Old/New Testament

Samuelova smrt

25 Samuel je umro. Cijeli se Izrael okupio i tugovao za njim. Sahranili su ga u njegovom rodnome gradu Rami. David se u međuvremenu uputio u pustinju Paran^[a].

David i Nabal

² U gradu Maonu živio je jedan veoma bogat čovjek. Imao je posjed u Karmelu s tri tisuće ovaca i tisuću koza. Otišao je ondje da bi šišao ovce. ³ Zvao se Nabal^[b] i bio je iz Kalebove obitelji. Imao je pametnu i lijepu ženu po imenu Abigajla, ali on je bio grub i zao.

⁴ David je u pustinji čuo da se kod Nabala šišaju ovce. ⁵ Poslao je desetoricu mladića i rekao im: »Idite gore u Karmel k Nabalu i pozdravite ga u moje ime. ⁶ Recite mu: ‘Želim ti sve najbolje^[c], tebi i tvojim ukućanima, i svemu što je tvoje. ⁷ Čujem da šišate ovce. Tvoji su pastiri boravili neko vrijeme u našoj blizini, ali nismo im učinili ništa nažao. Sve vrijeme dok su bili u Karmelu, ništa im nije nedostajalo. ⁸ Pitaj svoje sluge i oni će ti to potvrditi. Stoga, budi dobar prema mojim mladićima jer dolazimo k tebi u vrijeme obilja. Molim te, daj nam što možeš jer i mi smo tvoji sluge.’«

⁹ Davidovi su mladići stigli kod Nabala i prenijeli mu Davidovu poruku. Potom su čekali.

¹⁰ »Tko je uopće taj David?« odgovorio je Nabal Davidovim slugama. »Tko je taj Jišajev sin? Mnogo je slugu koji bježe od svojih gospodara ovih dana. ¹¹ Zar da svoj kruh, vodu i meso, pripremljeno za radnike koji šišaju ovce, dam ljudima koji dolaze tko zna odakle?«

¹² Davidovi su se mladići vratili i sve ispričali Davidu.

¹³ David im je rekao: »Neka svatko uzme svoj mač!«

David i njegovi ljudi opasali su svoje mačeve. Njih oko četiristo krenulo je s Davidom, dok je dvjestotinjak ljudi ostalo čuvati stvari.

Abigajla sprečava nevolju

¹⁴ Jedan od slugu rekao je Nabalovoj ženi Abigajli: »David je poslao glasnike iz pustinje da pozdrave našega gospodara, ali on ih je grubo otjerao. ¹⁵ Ti su ljudi bili vrlo dobri prema nama. Nisu nam učinili ništa nažao. Cijelo vrijeme, dok smo boravili vani, blizu njih, ništa nam nije nestalo. ¹⁶ Noću i danju bili su nam poput zaštitnog zida, cijelo vrijeme dok smo blizu njih napasali stada. ¹⁷ Sad razmisli i vidi što možeš učiniti jer nevolja prijeti našem gospodaru i cijelom njegovome kućanstvu, a on je takva sirovina da mu se ništa ne može reći.«

¹⁸ Abigajla je brzo skupila dvjesto kruhova, dva mijeha vina, pet već pripremljenih ovaca, košaru^[d] prženog žita, sto šaka suhoga grožđa i dvjesto gruda sušenih smokava. Sve je natovarila na magarce.

¹⁹ Rekla je svojim slugama: »Idite naprijed! Ja ću za vama.«

No svome mužu Nabalu nije rekla ništa o tome.

²⁰ Jašući na magarcu, silazila je planinskim putem, kad joj je ususret došao David sa svojim ljudima.

²¹ David je baš razmišljao: »Uzalud sam u pustinji čuvao imovinu tog čovjeka da mu se ništa ne izgubi. A on mi za dobro vraća zlim. ²² Neka me stigne BOŽJA kazna ako do jutra ne pobijem sve muškarce na njegovom imanju!«

²³ Kad je Abigajla ugledala Davida, brzo je sišla s magarca i duboko se pred njim poklonila, licem do zemlje.

²⁴ Pred njegovim je nogama rekla: »Moj gospodaru, za sve sam ja kriva. Molim te, dopusti da ti objasnim. Saslušaj svoju sluškinju. ²⁵ Neka moj gospodar ne obraća pažnju na onu sirovinu Nabala. On je baš kakvo mu je ime—glupan, i glupost ga prati. No ja, tvoja sluškinja, nisam vidjela mladiće koje si poslao. ²⁶ BOG te je odvratio od prolijevanja krvi i osvećivanja vlastitom rukom. Zaklinjem se i BOGU i tebi, želim da tvojim neprijateljima i svima koji ti žele zlo bude kao Nabalu. ²⁷ I neka se ovaj poklon, koji je tvoja sluškinja donijela svome gospodaru, dâ tvojim mladićima. ²⁸ Molim te, oprosti svojoj sluškinji! BOG će sigurno učvrstiti vlast moga gospodara i njegovih potomaka jer ti vodiš BOŽJE bitke. Želim ti da ne skriviš nikakvo zlo, sve dok si živ. ²⁹ Ako te budu progonili i pokušavali ubiti, život moga gospodara bit će siguran u tvome BOGU, a životi tvojih neprijatelja bit će odbačeni poput kamena iz praćke. ³⁰ Kad BOG učini za moga gospodara sve ono dobro što ti je obećao i kad te postavi za vladara Izraela, ³¹ nećeš imati na savjesti teret krvoprolića i osvete. Kad BOG blagoslovi moga gospodara, neka se on tada sjeti svoje sluškinje.«

³² David joj je odgovorio: »Blagoslovljen neka je Izraelov BOG koji te danas poslao meni ususret! ³³ Neka si blagoslovljena zbog svoga zdravog razuma. I neka si blagoslovljena što si me danas odvratila od krvoprolića i osvete. ³⁴ Zaklinjem se Izraelovim BOGOM, koji me spriječio da ti nanesem zlo, da se nisi požurila i došla do mene, ni jedan muškarac^[e] kod Nabala ne bi do jutra ostao živ.«

Nabal umire

³⁵ Zatim je David primio darove koje je donijela. Rekao joj je: »Idi kući u miru. Poslušao sam te i ispunio ti želju.«

³⁶ Kad se Abigajla vratila k Nabalu, on je u kući imao gozbu poput kraljevske. Bio je dobro raspoložen i dobrano pijan pa mu do zore nije ništa govorila. ³⁷ Ujutro se Nabal otrijeznio, a ona mu je sve ispričala. Izdalo ga je srce i ukočio se kao kamen. ³⁸ Desetak dana kasnije, BOG ga je dokrajčio i Nabal je umro.

³⁹ Kad je David čuo da je Nabal umro, rekao je: »Neka je blagoslovljen BOG jer je osvetio uvredu koju sam pretrpio od Nabala. Bog je svoga slugu odvratio od zla, a Nabalovu krivnju svalio na njega samog.«

Potom je David poslao poruku za Abigajlu. Tražio ju je da postane njegova žena.

⁴⁰ Davidovi su sluge otišli u Karmel i rekli Abigajli: »David nas je poslao k tebi da te dovedemo, da mu postaneš žena.«

⁴¹ Ona se duboko poklonila i rekla: »Tvoja ti je sluškinja spremna služiti i prati noge slugama svoga gospodara.«

⁴² Abigajla je brzo uzjahala magarca. U pratnji svojih pet sluškinja krenula je s Davidovim glasnicima. Postala mu je žena. ⁴³ David je također oženio i Ahinoamu iz Jezreela. Imao je, dakle, dvije žene. ⁴⁴ Šaul je svoju kćer Mikalu, Davidovu ženu, dao Laiševom sinu Paltiju iz Galima.

David ponovo štedi Šaulov život

26 Neki stanovnici Zifa došli su k Šaulu u Gibeu i rekli: »David se skriva na brdu Hakila nasuprot Ješimonu.«^[f]

² Šaul je tada krenuo dolje u pustinju Zif s tri tisuće najboljih izraelskih vojnika. Tražili su Davida. ³ Utaborio se pored puta koji vodi na brdo Hakila, nasuprot Ješimona.

David je bio u pustinji i shvatio da Šaul dolazi za njim. ⁴ Poslao je izvidnicu koja mu je to i potvrdila. ⁵ Potom je otišao do mjesta gdje je bio Šaulov tabor. Vidio je gdje se nalaze šatori Šaula i Abnera, Nerovog sina, glavnog zapovjednika njegove vojske. Šaul je spavao usred tabora, okružen vojskom.

⁶ David je pitao Hetita Ahimeleka i Abišaja, Serujinog^[g] sina i Joabovog brata: »Tko će ići sa mnom dolje u Šaulov tabor?«

»Ja ću ići s tobom«, odgovorio je Abišaj.

⁷ Tako su David i Abišaj noću otišli u vojni tabor. Šaul je spavao usred tabora. Koplje mu je bilo zabodeno u zemlju, njemu do uzglavlja. Abner i vojnici ležali su oko njega.

⁸ Abišaj je rekao Davidu: »Danas ti je Bog predao tvog neprijatelja. Zato, molim te, pusti me sad da ga pribijem za zemlju jednim udarcem njegovog koplja. Drugi udarac neće ni trebati.«

⁹ No David je rekao Abišaju: »Nemoj ga ubiti! Tko može nekažnjeno dići ruku na BOŽJEG pomazanika? ¹⁰ Zaklinjem se BOGOM, sâm će BOG dokrajčiti Šaula—bilo prirodnom smrću ili pogibijom u borbi. ¹¹ BOŽE sačuvaj da dignem ruku na BOŽJEG pomazanika. Nego, uzmi sad koplje i vrč s vodom pored njegovog uzglavlja pa idemo.«

¹² Tako je David uzeo koplje i vrč s vodom pokraj Šaulovog uzglavlja pa su on i Abišaj napustili tabor. Nitko ih nije vidio. Nitko nije o tome ništa znao, niti se itko probudio. Svi su utonuli u dubok san koji je BOG pustio na njih.

¹³ Tada je David prešao na drugu stranu i popeo se na vrh brda, koje je bilo na sigurnoj udaljenosti od Šaulovog tabora.

¹⁴ Viknuo je vojsci i Abneru, Nerovom sinu: »Abnere, odazovi se!«

Abner je odgovorio: »Tko si ti i zašto uznemiruješ kralja?«

¹⁵ A David je rekao: »Zar nisi muško? Tko ti je ravan u Izraelu? Zašto nisi čuvao svoga gospodara kralja? Jer, netko je došao u tabor ubiti kralja, tvoga gospodara. ¹⁶ Ne valja ti to što radiš. Zaklinjem se BOGOM, ti i tvoji ljudi zaslužili ste smrt jer niste čuvali svoga gospodara, BOŽJEG pomazanika. Pogledaj gdje je kraljevo koplje i vrč s vodom koji mu je bio do uzglavlja?«

¹⁷ Šaul je prepoznao Davidov glas. Rekao je: »Je li to tvoj glas Davide, sine moj?«

A David je odgovorio: »To je moj glas, moj gospodaru kralju.«

¹⁸ Dodao je: »Zašto moj gospodar progoni svoga slugu? Što sam učinio? Što sam skrivio? ¹⁹ Neka sad moj gospodar kralj posluša svog slugu. Ako te BOG potaknuo protiv mene, neka ga umilostivi miris žrtve. Ali, ako su to učinili ljudi, neka su prokleti pred BOGOM! Jer, protjerali su me iz zemlje koju mi je BOG dao i rekli mi da idem služiti drugim bogovima. ²⁰ Ne daj da moja krv padne na zemlju daleko od BOŽJE prisutnosti. Kralj Izraela kao da je došao tražiti jednu običnu buhu ili loviti jarebicu^[h] u planinama.«

²¹ Nato je Šaul rekao: »Pogriješio sam! Vrati se Davide, sine moj. Neću ti više nauditi jer ti je danas moj život bio dragocjen. Zaista sam se ponio kao bezumnik. Jako sam pogriješio.«

²² »Evo kraljevog koplja«, odgovorio je David. »Neka jedan od tvojih ljudi dođe ovamo i uzme ga. ²³ BOG nagrađuje svakog za njegovu pravednost i vjernost. Iako te BOG danas predao meni, nisam htio dići ruku na BOŽJEG pomazanika. ²⁴ Kao što je tvoj život danas bio dragocjen meni, neka tako moj život bude dragocjen BOGU i neka me izbavi iz svih nevolja.«

²⁵ Tada je Šaul rekao Davidu: »Blagoslovljen si Davide, sine moj! Siguran sam da ćeš biti uspješan i činiti velika djela.«

David je potom otišao svojim putem, a Šaul se vratio kući.

³² »Malo stado, ne plaši se! Otac vam želi dati svoje Kraljevstvo. ³³ Prodajte ono što posjedujete i dajte novac siromašnima. Nabavite si torbe, koje ne mogu ostarjeti, i blago koje neće propasti—trajno bogatstvo koje je na Nebu—gdje ga ne može dohvatiti lopov niti uništiti moljac. ³⁴ Jer, gdje je vaše blago, tamo će vam biti i srce.«

Uvijek budite spremni!

(Mt 24,42-44)

³⁵ »Budite spremni! Obucite se i neka vaše svjetiljke gore! ³⁶ Budite kao oni koji čekaju svoga gospodara da se vrati sa svadbe. Kad on dođe i pokuca, mogu mu odmah otvoriti vrata. ³⁷ Blagoslovljeni oni sluge koje će gospodar naći budne i spremne kada dođe. Govorim vam istinu. Gospodar će zaogrnuti pregaču da ih služi. Posjest će ih za stol i posluživati ih. ³⁸ Gospodar može doći u ponoć ili još kasnije, ali blago njima kada dođe i vidi da ga još uvijek čekaju. ³⁹ U ovo budite sigurni: da je gospodar znao u koje će vrijeme doći lopov, ne bi dopustio da mu provali u kuću. ⁴⁰ I vi budite spremni, jer će Sin Čovječji doći u vrijeme kad ga ne očekujete!«

Tko je pouzdani sluga?

(Mt 24,45-51)

⁴¹ Tada ga je Petar upitao: »Gospodine, govoriš li ovu usporedbu samo nama ili svima?«

⁴² A Gospodin je rekao: »Tko je taj vjerni i mudri upravitelj kojeg će Gospodin postaviti nad svojim slugama da im u pravo vrijeme daje obrok? ⁴³ Blago onom slugi kojega gospodar, kada dođe, zatekne da tako radi! ⁴⁴ Kažem vam istinu: njega će odrediti da upravlja svim njegovim imetkom. ⁴⁵ Ali što ako sluga u svom srcu kaže: ‘Moj gospodar neće tako skoro doći’ i počne tući sluge i sluškinje, jesti, piti i opijati se? ⁴⁶ Njegov će gospodar doći onoga dana kad mu se ne nada i u vrijeme za koje ne zna. Tada će ga gospodar kazniti i dodijeliti mu mjesto među nevjernicima.

⁴⁷ Sluga, koji zna volju svoga gospodara, a ne pripremi se za njegov dolazak ili ne čini ono što gospodar želi, dobit će mnogo udaraca. ⁴⁸ No onaj sluga koji nije znao gospodarevu volju, a učinio je nešto zbog čega zaslužuje kaznu, primit će malo udaraca. Jer, od svakoga kome je dano mnogo, mnogo će se i zahtijevati. Kome je mnogo povjereno, više će se od njega tražiti.«

Nevolje zbog Isusa

(Mt 10,34-36)

⁴⁹ »Došao sam zapaliti vatru na Zemlji. O, da barem već gori! ⁵⁰ Ali najprije me čeka krštenje. O, na kakvoj sam muci dok se ono ne izvrši! ⁵¹ Mislite li da sam došao uspostaviti mir na Zemlji? Ne, kažem vam, donosim razdor. ⁵² Jer, od sada će obitelj od petero biti među sobom podijeljena—troje protiv dvoje i dvoje protiv troje.

Prepoznajte znakove vremena

(Mt 16,2-3)

⁵⁴ Zatim je rekao narodu: »Kad vidite da sa zapada dolazi oblak, smjesta kažete: ‘Dolazi kiša’, i bude. ⁵⁵ A kad puše južni vjetar, kažete: ‘Bit će vruće’, i bude. ⁵⁶ Licemjeri! Znate protumačiti izgled zemlje i neba pa kako onda ne znate protumačiti događaje ovoga vremena?«

Riješite nesuglasice!

(Mt 5,25-26)

⁵⁷ »Zašto sami ne prosudite što je pravedno? ⁵⁸ Dok sa svojim protivnikom idete na sud, potrudite se da se putem nagodite s njim. Inače, on će vas privesti sucu, sudac će vas predati sudskom izvršitelju, a on će vas baciti u zatvor. ⁵⁹ Kažem vam, nećete izaći odande dok ne platite i posljednji novčić.«