Revised Common Lectionary (Semicontinuous)

Vapaj za pomoć

Voditelju zbora. Po melodiji »Ljiljani«. Davidova pjesma.

Božje obećanje i savez s Abramom

17 Kad je Abram imao devedeset i devet godina, BOG mu se objavio i rekao mu: »Ja sam Bog Svemoćni^[a]. Živi u mojoj prisutnosti, slušaj me i čini što je dobro. ² Sklopit ću savez s tobom i dat ću ti mnogo potomaka.«

³ Abram se poklonio do zemlje, a Bog mu je rekao: ⁴ »Ovo je moj savez s tobom: Bit ćeš otac mnogih naroda. ⁵ Više se nećeš zvati Abram^[b], nego će ti ime biti Abraham^[c] jer sam te učinio ocem mnogih naroda. ⁶ Dat ću ti mnogo potomaka, pa će od tebe nastati narodi i poteći kraljevi. ⁷ Sklopit ću savez s tobom i tvojim potomcima iz naraštaja u naraštaj. Bit će to vječni savez. I bit ću tvoj Bog i Bog tvojih potomaka. ⁸ Tebi i tvojim potomcima zauvijek ću dati u posjed svu zemlju Kanaan, u kojoj si sada došljak. I bit ću njihov Bog.«

Obrezanje kao znak saveza

⁹ Zatim je Bog rekao Abrahamu: »A ti se drži mog saveza—ti i tvoji potomci iz naraštaja u naraštaj. ¹⁰ Ovo je moj savez s tobom i tvojim potomcima koji trebaš držati: svako vaše muško dijete mora biti obrezano^[d]. ¹¹ Odstranite kožicu spolovila, i to će biti znak saveza između mene i vas. ¹² Neka se, iz naraštaja u naraštaj, svako muško dijete obreže osmog dana po rođenju. Tako i svaki rob rođen u tvome domu ili kupljen od stranca, a koji nije tvoj potomak. ¹³ Bilo da je rođen u tvom domu ili kupljen, mora ga se obrezati. Na vašem će tijelu biti znak da moj savez traje zauvijek.

Abrahamov primjer

4 Što možemo reći da je o vjeri otkrio Abraham, praotac našega naroda? ² Jer, da je Abraham bio opravdan pred Bogom svojim djelima, imao bi razloga za ponos, ali nije se mogao ponositi pred Bogom. ³ Što piše u Svetom pismu? »Abraham je povjerovao Bogu i Bog mu je tu vjeru uračunao kao pravednost.«^[a]

⁴ Radniku se ne daje plaća kao dar, nego kao dug. ⁵ Čovjek se ne može opravdati pred Bogom svojim djelima, ali ako vjeruje u Boga koji opravdava grešnike, vjera će mu se uračunati kao pravednost. ⁶ David je govorio da je blagoslovljen onaj čovjek kojemu Bog pripisuje opravdanje neovisno o njegovim djelima:

⁹ Je li ta sreća ograničena samo na obrezane ili vrijedi i za neobrezane? Naravno, vrijedi i za neobrezane jer smo već prije rekli: »Abrahamu se njegova vjera uračunala kao pravednost.«^{[c] 10} A kad mu se vjera pripisala kao pravednost? Dok je bio obrezan ili neobrezan? Ne kad je bio obrezan, nego dok je još bio neobrezan. ¹¹ Primio je obrezanje kao znak, pečat svoje pravednosti, koja je rezultat vjere što ju je pokazao dok još nije bio obrezan. Zbog toga je on otac svima koji vjeruju, bez obzira na to što nisu obrezani, da bi se i njima pripisala pravednost. ¹² A otac je i onima koji nisu samo obrezani nego koji slijede njegovu vjeru što ju je pokazao dok još nije bio obrezan.