New Testament in a Year
22 Jo̱ mɨ˜ cacuaiñˈˉ do, calɨtɨ́mˋbre lají̱i̱ˈ˜ e tɨɨngˋ dseaˋ egipcio, jo̱guɨ eáamˊbɨ ˈgøiñˈˊ cajo̱ e tɨɨiñˋ jaléˈˋ júuˆ có̱o̱ˈ˜guɨ jaléˈˋ e jmóoˋ dseaˋ do cajo̱.
23 ’Jo̱ mɨ˜ cadsíˈˉ i̱ Moi˜ i̱ lɨ́ɨngˊ dseaˋ áangˊ quíˉiiˈ do tu̱lóˉ ji̱i̱ˋ, caˈɨ́ˋ dsíirˊ e nidsiˈeer˜ dseaˋ góorˋ dseaˋ Israel i̱ taam˜bɨ fɨˊ Egipto do. 24 Jo̱ mɨ˜ caguiérˉ fɨˊ jo̱, cangáiñˉ jaangˋ dseaˋ egipcio i̱ táangˋ jmángˈˋ jaangˋ dseaˋ góorˋ dseaˋ Israel. Jo̱ cajmɨˈǿmˈˋ Moi˜ i̱ dseaˋ góorˋ do, jo̱guɨ cajngamˈˊbre i̱ dseaˋ egipcio do.
25 ’Jo̱ ɨˊ dsíiˊ i̱ Moi˜ do e nilɨlíˈˆ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ góorˋ dseaˋ Israel do e laˈeáangˊ có̱o̱ˈ˜ íˋbre nileángˉ Fidiéeˇ jaléiñˈˋ do, jo̱ dsʉˈ jaˋ calɨlíˈˆ i̱ dseaˋ góorˋ do jaléˈˋ e jo̱. 26 Jo̱ mɨ˜ cajneáˉ lajo̱, ngóˉtu̱ Moi˜ caléˈˋ catú̱ˉ e cangoˈeerˇ dseaˋ góorˋ dseaˋ Israel. Jo̱ mɨ˜ caguiérˉ fɨˊ jo̱, cangáiñˉ gángˉ laˈóˈˋ dseaˋ góorˋ i̱ taang˜ ta˜ tɨ́ɨngˊ, jo̱baˈ calɨˈiiñ˜ e nisɨ́ngˉtu̱iñˈ do røøˋ jo̱ casɨ́ˈˉreiñˈ: “¿Jialɨˈˊ taang˜ ˈnʉ́ˈˋ ta˜ tɨ́ɨngˊ laˈóˈˋ rúngˈˋnaˈ?”
27 ’Jo̱baˈ i̱ dseaˋ i̱ jmángˈˋ i̱ jaangˋguɨ do calɨguíimˉbre quiáˈˉ Moi˜, jo̱ caˈlemˈˊbreiñˈ do jo̱ casɨ́ˈˉreiñˈ lala: “¿I̱˜ caguíngˈˋ ˈnʉˋ e lɨ́ɨnˈˊ jaangˋ fii˜ quíˉiiˈ i̱ quidsiˈˋ íˈˋ jee˜ jneaˈˆ? 28 ¿Su ɨˊ oˈˊ e nijnganˈˆ jnea˜ laco̱ˈguɨ cajnganˈˊ i̱ dseaˋ egipcio do lado guiéeˉ?”
29 ’Jo̱ mɨ˜ canúuˉ Moi˜ e júuˆ jo̱, cagüɨˈɨ́ɨˊbre fɨˊ Egipto jo̱ cangórˉ cangogüeárˋ fɨˊ co̱o̱ˋ guóoˈ˜ uǿˉ e néeˊ huí̱i̱ˉ e siiˋ Madián. Jo̱ fɨˊ jo̱b caguárˋ laco̱ˈ jaangˋ dseaˋ i̱ jáaˊ fɨˊ lɨ˜ huí̱i̱ˉ. Jo̱ fɨˊ jo̱b calɨséngˋ gángˉ jó̱o̱rˊ sɨñʉʉˆ.
30 ’Jo̱ mɨ˜ cangɨ́ˋ tu̱lóˉ ji̱i̱ˋ lajo̱, co̱o̱ˋ jmɨɨ˜ lajeeˇ e ngɨˊ Moi˜ fɨˊ co̱o̱ˋ guóoˈ˜ uǿˉ lɨ˜ jaˋ i̱i̱ˋ ˈgaˈˊ lɨˊ dseaˋ seengˋ fɨˊ quiá̱ˈˉ co̱o̱ˋ móˈˋ e siiˋ Sinaí, jo̱ fɨˊ jo̱b cangárˉ co̱o̱ˋ ˈmató̱o̱ˊ e gui˜ iaˋ jɨˋ dsʉˈ jaˋ e cooˋ. Jo̱ lajeeˇ jo̱b cajmijnéengˋ ˈñiaˈˊ jaangˋ ángel quiáˈˉ Fidiéeˇ e fɨˊ jee˜ jɨˋ quiáˈˉ e ˈmaˋ e gui˜ e iaˋ jɨˋ do. 31 Jo̱ eáamˊ cangoˈgóˋ dsíiˊ Moi˜ mɨ˜ cangárˉ e jo̱. Jo̱guɨ mɨ˜ cangoquiéeiñˊ cartɨˊ quiá̱ˈˉguɨ e laco̱ˈ nijǿørˉ guiʉ́ˉ e jo̱, jo̱ canúurˉ luu˜ Fidiéeˇ e guicajíngˈˉ lala: 32 “Jneab˜ Fidiéeˇ i̱ jmiféngˈˊ jaléngˈˋ ˈlɨɨ˜ dseaˋ cǿøngˈ˜ quíiˉnaˈ i̱ calɨsíˋ Abraham có̱o̱ˈ˜guɨ Isáaˊ jo̱guɨ Jacóoˆ.”
Jo̱ mɨ˜ canúuˉ Moi˜ e júuˆ jo̱, eáamˊ cafǿiñˈˊ carˋ cajlémˉbre, jo̱ jí̱i̱ˈ˜ joˋ niteáˋ dsíirˊ faˈ nijǿøˉguɨr e lɨ˜ gui˜ ˈmató̱o̱ˊ e iaˋ jɨˋ do. 33 Jo̱ guicañíiˋtu̱ Fidiéeˇ quiáˈˉ Moi˜ jo̱ casɨ́ˈˉreiñˈ do lala: “Uǿøˈ˜ lomɨɨˈ˜, Moi˜, dsʉco̱ˈ güeamˈˆ e ni˜ guóoˈ˜ uǿˉ lɨ˜ sɨˈøˈˋ na lana, co̱ˈ quiá̱bˈˉ sínˈˋn. 34 Jo̱ nɨcamóˉbaa guiʉ́ˉ jial tíiˊ iihuɨ́ɨˊ e íngˈˋ dseaˋ quiéˉe, dseaˋ Israel, i̱ taang˜ fɨˊ Egipto, jo̱guɨ nɨcanúˉbɨ́ɨ jaléˈˋ dseeˉ e jmóoˋ dseaˋ egipcio quiáˈrˉ. Jo̱baˈ cagüénˉn ˈñiáˈˋa e laco̱ˈ nijmɨcó̱o̱ˈˇbaare e nileáiñˋ. Jo̱ fɨ́ɨˉɨ ˈnʉˋ e lana nisɨ́ɨnˆn ˈnʉˋ fɨˊ Egipto e laco̱ˈ nigüɨleaanˈ˜ jaléngˈˋ dseaˋ quiéˉe.”
35 Jo̱ casɨ́ˈˉguɨ Tée˜ i̱ dseaˋ do e júuˆ la:
—Jo̱ nañiˊ faˈ jaˋ calɨˈiing˜ dseaˋ Israel e i̱ Moi˜ do nicá̱rˋ nifɨˊ quiáˈrˉ jo̱guɨ casɨ́ˈˉbɨguɨr lala cajo̱: “¿I̱˜ caguíngˈˋ ˈnʉˋ e lɨ́ɨnˈˊ jaangˋ fii˜ quíˉiiˈ i̱ quidsiˈˋ íˈˋ jee˜ jneaˈˆ?” jo̱ dsʉˈ Fidiéeˇ casíiñˋ i̱ Moi˜ do jee˜ jaléngˈˋ dseaˋ quiáˈrˉ e niquiʉ́ˈrˉ ta˜ jaléngˈˋ dseaˋ góorˋ dseaˋ áangˊ quíˉiiˈ, jo̱guɨ e nileángˉneiñˈ jee˜ iihuɨ́ɨˊ e íñˈˋ fɨˊ Egipto. Jo̱ caˈíñˈˋ e ta˜ jo̱ laˈeáangˊ có̱o̱ˈ˜ i̱ ángel i̱ cajnéngˉ fɨˊ e lɨ˜ guiˇ ˈmató̱o̱ˊ e iaˋ jɨˋ do jo̱ dsʉˈ jaˋ cooˋ. 36 Jo̱ i̱ Moi˜ dobingˈ caˈuǿøngˋ jaléngˈˋ dseaˋ áangˊ quíˉiiˈ dseaˋ Israel fɨˊ Egipto, jo̱ íˋbingˈ lajeeˇ tu̱lóˉ ji̱i̱ˋ cajméerˋ jaléˈˋ e li˜ jo̱guɨ jaléˈˋ e quɨ́ɨˈr˜ jmɨɨˋ laˈeáangˊ có̱o̱ˈ˜ güeaˈˆ quiáˈˉ Fidiéeˇ lajeeˇ jéeiñˋ dseaˋ áangˊ quíˉiiˈ mɨ˜ cacuoˈrˊ fɨˊ mar Rojo jo̱guɨ mɨ˜ cangɨrˊ fɨˊ jee˜ uǿˆ quiʉ̱́ˋ. 37 Jo̱guɨ i̱ Moi˜ dobɨ cajo̱ i̱ casɨ́ˈˉ jaléngˈˋ dseaˋ góorˋ dseaˋ Israel có̱o̱ˈ˜ e júuˆ la: “Fidiéeˇ nijmérˉ e fɨˊ jee˜ ˈnʉ́ˈˋ nigüɨˈɨ́ɨˊ jaangˋ dseaˋ i̱ niféˈˋ cuaiñ˜ quiáˈˉ dseaˋ do laco̱ˈguɨ la jmóoˋ jnea˜.” 38 Jo̱guɨ Moi˜bɨ cajo̱ i̱ caˈíngˈˋ júuˆ quiáˈˉ i̱ ángel do fɨˊ yʉ́ˈˆ móˈˋ Sinaí; jo̱ lɨ́ˉ jo̱ cangɨ́ɨiñˋ quiáˈˉ ˈlɨɨ˜ dseaˋ áangˊ quíˉiiˈ dseaˋ Israel lajeeˇ e sɨseáiñˈˊ do fɨˊ ni˜ guóoˈ˜ uǿˉ quiʉ̱́ˋ. Jo̱ Moi˜bɨ cajo̱ i̱ caˈíngˈˋ e júuˆ quiáˈˉ Fidiéeˇ có̱o̱ˈ˜ e cuøˊ e se̱e̱ˉnaaˈ cøøngˋ có̱o̱ˈ˜ Fidiéeˇ lata˜, jo̱ íˋbɨ cajo̱ dseaˋ cangɨ́ɨiñˋ fɨˊ jaguóoˋnaaˈ e júuˆ jo̱, dseaˋ lɨ́ɨˊnaaˈ dseaˋ góorˋ dseaˋ Israel.
39 ’Dsʉˈ jaˋ calɨˈiing˜ jaléngˈˋ ˈlɨɨ˜ dseaˋ áangˊ quíˉnaaˈ faˈ calɨnʉ́ʉˈr˜ júuˆ quiáˈˉ dseaˋ do o̱ˈguɨ calɨjíiˈr˜ júuˆ quiáiñˈˉ do cajo̱, co̱ˈ calɨˈiiñ˜ e niquɨmˈˉtu̱r caléˈˋ catú̱ˉ fɨˊ Egipto. 40 Jo̱ i̱ dseaˋ Israel do casɨ́ˈrˉ Aarón, jaangˋ rúngˈˋ dseaˋ ngáangˈ˜ có̱o̱ˈ˜ Moi˜ do, jo̱ casɨ́ˈˉreiñˈ lala: “Jmɨlɨɨngˇ diée˜ quíˉiiˈ i̱ niˈéˈˉ jneaa˜aaˈ fɨˊ. Co̱ˈ jaˋ ne˜naaˈ e˜ calɨ́ˉ có̱o̱ˈ˜ i̱ Moi˜ do i̱ caˈuǿøngˋ jneaa˜aaˈ fɨˊ Egipto, co̱ˈ jaˋ mɨˊ cagüeamˈˊbɨr e fɨˊ yʉ́ˈˆ móˈˋ lɨ˜ cangórˉ do”. 41 Jo̱baˈ cajmeáangˋ i̱ dseaˋ Israel dseaˋ áangˊ quíˉiiˈ do jaangˋ diée˜ i̱ lɨ́ɨngˊ la lɨ́ɨngˊ güɨtሠjiuung˜ có̱o̱ˈ˜ layaang˜ cunéeˇ. Jo̱ mɨ˜ cangɨ́ˋ e cajmɨlɨɨiñ˜ i̱ diée˜ do, jo̱ canaaiñˋ jmifémˈˊbreiñˈ do, jo̱ jngaiñˈˊ jaléngˈˋ jóˈˋ e cuøiñˈˊ i̱ diée˜ do, jo̱guɨ jmóorˋ jmɨɨ˜ e jmiféiñˈˊ i̱ diée˜ íˋ cajo̱ i̱ cajmeáaiñˋ có̱o̱ˈ˜ layaang˜ guóorˋ do.
42 ’Jo̱ uíiˈ˜ jo̱baˈ caˈnáamˉ ˈñiaˈˊ Fidiéeˇ có̱o̱ˈ˜ jaléngˈˋ dseaˋ quiáˈrˉ dseaˋ Israel dseaˋ áangˊ quíˉiiˈ, jo̱ jaˋ cajnirˊ fɨˊ quiáiñˈˉ do e nijmiféiñˈˊ jaléngˈˋ nʉ́ʉˊ i̱ sɨtǿngˈˉ yʉ́ˈˆ jmɨgüíˋ; co̱ˈ lajo̱b to̱o̱˜ fɨˊ ni˜ jiˋ quiáˈˉ Fidiéeˇ e cajmeˈˊ i̱ dseaˋ i̱ caféˈˋ cuaiñ˜ quiáˈrˉ malɨɨ˜guɨ eáangˊ mɨ˜ cajíñˈˉ lala:
Dseaˋ Israel:
ˈNʉ́ˈˋ, lajeeˇ tu̱lóˉ ji̱i̱ˋ e cangɨ́ˆnaˈ fɨˊ ni˜ guóoˈ˜ uǿˉ quiʉ̱́ˋ, jaˋ cajmɨˈgooˋnaˈ jnea˜ faˈ cajngangˈˊnaˈ jóˈˋ i̱ cacuǿøngˈ˜naˈ jnea˜.
43 Co̱ˈ ˈnʉ́ˈˋ ie˜ jo̱ cajméeˈ˜naˈ ˈnʉ́ʉˊ lɨ˜ cajmiféngˈˊnaˈ i̱ diée˜ i̱ siiˋ Moloc có̱o̱ˈ˜guɨ nʉ́ʉˊ quiáˈˉ i̱ diée˜ i̱ siiˋ Refán.
Jo̱ lajɨˋ huáangˉ i̱ diée˜ íˋ yaam˜ ˈnʉ́ˈˋ cajmeaangˇnaˈre.
Jo̱ uíiˈ˜ jo̱baˈ nisɨ́ɨnˆn ˈnʉ́ˈˋ cartɨˊ co̱o̱ˋ guóoˈ˜ uǿˉ lɨ˜ huí̱i̱ˆ tɨˊ doguɨ laco̱ˈ lɨ˜ se̱ˈˊ Babilonia.
Lanab to̱o̱˜ e fɨˊ ni˜ jiˋ do.
Copyright © 2002 by La Liga Biblica (Bible League)