. 10 Gospodar BOG kaže: ‘Evo, idem na pastire. Pozvat ću ih na odgovornost za svoje ovce. Više neće biti moji pastiri. Spasit ću svoje stado iz njihovih usta. Više im neće služiti kao hrana.’
11 Gospodar BOG kaže: ‘Sâm ću potražiti svoje ovce i pobrinuti se za njih. 12 Kao što pastir krene u potragu kad mu se razbježe ovce, tako ću i ja potražiti svoje stado. Spasit ću ih i dovesti natrag sa svih mjesta po kojima su se razbježali toga mračnog dana. 13 Dovest ću ih natrag iz drugih naroda, okupiti iz drugih zemalja. Dovest ću ih u njihovu zemlju i napasati po izraelskim planinama, pored potoka i naseljenih mjesta. 14 Napasat ću ih na zelenim pašnjacima. Ležat će i pasti travu na sočnim pašnjacima, visoko u planinama Izraela. 15 Sâm ću napasati svoje ovce i odvesti ih na mjesto za odmor’, kaže Gospodar BOG.
16 ‘Tražit ću izgubljene, vraćati one koje zalutaju, ranjenima povijati rane, osnažiti slabe. No nadgledat ću[g] debele i snažne ovce. Nahranit ću ih kaznom.’
17 Gospodar BOG kaže: ‘A vi, moje stado, vama ću suditi između pojedinih ovaca. A vama kažem, ovnovi i jarci: 18 Vi pasete na najboljem pašnjaku. Zašto onda izgazite travu koja ostane drugim ovcama? Vi pijete bistru vodu. Zašto onda zamutite vodu koja ostane drugim ovcama? 19 Onda moje stado mora jesti travu koju ste vi izgazili i piti vodu koju ste vi zamutili.’
20 Stoga, Gospodar BOG kaže: ‘Ja ću presuditi između debele i mršave ovce. 21 Naguravate se bokovima i plećima, slabije ovce udarate rogovima dok ih ne otjerate. 22 Spasit ću svoje stado. Više nikome neće biti plijen. Ja ću presuđivati između ovaca. 23 Postavit ću nad njima jednog pastira. Moj sluga David brinut će se za njih. On će ih hraniti i čuvati. 24 Tada ću ja, BOG, biti njihov Bog, a moj sluga David vladat će njima. Ja, BOG, rekao sam svoje.’
25 Sklopit ću s njima savez mira i protjerati divlje životinje iz zemlje. Bit će sigurne u pustinji i moći će spavati po šumama. 26 Blagoslovit ću svoje ovce i mjesta koja okružuju moje brdo. Učinit ću da kiša pada u pravo vrijeme i da donese obilje blagoslova. 27 Drveće u polju davat će svoje plodove, a zemlja svoje. Narod će živjeti mirno i sigurno u svojoj zemlji. Znat će da sam ja BOG kad slomim njihov jaram i oslobodim ih iz ropstva. 28 Drugi narodi više ih neće plijeniti, a životinje ih neće proždirati. Živjet će u miru i sigurnosti. Nitko ih neće zastrašivati. 29 Dat ću im plodnu zemlju pa više neće morati trpjeti glad u toj zemlji. Neće morati trpjeti ni uvrede drugih naroda. 30 Znat će da sam ja njihov BOG. Narod Izraela shvatit će da sam uz njih i da su oni moj narod.« Tako je rekao Gospodar BOG.
31 »Vi ste moje stado, ovce s mog pašnjaka. Vi ste moji ljudi, a ja sam vaš Bog.« Tako je rekao Gospodar BOG.
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International