Print Page Options
Previous Prev Day Next DayNext

M’Cheyne Bible Reading Plan

The classic M'Cheyne plan--read the Old Testament, New Testament, and Psalms or Gospels every day.
Duration: 365 days
Chinanteco de Comaltepec (CCO)
Version
Error: Book name not found: 2Chr for the version: Chinanteco de Comaltepec
Judas

Judas

Júuˆ guicó̱o̱ˈˇ e catɨ́ɨngˉ dseaˋ quiáˈˉ Dseaˋ Jmáangˉ

Jo̱ jnea˜ siiˋ Judas, jo̱guɨ lɨ́ɨnˊn jaangˋ dseaˋ ngáangˈ˜ có̱o̱ˈ˜ Tiáa˜, jo̱guɨ lají̱i̱ˈ˜ e iing˜ Fíiˋnaaˈ Dseaˋ Jmáangˉ jmóoˋo. Jo̱ jmoˈˊo e jiˋ la e catɨ́ɨngˉ jaléngˈˋ ˈnʉ́ˈˋ, dseaˋ i̱ nɨcatǿˈˉ Tiquíˆiiˈ Fidiéeˇ e laco̱ˈ niˈuíingˉnaˈ dseaˋ quiáˈrˉ, jo̱ Fidiéeˇbingˈ i̱ ˈneáangˋ ˈnʉ́ˈˋ jo̱guɨ Fíiˋnaaˈ Dseaˋ Jmáangˉbingˈ i̱ jmóoˋ ˈnʉ́ˈˋ íˆ cajo̱. Jo̱ fɨ́ɨˉɨ ˈnʉ́ˈˋ lana e niˈíingˈ˜naˈ lalíingˋ e fɨ́ɨˉ lɨ́ɨngˉ Fidiéeˇ ˈnʉ́ˈˋ jo̱guɨ e nicuǿˈrˉ ˈnʉ́ˈˋ e seengˋnaˈ juguiʉ́ˉ júuˆ røøˋ jo̱guɨ e jmiˈneáaiñˋ ˈnʉ́ˈˋ cajo̱.

E˜ uiing˜ e calɨ́ɨˉ e jiˋ la

Dseaˋ rúˈˋnaaˈ dseaˋ quiáˈˉ Dseaˋ Jmáangˉ, eáangˊ nɨcalɨˈiin˜n e nijméeˈ˜e jiˋ e catɨ́ɨngˉnaˈ lɨ˜ féˈˋ cuaiñ˜ quiáˈˉ e júuˆ quiáˈˉ jial nɨcaláangˉnaaˈ jee˜ jaléˈˋ dseeˉ quíˉiiˈ; jo̱ dsʉˈ lanaguɨ nɨcalɨlíˈˉi e dseángˈˉ la guíimˋ ˈnéˉ nijméeˈ˜e jiˋ quíiˉnaˈ lɨ˜ fɨ́ɨˉɨ ˈnʉ́ˈˋ e dseángˈˉ nijmɨˈúungˋnaˈ e cuǿˈˆ óoˊnaˈ e jmɨˈøˈˋnaˈ e júuˆ quiáˈˉ Dseaˋ Jmáangˉ e nɨcacuøˈˊ Fidiéeˇ jaléngˈˋ dseaˋ quiáˈrˉ latɨˊ mɨ˜ uiing˜. Co̱ˈ i̱ lɨɨng˜ dseaˋ i̱ jmɨgóoˋ nɨcaquɨiñˈˆ jee˜ ˈnʉ́ˈˋ lɨ́ˈˆ laco̱ˈ la féˈˋ fɨˊ ni˜ jiˋ quiáˈˉ Fidiéeˇ latɨˊ mɨ˜ uiing˜ lɨ˜ féˈˋ e nɨsɨˈíingˆ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ laˈíˋ e nidsilíiñˋ fɨˊ lɨ˜ ˈlɨˈˆ; jo̱ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ íˋ eáamˊ éerˋ gaˋ, co̱ˈ jmɨˈóoˈr˜ jial tíiˊ guiúngˉ Fidiéeˇ e laco̱ˈ jmóorˋ lɨ́ˈˆ doñiˊ eeˋ ˈlɨˈˆ lɨ́ˋ dsíirˊ, jo̱guɨ cajo̱ jaˋ jmɨˈgórˋ Fíiˋnaaˈ Dseaˋ Jmáangˉ, jo̱ jí̱i̱ˈ˜ dseaˋ íbˋ i̱ quie̱ˊ nifɨˊ quíˉ jneaa˜aaˈ.

Jo̱ nɨñíbˆ ˈnʉ́ˈˋ jial calɨ́ˉ malɨɨ˜, jo̱ dsʉˈ lana iin˜n nijmiguiénˈˊn óoˊnaˈ caléˈˋ catú̱ˉ e doñiˊ faˈ caleáamˋ Fíiˋnaaˈ Fidiéeˇ jaléngˈˋ dseaˋ Israel e fɨˊ Egipto do, jo̱ dsʉˈ mɨ˜ cangɨ́ˋ jo̱, jaléngˈˋ i̱ dseaˋ íˋ i̱ jaˋ calɨnʉ́ʉˈ˜ júuˆ quiáˈrˉ ie˜ jo̱ dseángˈˉ caˈíimˉbreiñˈ do conguiaˊ. Jo̱ lajo̱b calɨ́ˉ cajo̱ có̱o̱ˈ˜ jaléngˈˋ ángeles i̱ jaˋ caguáˋ faˈ cajméerˋ ta˜ quiáˈrˉ laco̱ˈ sɨˈíˆ lɨ́ˈˆ lají̱i̱ˈ˜ lɨ˜ catɨ́ɨiñˉ, jo̱ dsʉˈ fɨˊ lɨ˜ nʉʉˋ sǿbˈˋ caseáangˊ Fidiéeˇ jaléngˈˋ íˋ, jo̱guɨ fɨˊ jo̱b nijé̱rˉ e ˈñúuiñˈ˜ có̱o̱ˈ˜ ñíˆ cadena cartɨˊ mɨ˜ nitɨ́ˉ íˈˋ e nitɨdsiˊ íˈˋ quiáˈrˉ cuaiñ˜ quiáˈˉ lají̱i̱ˈ˜ e dseeˉ e caˈéerˋ do. Jo̱guɨ lɨ́ˈˆ laco̱ˈ jaˋ calɨnʉ́ʉˈ˜ i̱ ángeles na, lajo̱b cajo̱ cajméeˋ jaléngˈˋ dseaˋ seengˋ fɨˊ Sodoma có̱o̱ˈ˜guɨ fɨˊ Gomorra có̱o̱ˈ˜guɨ fɨˊ jaléˈˋ fɨɨˋ e néeˊ lacúngˈˊ lajíingˋ; jo̱ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ íˋ cajméerˋ jaléˈˋ e ˈlɨˈˆ có̱o̱ˈ˜ dseañʉˈˋ jo̱guɨ có̱o̱ˈ˜ dseamɨ́ˋ i̱ o̱ˈ quiáˈrˉ, jo̱guɨ cajméeˋbre cajo̱ jaléˈˋ e ˈlɨˈˆ e jiéˈˋguɨ e lɨ́ˋ dsíiˊ ngúuˊ táaiñˋ fɨˊ jmɨgüíˋ la. Jo̱ uíiˈ˜ e lajo̱b cajméeˋ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ íˋ, jo̱baˈ cacá̱rˉ iihuɨ́ɨˊ e cacáaiñˉ fɨˊ ni˜ jɨˋ e jaˋ tó̱o̱ˋ jmɨɨ˜ yʉˈˊ. Jo̱ e jo̱ cajméeˋ Fidiéeˇ e laco̱ˈ nilɨlíˈˆ jaléngˈˋ dseaˋ i̱ jalíingˉ cøøngˋguɨ quiáˈˉ jial laniingˉ ˈnéˉ nijmɨˈgóˋ dseaˋ Fidiéeˇ.

Jo̱ lɨ́ˈˆ la lɨ́ɨˊ jaléˈˋ e ˈlɨˈˆ e cajméeˋ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ na, lajo̱b lɨ́ɨˊ cajo̱ jaléˈˋ e jmóoˋ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ jmóoˋ ta˜ jmɨgóoˋ do, co̱ˈ lɨ́ˈˆ tɨˊ dsíirˊ féˈrˋ jaléˈˋ e nirˊ lafaˈ mɨ˜ quɨrˊ, jo̱ dsʉˈ o̱ˈ jáˈˉ jaléˈˋ e féˈrˋ do; jo̱guɨ jmɨˈlɨngˈˆ yaaiñ˜ có̱o̱ˈ˜ jaléˈˋ e tɨˊ dsíirˊ jmóorˋ fɨˊ ngúuˊ táaiñˋ, jo̱guɨ gabˋ féˈrˋ quiáˈˉ jaléngˈˋ i̱ güeangˈˆ quiáˈˉ Fidiéeˇ i̱ seengˋ fɨˊ ñifɨ́ˉ. Jo̱guɨ i̱ fii˜ féngˈˊ quiáˈˉ jaléngˈˋ ángeles quiáˈˉ Fidiéeˇ i̱ siiˋ Yéˆ do, doñiˊ faˈ eáangˊ ˈgøiñˈˊ jo̱guɨ seaˋ bíˋ quiáˈrˉ, jo̱ dsʉˈ jaˋ cajméerˋ faˈ cabíiñˉ i̱ fii˜ i̱ ˈlɨngˈˆ do có̱o̱ˈ˜ júuˆ ˈlɨˈˆ mɨ˜ catíñˈˋ ngúuˊ táangˋ Moi˜, co̱ˈ jí̱i̱ˈ˜ júuˆ labaˈ casɨ́ˈˉreiñˈ do: “¡Fíiˋi Fidiéeˇ dseaˋ niˈgaiñˋ quíiˈˉ!” 10 Jo̱ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ jmóoˋ ta˜ jmɨgóoˋ do lɨ́ˈˆ jmineˈrˆ lají̱i̱ˈ˜ e jaˋ ñiˊbre; jo̱ dsʉˈ jaléˈˋ e ñirˊ lɨ́ˈˆ féˈrˋ jial lɨ́ɨiñˊ yaam˜bre lɨ́ˈˆ laco̱ˈ lɨ́ɨngˊ jaléngˈˋ jóˈˋ, co̱ˈ jaléngˈˋ íˋ jaˋ ɨˊ dsíiˊreˈ; jo̱ dsʉˈ có̱o̱ˈ˜ jaléˈˋ e féˈˋ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ do, có̱o̱ˈ˜ e jo̱b nɨdsijéengˋ yaaiñ˜ fɨˊ lɨ˜ ˈlɨˈˆ carˋ ngongɨ́ɨˋ jmɨɨ˜.

11 Jo̱ e ngɨ˜ fɨ́ɨˆ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ jmɨgóoˋ do, co̱ˈ nɨcasíngˈˋ yaaiñ˜ fɨˊ gaˋ lɨ́ˈˆ laco̱ˈ cajméeˋ jaangˋ dseañʉˈˋ i̱ calɨsíˋ Caín ie˜ malɨˈˋ do, jo̱guɨ laco̱ˈ cajméeˋ jaangˋ i̱ calɨsíˋ Balaam i̱ cajméeˋ lɨ́ˈˆ doñiˊ eeˋ e jaˋ dseengˋ e lɨ́ˈˆ laco̱ˈ calɨ́ˈrˉ cuuˉ. Jo̱ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ jmɨgóoˋ do nidsingɨ́ɨiñˉ lɨ́ˈˆ laco̱ˈ cangongɨ́ɨngˉ jaangˋ dseaˋ i̱ calɨsíˋ Coré ie˜ malɨˈˋ do, co̱ˈ i̱ dseaˋ íˋ jaˋ cajméerˋ nʉ́ʉˈr˜ júuˆ quiáˈˉ Fidiéeˇ. 12 Jo̱guɨ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ jmɨgóoˋ do jmɨˈlɨˈˆbre fɨˊ lɨ˜ jmooˋ ˈnʉ́ˈˋ jmɨɨ˜ lɨ˜ seángˈˊ rúngˈˋnaˈ e cǿˈˋnaˈ íˆnaˈ co̱lɨɨng˜. Co̱ˈ lɨ́ˈˆ tɨˊ dsíirˊ e teáaiñˈ˜ ta˜ jmiˈiáangˋ dsíiˊ e ɨ̱́ˈˋ gøˈrˊ, jo̱guɨ jaˋ eeˋ jmɨˈgórˋ jí̱i̱ˈ˜ capíˈˆ lajeeˇ e jmooˋ ˈnʉ́ˈˋ e jmɨɨ˜ do. Jo̱guɨ i̱ dseaˋ i̱ jmɨgóoˋ do lɨ́ɨiñˊ lafaˈ dseaˋ i̱ níˋ joˈseˈˋ i̱ eáangˊguɨ jmóoˋ íˆ ˈñiaˈˊ e lafaˈ nijmérˉ íˆ joˈseˈˋ quiáˈrˉ; jo̱guɨ lɨ́ɨiñˊ cajo̱ lɨ́ˈˆ laco̱ˈ lɨ́ɨˊ jníiˊ e dsiguíingˉ có̱o̱ˈ˜ guíˋ lajo̱, jo̱ jí̱i̱ˈ˜ jaˋ tu̱u̱ˋ jmɨ́ɨˊ; o̱si lɨ́ɨiñˊ lafaˈ ˈmaˋ ofɨɨˋ e jaˋ cuøˊ ofɨɨˋ mɨ˜ nitɨ́ˉ ji̱i̱ˋ quiáˈˉ. Jo̱ co̱ˈ lajo̱b lɨ́ɨngˊguɨ i̱ dseaˋ do, jo̱baˈ lana lɨ́ɨiñˊ lafaˈ ˈmaˋ ofɨɨˋ e nɨcagüɨtǿøˈ˜ catɨ́ˉ jmóˆ quiáˈˉ, jo̱ nɨnéeˊ guiʉ́ˉ e nidsitóoˈ˜ fɨˊ ni˜ jɨˋ e jaˋ tó̱o̱ˋ jmɨɨ˜ yʉˈˊ. 13 Jo̱guɨ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ jmɨgóoˋ do lɨ́ɨiñˊ la lɨ́ɨˊ ja̱ˊ e ró̱o̱ˉ fɨˊ ˈnɨˈˋ jmɨñíˈˆ mɨ˜ íiˊ guíˋ teáˋ, co̱ˈ jnéengˉ jǿøˉbaaˈ jaléˈˋ e gaˋ e jmóorˋ. Jo̱guɨ lɨ́ɨiñˊ cajo̱ lafaˈ nʉ́ʉˊ i̱ nɨcaˈíngˉ lají̱i̱ˈ˜ é̱e̱ˆ quiáˈˉ, jo̱guɨ lana nɨteáaiñˈ˜ fɨˊ e nidsilíiñˋ fɨˊ lɨ˜ nʉʉˋ sǿˈˋ carˋ ngongɨ́ɨˋ jmɨɨ˜.

14 Jo̱ i̱ dseaˋ i̱ calɨsíˋ Enoc i̱ calɨséngˋ ie˜ malɨɨ˜ do mɨ˜ catɨ́ˋ guiéˉ ˈléˈˋ dseaˋ mɨ˜ cangɨ́ˋ e cajmeáangˋ Fidiéeˇ i̱ Adán do, jo̱ i̱ Enoc do caféˈrˋ cuaiñ˜ quiáˈˉ Fidiéeˇ e éeiñˋ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ jmɨgóoˋ do mɨ˜ cajíngˈˉ lala: “Nɨcamámˉbaa Fíiˋnaaˈ e nɨjáarˊ có̱o̱ˈ˜ i̱ ˈleáangˉ ángeles quiáˈrˉ 15 e niquidsirˊ íˈˋ quiáˈˉ lajaangˋ lajaangˋ dseaˋ jmɨgüíˋ jo̱guɨ mɨfɨ́ɨngˋ nicuǿˈrˉ iihuɨ́ɨˊ jaléngˈˋ dseaˋ sooˋ dsíiˊ uii˜ quiáˈˉ jaléˈˋ e gaˋ e nɨcajméerˋ jo̱guɨ uii˜ quiáˈˉ jaléˈˋ júuˆ ˈlɨˈˆ e nɨcaféˈrˋ uii˜ quiáˈˉ Fidiéeˇ.” 16 Jo̱ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ sooˋ dsíiˊ do contøømˉ jmóorˋ ta˜ jɨ́ɨngˋ có̱o̱ˈ˜ dseaˋ rúiñˈˋ, jo̱guɨ jmóorˋ ta˜ éengˋ jaléngˈˋ íˋ cajo̱, jo̱guɨ lɨ́ˈˆ jmitir˜ lají̱i̱ˈ˜ e lɨ́ˋ dsíiˊ ngúuˊ táamˋbre. Jo̱ eáamˊ jmɨcǿøngˈ˜ yaaiñ˜ jo̱guɨ féˈrˋ jaléˈˋ júuˆ róoˉ e laco̱ˈ lɨˈrˋ cǿøiñˉ dsíiˊ dseaˋ rúiñˈˋ, jo̱ lajo̱baˈ lɨˈrˋ jaléˈˋ e iiñ˜ quiáˈˉ i̱ dseaˋ rúiñˈˋ do.

Júuˆ ɨ́ɨˋ ˈgooˋ e catɨ́ɨngˉ dseaˋ quiáˈˉ Dseaˋ Jmáangˉ

17 Jo̱ dsʉˈ fɨ́ɨˉguɨ́ɨ ˈnʉ́ˈˋ, dseaˋ rúˈˋnaaˈ dseaˋ quiáˈˉ Dseaˋ Jmáangˉ, e té̱e̱ˊ óoˊnaˈ lají̱i̱ˈ˜ e júuˆ e nɨcaféˈˋ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ sɨ́ɨngˋ Fíiˋnaaˈ Dseaˋ Jmáangˉ cuaiñ˜ quiáˈrˉ 18 ie˜ mɨ˜ casɨ́ˈrˉ ˈnʉ́ˈˋ lala: “Mɨ˜ tɨˊ lɨ˜ nɨjaquiéengˊ e niˈíingˉ jmɨgüíˋ nigüeámˈˋ dseaˋ i̱ nijmineˈˆ jaléˈˋ e güeangˈˆ quiáˈˉ Fidiéeˇ, jo̱ lɨ́ˈˆ nijmitir˜ lají̱i̱ˈ˜ e ˈlɨˈˆ e lɨ́ˋ dsíirˊ yaam˜bre.” 19 Jo̱ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ laˈíbˋ jmóoˋ ta˜ ˈnaangˋ dseaˋ quiáˈˉ rúiñˈˋ, jo̱guɨ caniingˉ jmóorˋ lají̱i̱ˈ˜ e lɨ́ˋ dsíiˊ ngúuˊ táamˋbre, jo̱guɨ jaˋ seengˋ Jmɨguíˋ quiáˈˉ Fidiéeˇ có̱o̱ˈr˜ cajo̱.

20 Jo̱baˈ fɨ́ɨˉguɨ́ɨ ˈnʉ́ˈˋ, dseaˋ rúˈˋnaaˈ dseaˋ quiáˈˉ Dseaˋ Jmáangˉ i̱ iin˜n eáangˊ, e cuǿøˈ˜guɨ bíˋ rúngˈˋnaˈ e laco̱ˈ nidsicuángˋguɨˈ quíiˉnaˈ có̱o̱ˈ˜ júuˆ quiáˈˉ Dseaˋ Jmáangˉ lɨ́ˈˆ lají̱i̱ˈ˜ e fɨˊ güeangˈˆ lɨ˜ nɨteáangˉnaˈ có̱o̱ˈr˜. Jo̱guɨ féengˈ˜naˈ Fidiéeˇ laˈeáangˊ có̱o̱ˈ˜ Jmɨguíˋ quiáˈrˉ. 21 Jo̱guɨ contøøngˉ jmiguiéngˈˊ óoˊnaˈ jial tíiˊ ˈneáangˋ Fidiéeˇ jneaa˜aaˈ jo̱guɨ jeengˇnaˈ e nitɨ́ˉ e jmɨɨ˜ e niñíingˋnaˈ quiáˈˉ Fíiˋnaaˈ Dseaˋ Jmáangˉ e nilɨseengˋnaˈ cøøngˋ có̱o̱ˈ˜ Fidiéeˇ lata˜ uíiˈ˜ e fɨ́ɨˉ lɨ́ɨiñˉ jneaa˜aaˈ. 22 Jo̱guɨ jmeeˉnaˈ úungˋ e laco̱ˈ ningángˈˋ jaléngˈˋ dseaˋ i̱ jaˋguɨ mɨˊ ngángˈˋ røøˋ laco̱ˈ sɨˈíˆ júuˆ quiáˈˉ Dseaˋ Jmáangˉ. 23 Jo̱guɨ jmɨcó̱o̱ˈ˜naˈ cajo̱ jaléngˈˋ dseaˋ e laco̱ˈ nileáiñˋ jee˜ jaléˈˋ dseeˉ quiáˈrˉ, jo̱ lajo̱baˈ jaˋ nidsilíiñˋ fɨˊ lɨ˜ ˈlɨˈˆ fɨˊ lɨ˜ cóoˋ jɨˋ e jaˋ tó̱o̱ˋ jmɨɨ˜ yʉˈˊ. Jo̱guɨ jmeeˉnaˈ fɨ́ɨˉ lɨ́ɨngˉnaˈ jaléngˈˋ dseaˋ cajo̱, jo̱ dsʉˈ ˈnéˉ ñiim˜ óoˊnaˈ jie˜ mɨˊ síngˈˋ yaang˜naˈ fɨˊ gaˋ lɨ˜ teáangˆ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ jmɨgóoˋ do, jo̱guɨ jie˜ mɨˊ jméeˆnaˈ e jmeáangˈ˜naˈ ta˜ jaléˈˋ sɨ̱ˈrˆ, co̱ˈ jɨˋguɨ cartɨˊ jaléˈˋ e jo̱ ˈlɨˈˆ uíiˈ˜ e jmóorˋ jaléˈˋ e jaˋ dseengˋ.

Júuˆ lɨ˜ cadséngˉ quiáˈˉ e jmiféngˈˊ dseaˋ Fidiéeˇ

24 Jo̱ dsʉˈ jaamˋ Fidiéeˇ i̱ seengˋ, jo̱guɨ íbˋ i̱ nɨcaleáangˋ jneaa˜aaˈ jee˜ jaléˈˋ dseeˉ quíˉiiˈ, jo̱guɨ íbˋ i̱ jmóoˋ íˆ jneaa˜aaˈ cajo̱ e laco̱ˈ jaˋ nijiʉ́ˈˋnaaˈ fɨˊ ni˜ dseeˉ, co̱ˈ eáamˊ ˈgøiñˈˊ, jo̱ jmóorˋ lajo̱ e laco̱ˈ niguiéiñˈˊ jneaa˜aaˈ fɨˊ quinirˇ e jaˋ sɨˈlɨngˈˆnaaˈ có̱o̱ˈ˜ jí̱i̱ˈ˜ co̱o̱ˋ dseeˉ. Jo̱baˈ eáangˊ iáangˋ dsiˋnaaˈ mɨ˜ nitɨ́ˉ fɨˊ lɨ˜ jloˈˆ niiñˉ fɨˊ ñifɨ́ˉ quiáˈrˉ. 25 Jo̱ jí̱i̱ˈ˜ íbˋ dseaˋ catɨ́ɨngˉ nijmiféngˈˊ dseaˋ, co̱ˈ jí̱i̱ˈ˜ íbˋ dseaˋ lɨ́ɨngˊ Fíiˋnaaˈ dseaˋ féngˈˊ dseaˋ ñíingˊ fɨˊ laˈúngˉ, jo̱guɨ dseaˋ íbˋ dseaˋ cuǿøngˋ líˋ jmérˉ lɨ́ˈˆ doñiˊ eeˋ, jo̱guɨ jí̱i̱ˈ˜ íbˋ dseaˋ óorˋ ta˜ e quiʉˈrˊ ta˜ fɨˊ laˈúngˉ laˈeáangˊ có̱o̱ˈ˜ Fíiˋnaaˈ Dseaˋ Jmáangˉ, jo̱ lajo̱b jmóorˋ lají̱i̱ˈ˜ nʉ́ˈˉguɨ e nitɨro̱o̱ˇ jmɨgüíˋ, jo̱guɨ lajo̱b jmóorˋ lana jo̱guɨ tɨˊ lɨ˜ dséˆguɨ cajo̱ lɨ́ˈˆ dseángˈˉ carˋ ngongɨ́ɨˋ jmɨɨ˜. Jo̱ lajo̱b nilíˋ.

Jo̱ lanab jí̱i̱ˈ˜ féˈˋ jiˋ quiáˈˉ Judas.

Error: Book name not found: Zeph for the version: Chinanteco de Comaltepec
Lucas 23

Mɨ˜ caguiéngˈˉ Jesús fɨˊ quiniˇ dseata˜ dseaˋ féngˈˊ i̱ siiˋ Pilato

23  Jo̱ mɨ˜ cangɨ́ˋ jo̱, lajalémˈˋ i̱ dseaˋ do cangojéeiñˋ Jesús fɨˊ quiniˇ jaangˋ dseata˜ dseaˋ féngˈˊ i̱ siiˋ Pilato. Jo̱ mɨ˜ caguilíiñˈˉ do fɨˊ do, jo̱ canaaiñˋ jmóorˋ dseeˉ quiáˈˉ dseaˋ do jo̱ cajíñˈˉ:

—I̱ dseañʉˈˋ la ngɨrˊ lacaangˋ jee˜ ˈnʉ́ʉˊ ta˜ jmiguíingˉ jaléngˈˋ dseaˋ i̱ seengˋ fɨˊ lɨ˜ quiʉ́ˈˋ ˈnʉˋ ta˜. Jo̱guɨ ngɨrˊ féˈrˋ e jaˋ ˈnéˉ niquíˆnaaˈ cuuˉ quiáˈˉ i̱ dseata˜ dseaˋ féngˈˊ i̱ guiing˜ fɨˊ Roma, jo̱guɨ féˈˋbɨr cajo̱ e íˋbre lɨ́ɨiñˊ Dseaˋ Jmáangˉ i̱ nisíngˉ Fidiéeˇ i̱ nicá̱ˋ nifɨˊ quiáˈˉ jaléngˈˋ dseaˋ góoˋnaaˈ dseaˋ Israel.

Jo̱ mɨ˜ canúuˉ i̱ dseata˜ Pilato do lado, jo̱ cajmɨngɨˈrˊ Jesús jo̱ cajíñˈˉ:

—¿Su ˈnʉbˋ dseaˋ i̱ quie̱ˊ nifɨˊ quiáˈˉ dseaˋ Israel?

Jo̱baˈ cañíiˋ Jesús jo̱ cajíñˈˉ:

—Dseángˈˉ lajo̱b lɨ́ɨˊ lɨ́ˈˆ laco̱ˈ la nɨcaféeˈ˜ ˈnʉˋ na.

Jo̱ mɨ˜ canúuˉ Pilato e cajíngˈˉ Jesús lajo̱, jo̱ casɨ́ˈrˉ jaléngˈˋ i̱ fii˜ jmidseaˋ do có̱o̱ˈ˜guɨ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ teáangˈ˜ do jo̱ cajíñˈˉ:

—Jaˋ niguiéˈˊ jnea˜ jí̱i̱ˈ˜ co̱o̱ˋ dseeˉ e seaˋ quiáˈˉ i̱ dseañʉˈˋ la.

Jo̱ mɨ˜ canúuˉ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ do lado, jo̱ eáangˊguɨ canaaiñˋ jmóorˋ dseeˉ quiáˈˉ Jesús jo̱ cajíñˈˉ:

—I̱ dseañʉˈˋ na eáangˊ ngɨrˊ ta˜ jmiguíingˉ dseaˋ có̱o̱ˈ˜ jaléˈˋ e erˊ. Jo̱ canaaiñˋ jmóorˋ lajo̱ catɨˊ lɨ˜ se̱ˈˊ Galilea cartɨˊ cagüéiñˉ fɨˊ la, fɨˊ lɨ˜ se̱ˈˊ Judea, e jmóorˋ lajo̱.

Mɨ˜ cangojéeiñˋ Jesús fɨˊ quiniˇ jaangˋ dseata˜ i̱ siiˋ Herodes

Jo̱ mɨ˜ canúuˉ Pilato e caféˈˋ dseaˋ lajo̱, jo̱ cajmɨngɨ́ɨrˋ su fɨˊ lɨ˜ se̱ˈˊ Galileab seengˋ Jesús. Jo̱ mɨ˜ cajíngˈˉ dseaˋ e fɨˊ jo̱b seeiñˋ, jo̱baˈ casíiñˋ dseaˋ do có̱o̱ˈ˜ jaangˋ dseata˜ i̱ siiˋ Herodes i̱ lɨ́ɨngˊ dseata˜ dseaˋ féngˈˊ quiáˈˉ Galilea, co̱ˈ ie˜ jo̱ dob nitáangˋ i̱ dseata˜ do fɨˊ Jerusalén. Jo̱ mɨ˜ cangáˉ Herodes e cangáiñˉ Jesús, dsíngˈˉ calɨˈiáangˋ dsíirˊ, co̱ˈ lɨɨb˜ nɨcajáˉ e iiñ˜ e niníiñˉ dseaˋ do, co̱ˈ fɨ́ɨmˊ dseaˋ dsicó̱o̱rˋ júuˆ quiáˈˉ jaléˈˋ e guiʉ́ˉ e nɨcajméeˋ dseaˋ do, jo̱guɨ güɨje̱rˇ faˈ eeˋ nijméˉ dseaˋ do e li˜. Jo̱ jmiguiʉbˊ jaléˈˋ e cajmɨngɨˈrˊ dseaˋ do, dsʉˈ jí̱i̱ˈ˜ camɨ́ˈˆ júuˆ jaˋ eeˋ cañíiˋ Jesús quiáiñˈˉ do. 10 Jo̱ lajeeˇ jo̱, dob teáangˆ jaléngˈˋ fii˜ jmidseaˋ quiáˈˉ dseaˋ Israel có̱o̱ˈ˜ jaléngˈˋ tɨfaˈˊ quiáˈrˉ, jo̱ dseángˈˉ eáamˊ teáaiñˈ˜ do jmóorˋ dseeˉ quiáˈˉ Jesús. 11 Jo̱ mɨ˜ cangáˉ Herodes e jaˋ eeˋ ngɨ́ɨˋ Jesús, jo̱baˈ cajmɨcó̱o̱ˈ˜ rúiñˈˋ có̱o̱ˈ˜ jaléngˈˋ ˈléeˉ quiáˈrˉ e canaaiñˋ lǿøiñˉ dseaˋ do, jo̱ caquíñˈˊ dseaˋ do caneáangˊ sɨ̱ˈˆ dseata˜ dseaˋ féngˈˊ. Jo̱ lɨ́ˉ jo̱, i̱ dseata˜ do caguiéngˈˊtu̱r Jesús fɨˊ lɨˊ guiing˜ dseata˜ Pilato caléˈˋ catú̱ˉ. 12 Jo̱ ie˜ jmɨɨ˜ jo̱ røøbˋ casɨ́ɨngˉtu̱ dseata˜ Herodes có̱o̱ˈ˜ dseata˜ Pilato, co̱ˈ lamɨ˜ jéengˊguɨ ˈníbˈˋ nɨcangángˉ rúiñˈˋ.

Mɨ˜ cahuɨ̱́ˈˋ ta˜ e nijúungˉ Jesús

13 Jo̱ mɨ˜ caguiéngˈˉtu̱ Jesús fɨˊ lɨ˜ guiing˜ dseata˜ Pilato, jo̱ caquiʉiñˈˊ do ta˜ e caseángˈˊ jaléngˈˋ fii˜ jmidseaˋ có̱o̱ˈ˜guɨ jaléngˈˋ dseata˜ jo̱guɨ có̱o̱ˈ˜ jaléngˈˋ dseaˋ fɨɨˋ. 14 Jo̱ mɨ˜ caseángˈˊ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ íˋ, jo̱ lalab cajíñˈˉ casɨ́ˈˉreiñˈ:

—ˈNʉ́ˈˋ cañijéengˋnaˈ i̱ dseañʉˈˋ la fɨˊ la e jmooˋnaˈ dseeˉ quiáˈrˉ e ngɨrˊ jmiguíiñˉ jaléngˈˋ dseaˋ fɨɨˋ; jo̱ jnea˜ nɨcajmɨngɨ́ɨˈrˇ jaléˈˋ e júuˆ jo̱ fɨˊ quiníˆ ˈnʉ́ˈˋ lajaléngˈˋnaˈ na, jo̱ dsʉˈ jí̱i̱ˈ˜ co̱o̱ˋ dseeˉ jaˋ mɨˊ cadséˈˋe e røøiñˋ lɨ́ˈˆ laco̱ˈ jí̱i̱ˈ˜ e ˈnɨ́ɨngˊnaˈre. 15 Jo̱guɨ nɨcasɨ́ɨmˉbɨ́ɨr fɨˊ lɨ˜ guiing˜ dseata˜ Herodes, dsʉˈ o̱ˈguɨ i̱ dseata˜ íˋ lɨɨng˜ eeˋ dseeˉ cadséˈrˋ quiáˈˉ dseaˋ la, jo̱baˈ fɨˊ lab nɨcaguiéngˈˊtu̱reiñˈ. Jo̱ nɨñíˆbaˈ e jí̱i̱ˈ˜ co̱o̱ˋ jaˋ eeˋ mɨˊ cajméerˋ faˈ cuǿøngˋ e nijngáangˈ˜naaˈr, 16 jo̱ dsʉˈ nicuǿøˆbaar iihuɨ́ɨˊ, jo̱ lɨ́ˉ jo̱ nilaamˉtu̱r caléˈˋ catú̱ˉ.

17 Jo̱ lajeeˇ e jmɨɨ˜ jo̱ tɨ́ɨngˋ dseata˜ Pilato e jmiˈiáaiñˋ dsíiˊ jaléngˈˋ dseaˋ fɨɨˋ jo̱ láaiñˋ camɨ́ɨngˈ˜ dseaˋ i̱ iuungˉ fɨˊ dsíiˊ ˈnʉñíˆ. 18 Jo̱ dsʉˈ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ fɨɨˋ do canaaiñˋ óorˋ teáˋ jo̱ féˈrˋ e éeiñˋ Jesús:

—¡Jaˋ laanˈˉ i̱ dseañʉˈˋ ná! ¡Leaangˉ Barrabás!

19 Jo̱ i̱ Barrabás do nicaˈírˉ ˈnʉñíˆ dsʉˈ uíiˈ˜ e ˈníˈˋ níiñˉ jaléngˈˋ dseata˜ jo̱guɨ e nɨnicajngaiñˈˊ dseaˋ cajo̱. 20 Jo̱ dsʉˈ dseata˜ Pilato eáangˊguɨ iiñ˜ e nileáiñˉ Jesús laco̱ˈguɨ i̱ Barrabás do, jo̱baˈ casɨ́ˈˉtu̱r dseaˋ fɨɨˋ caléˈˋ catú̱ˉ. 21 Jo̱ dsʉˈ jéengˊguɨ i̱ dseaˋ fɨɨˋ do canaaiñˋ féˈrˋ có̱o̱ˈ˜ júuˆ teáˋguɨ jo̱ cajíñˈˉ e éeiñˋ Jesús:

—¡Fɨˊ dseˈˋ crúuˆ teáaiñˈˊ na! ¡Fɨˊ dseˈˋ crúuˆ teáaiñˈˊ na!

22 Jo̱ lɨ́ˉ jo̱, catɨ́ˋ ˈnɨˊ néeˈ˜ cajíngˈˉtu̱ dseata˜ Pilato casɨ́ˈrˉ jaléngˈˋ dseaˋ fɨɨˋ:

—Jo̱ ¿e˜guɨ dseángˈˉ e gaˋ nɨcajméerˋ? Jaˋguɨ eeˋ dseeˉ niguiéˈˊ jnea˜ e røøiñˋ faˈ e cuǿøngˋ e nijúuiñˉ. Dsʉˈ lɨfaˈ nicuǿøˆbaar iihuɨ́ɨˊ, jo̱ lɨ́ˉ jo̱, nilaamˉtu̱r caléˈˋ catú̱ˉ.

23 Jo̱ dsʉˈ jaléngˈˋ dseaˋ fɨɨˋ có̱o̱ˈ˜guɨ jaléngˈˋ fii˜ jmidseaˋ eáangˊguɨ canaaiñˋ taˈrˊ mɨ́ɨˈ˜ e mɨˊtu̱r e nitángˉ Jesús fɨˊ dseˈˋ crúuˆ, jo̱ lajo̱b cajméerˋ cartɨˊ calɨ́ˈrˉ lají̱i̱ˈ˜ e mɨrˊ do. 24 Jo̱ lajo̱b cajméeˋ dseata˜ Pilato lɨ́ˈˆ laco̱ˈ jí̱i̱ˈ˜ e mɨˊ i̱ dseaˋ i̱ teáangˉ do, 25 jo̱ caleáamˋbre i̱ Barrabás do, dseaˋ i̱ ˈníˈˋ níingˉ jaléngˈˋ dseata˜ jo̱guɨ nɨcajngaiñˈˊ dseaˋ, co̱ˈ uiing˜ quiáˈˉ e jo̱baˈ e iuuiñˉ ˈnʉñíˆ, jo̱ cajámˈˋbre Jesús fɨˊ jaguóˋ jaléngˈˋ dseaˋ i̱ ˈníˈˋ níingˉ dseaˋ do; jo̱ cajméerˋ lajo̱ có̱o̱ˈ˜ jaléngˈˋ dseaˋ fɨɨˋ, co̱ˈ lajo̱b calɨˈíiñˈ˜ do.

Mɨ˜ catángˉ Jesús fɨˊ dseˈˋ crúuˆ

26 Jo̱ mɨ˜ cangɨ́ˋ jo̱, jo̱ cangojéemˋbre Jesús fɨˊ lɨ˜ nitáiñˉ fɨˊ dseˈˋ crúuˆ. Jo̱ lajeeˇ teáaiñˈ˜ do fɨˊ e ngolíiñˉ, cajíñˈˊ jaangˋ dseañʉˈˋ i̱ laco̱ˈ nijangˈˊ jee˜ ta˜ quiáˈˉ i̱ siiˋ Simón i̱ seengˋ fɨˊ co̱o̱ˋ fɨɨˋ e siiˋ Cirene, jo̱ caquiʉˈrˊ ta˜ e cajéengˋ i̱ dseañʉˈˋ do crúuˆ quiáˈˉ Jesús laguidseaangˆ; jo̱ cangórˉ caluuˇ laco̱ˈ ngóoˊ dseaˋ do.

27 Jo̱ fɨ́ɨmˊ dseaˋ i̱ ngolíingˉ laco̱ˈ ngóoˊ Jesús, jo̱guɨ dsíngˈˉ fɨ́ɨngˊ dseamɨ́ˋ i̱ ngolíingˉ quɨˈˊ jo̱ tɨˈóorˋ e lɨjiuung˜ dsíirˊ uii˜ quiáˈˉ Jesús. 28 Dsʉˈ Jesús caji̱ˈˊ nir˜ cajǿøiñˉ jaléngˈˋ i̱ dseamɨ́ˋ do jo̱ cajíñˈˉ casɨ́ˈˉreiñˈ:

—Dseamɨ́ˋ i̱ seengˋ fɨˊ Jerusalén, jaˋ quɨˈˋnaˈ uíiˈ˜ jnea˜, dsʉˈ quíiˈ˜naˈ uii˜ quíiˆnaˈ yaang˜naˈ jo̱guɨ uii˜ quiáˈˉ jó̱o̱ˋnaˈ. 29 Co̱ˈ niguiéebˊ jmɨɨ˜ mɨ˜ niféˈˋ jaléngˈˋ dseaˋ: “Juguiʉ́ˉjiʉ quiáˈˉ jaléngˈˋ dseamɨ́ˋ i̱ jaˋ cuǿøngˋ nidsiquieeng˜ yʉ̱ʉ̱ˋ, jo̱ jaˋ i̱i̱ˋ calɨséngˋ quiáˈrˉ i̱ cacuǿˈrˉ tʉ́ˈˋ.” 30 Jo̱ ie˜ jo̱b mɨ˜ ninángˋ jaléngˈˋ dseaˋ e nimɨ́ˈrˉ jaléˈˋ móˈˋ jo̱ nijíñˈˉ: “Lɨɨng˜ güɨjiʉ́ˈˋ sɨɨˋ lɨ˜ néeˊnaaˈ”; jo̱guɨ nisɨ́ˈrˋ jaléˈˋ móˈˋ: “ˈMeengˉ jneaˈˆ lajmɨnáˉ.” 31 Co̱ˈ song lanab cuøˈˊnaˈ jnea˜ iihuɨ́ɨˊ, dseaˋ jaˋ dseeˉ røønˉ, jo̱baˈ jial tíiˊguɨ nidsingɨ́ɨngˉ ˈnʉ́ˈˋ, dseaˋ røøngˋnaˈ dseeˉ.

32 Jo̱ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ ngolíingˉ do jéeiñˋ gángˉ ɨ̱ɨ̱ˋ i̱ nidsijngáaiñˈ˜ co̱lɨɨng˜ có̱o̱ˈ˜ Jesús. 33 Jo̱ mɨ˜ caguilíiñˉ co̱o̱ˋ cuo̱ˈˋ lɨ˜ siiˋ Cuo̱ˈˋ Mogui˜ ˈLɨɨ˜, jo̱ fɨˊ jo̱b cateáaiñˋ Jesús fɨˊ dseˈˋ crúuˆ có̱o̱ˈ˜ lajɨˋ gángˉ i̱ ɨ̱ɨ̱ˋ do, jmáˈˉ jángˋ crúuˆ lajaaiñˈˋ do: jo̱ jmáˈˉ jángˋ i̱ ɨ̱ɨ̱ˋ do catáiñˉ lacataangˋ cáangˋ Jesús, jaangˋ lɨ́ˈˉ lɨˊ dséeˊ jo̱guɨ jaangˋ lɨ́ˈˉ lɨˊ tuung˜. 34 Jo̱ lajeeˇ guiˈnáˈˆ e táangˋ Jesús fɨˊ dseˈˋ crúuˆ cajíñˈˉ:

—Teaa˜, íingˊ dseeˉ uii˜ quiáˈˉ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ na, co̱ˈ e jaˋ líˈˆbiñˈ na jaléˈˋ e jmóorˋ.

Jo̱ mɨ˜ calɨ́ˉ e cateáaiñˋ dseaˋ do fɨˊ dseˈˋ crúuˆ, jaléngˈˋ i̱ ˈléeˉ do canaaiñˋ cóorˋ quiáˈˉ i̱˜ nilíˈˋ lajeeˇ lajaléiñˈˋ do i̱ nicó̱o̱ˋ sɨ̱ˈˆ Jesús fɨˊ quiáˈrˉ. 35 Jo̱ lajalémˈˋ dseaˋ teáaiñˉ e jǿørˉ jaléˈˋ e calɨ́ˉ, jo̱ jaléngˈˋ i̱ dseata˜ do canaaiñˋ lǿøiñˉ Jesús jo̱ sɨ́ˈrˋ dseaˋ do lala jo̱ féˈrˋ:

—Caleáamˋbre jaléngˈˋ dseaˋ jiéngˈˋ, jo̱baˈ güɨleáangˋ ˈñiaˈrˊ náng, song dseángˈˉ jáˈˉ e íˋbre lɨ́ɨiñˊ Dseaˋ Jmáangˉ, dseaˋ i̱ casíingˋ Fidiéeˇ fɨˊ jmɨgüíˋ la.

36 Jo̱ jaléngˈˋ i̱ ˈléeˉ do lǿømˉbre dseaˋ do cajo̱, jo̱ dsiquiéeiñˊ quiá̱ˈˉ lɨ˜ táangˋ dseaˋ do fɨˊ dseˈˋ crúuˆ, jo̱ cuøˈrˊ dseaˋ do jmɨ́ˈˆ mɨ́ˈˆ huɨɨngˋ jǿˈˆ e tí̱ˈˋ. 37 Jo̱guɨ sɨ́ˈrˋ dseaˋ do lala jo̱ féˈrˋ:

—Leaangˉ uøˈˊ náng song dseángˈˉ jáˈˉ e ˈnʉˋ lɨnˈˊ i̱ dseaˋ i̱ quie̱ˊ nifɨˊ quiáˈˉ dseaˋ Israel.

38 Jo̱guɨ tó̱o̱ˋ co̱o̱ˋ ˈmajmáˋ yʉ́ˈˆ gui˜ crúuˆ lɨ˜ táaiñˋ lɨ˜ sɨlɨ́ɨˋ có̱o̱ˈ˜ jaléˈˋ jmíiˊ griego có̱o̱ˈ˜guɨ jmíiˊ latín jo̱guɨ có̱o̱ˈ˜ jmíiˊ hebreo, jo̱ lalab guǿngˈˋ: “I̱ lab i̱ dseaˋ i̱ quie̱ˊ nifɨˊ quiáˈˉ dseaˋ Israel.”

39 Jo̱ jaangˋ i̱ ɨ̱ɨ̱ˋ i̱ taang˜ fɨˊ dseˈˋ crúuˆ do gabˋ féˈrˋ uii˜ quiáˈˉ Jesús cajo̱, jo̱ sɨ́ˈrˋ dseaˋ do lala:

—Song dseángˈˉ jáˈˉ e ˈnʉˋ lɨnˈˊ Dseaˋ Jmáangˉ, jo̱baˈ leaangˉ uøˈˊ jóng jo̱guɨ leaangˉ jneaˈˆ.

40 Jo̱ dsʉˈ i̱ ɨ̱ɨ̱ˋ i̱ jaangˋguɨ do caˈgaamˋbre quiáˈˉ i̱ ɨ̱ɨ̱ˋ rúiñˈˋ do jo̱ cajíñˈˉ casɨ́ˈˉreiñˈ:

—¿Su jaˋ jáaˊ quíiˈˉ faˈ e ˈgǿngˈˋ Fidiéeˇ dseaˋ guiing˜ ñifɨ́ˉ, ˈnʉˋ dseaˋ táanˈˋ fɨˊ dseˈˋ crúuˆ la cajo̱? 41 E lɨɨng˜ uiimˇbaˈ e taang˜ jneaˈˆ la, co̱ˈ laguɨb quiˋnaaˈ quiáˈˉ jaléˈˋ e nɨcaˈlee˜naaˈ, dsʉˈ i̱ dseañʉˈˋ la jí̱i̱ˈ˜ co̱o̱ˋ jaˋ eeˋ mɨˊ caˈléerˊ.

42 Jo̱baˈ cajíñˈˉ casɨ́ˈrˉ Jesús:

—Jesús, güɨguiéngˈˊ oˈˊ jnea˜ mɨ˜ ninaanˈˉ niquiʉ́ˈˆ ta˜ laˈúngˉ fɨˊ jmɨgüíˋ.

43 Jo̱baˈ cañíiˋ Jesús quiáˈˉ i̱ dseañʉˈˋ íˋ jo̱ cajíñˈˉ casɨ́ˈˉreiñˈ:

—E jáˈˉ e fɨ́ɨˉɨ ˈnʉˋ, dseañʉˈˋ, e náb nidsiˈiéˆeeˈ có̱o̱ˈ˜ jnea˜ fɨˊ ñifɨ́ˉ lɨ˜ guiing˜ Tiquiéˆe.

Mɨ˜ cajúngˉ Jesús

44 Jo̱ lajeeˇ táangˋ Jesús fɨˊ dseˈˋ crúuˆ mɨ˜ catɨ́ˋ guieñíˈˉ jóoˋ, jo̱b mɨ˜ caˈíˉ nʉ́ʉˆ fɨˊ guóoˈ˜ uǿˆ jo̱, jo̱ cateáˈˉ cartɨˊ la i̱i̱ˉ ˈnɨˊ e caˈlóoˉ. 45 Jo̱ cajlɨ́ngˉ ieeˋ, jo̱ lajeeˇ jo̱ casíngˉ tú̱ˉ dseáˈˉ jóoˋ e ˈmɨˈˊ e íiˊ guiáˈˆ jóoˋ guáˈˉ e siˈˊ fɨˊ Jerusalén. 46 Jo̱b mɨ˜ caˈóoˋ Jesús jo̱ cajíñˈˉ:

—Teaa˜, fɨˊ jaguóoˋbaˈ nisée˜e jmɨguíˋ quiéˉe náng.

Jo̱ dsifɨˊ mɨ˜ cajíñˈˉ lajo̱, jo̱ cajúmˉbre.

47 Jo̱ mɨ˜ cangáˉ fii˜ ˈléeˉ quiáˈˉ dseaˋ romano e calɨ́ˉ lado, jo̱guɨbaˈ cajmiféiñˈˊ Fidiéeˇ jo̱ cajíñˈˉ:

—Dseángˈˉ jáˈˉbaˈ e jaˋ dseeˉ nirøøngˋ i̱ dseañʉˈˋ na.

48 Jo̱ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ teáangˉ do cangáˉbre jaléˈˋ e calɨ́ˉ do, jo̱ mɨ˜ caquɨiñˈˉ e ngolíiñˋ, jo̱baˈ canaaiñˋ bárˋ fɨˊ nidsíirˊ, co̱ˈ fɨˈíbˆ eáangˊ calɨ́iñˉ. 49 Dsʉˈ jaléngˈˋ dseaˋ i̱ cangɨˊ có̱o̱ˈ˜ Jesús có̱o̱ˈ˜guɨ jaléngˈˋ dseamɨ́ˋ i̱ cajalíingˉ có̱o̱ˈ˜ dseaˋ do catɨˊ lɨ˜ se̱ˈˊ Galilea, huí̱i̱bˉ caje̱rˊ jǿørˉ jaléˈˋ e calɨ́ˉ do ie˜ jo̱.

Mɨ˜ caˈángˉ Jesús

50 Jo̱ ie˜ jo̱ seengˋ jaangˋ dseañʉˈˋ i̱ guiúngˉ eáangˊ i̱ siiˋ Séˆ i̱ calɨséngˋ fɨˊ co̱o̱ˋ fɨɨˋ lɨ˜ siiˋ Arimatea fɨˊ lɨ˜ se̱ˈˊ Judea. Jo̱ lɨ́ɨiñˈˊ do jaangˋ dseaˋ féngˈˊ i̱ quiʉˈˊ ta˜ quiáˈˉ dseaˋ Israel. 51 Jo̱ i̱ dseañʉˈˋ do güɨje̱˜bre e nicá̱ˋ Fidiéeˇ nifɨˊ quiáˈˉ lajaangˋ lajaangˋ dseaˋ jmɨgüíˋ, jo̱guɨ jaˋ calɨjíiˈr˜ cajo̱ dsʉˈ e cahuɨ̱́ˈˋ ta˜ e nijúungˉ Jesús lɨ́ˈˆ laco̱ˈguɨ casɨ́ɨngˉ i̱ dseata˜ caguiaangˉ rúiñˈˋ do. 52 Jo̱baˈ mɨ˜ cajúngˉ Jesús, cangóˉ i̱ Séˆ do fɨˊ quiniˇ dseata˜ Pilato, jo̱ camɨrˊ fɨˊ e niˈáaiñˉ Jesús, jo̱ cacuøˊbɨ i̱ dseata˜ íˋ fɨˊ e nijméˉ Séˆ lajo̱. 53 Jo̱ dsifɨˊ lajo̱b cangórˉ fɨˊ lɨ˜ táangˋ Jesús fɨˊ dseˈˋ crúuˆ, jo̱ cajgiáaiñˉ dseaˋ do, jo̱ caquɨ́iñˈˋ co̱o̱ˋ ˈmɨˈˊ téˋ e niguoˈˆ, jo̱ cangojéeiñˋ dseaˋ do e caˈáiñˉ fɨˊ dsíiˊ co̱o̱ˋ tooˋ jiáaˊ, co̱ˈ lajo̱b quɨ́ˈˉ tɨ́ɨngˋ jaléngˈˋ dseaˋ Israel e áaiñˉ ˈlɨɨ˜ quiáˈrˉ. Jo̱ e fɨˊ jo̱ jí̱i̱ˈ˜ jaangˋ ˈlɨɨ˜ jaˋ mɨˊ caˈáangˉ lamɨ˜ jéengˊguɨ. 54 Jo̱ ie˜ jmɨɨ˜ jo̱ nɨlɨ́ɨˊ e guatɨˈlóˉ jmɨɨ˜ e jmiˈíngˈˊ jaléngˈˋ dseaˋ Israel.

55 Jo̱ jaléngˈˋ i̱ dseamɨ́ˋ i̱ cajalíingˉ có̱o̱ˈ˜ Jesús catɨˊ lɨ˜ se̱ˈˊ Galilea cangolíimˆbre cajo̱, jo̱baˈ cangáˉbre jie˜ lɨ˜ caˈángˉ Jesús jo̱guɨ jial caquieeˋ dseaˋ do dsíiˊ e tooˋ do. 56 Jo̱ mɨ˜ calɨta˜ dsíiˊ i̱ dseamɨ́ˋ do jie˜ lɨ˜ caˈángˉ Jesús, jo̱baˈ cangolíimˋbre jóng fɨˊ lɨ˜ neáaiñˊ fɨˊ Jerusalén, jo̱ cangoguiar˜ guiʉ́ˉ jaléˈˋ jmɨɨˋ jmeafɨɨˋ có̱o̱ˈ˜guɨ jaléˈˋ noo˜ jmeafɨɨˋ e nidsisuuiñ˜ dseaˋ do mɨ˜ ningɨ́ˋ jmɨɨ˜ e jmiˈíngˈˊ jaléngˈˋ dseaˋ Israel, co̱ˈ lajo̱b quɨ́ˈˉ tɨ́ɨngˋ jaléngˈˋ dseaˋ ie˜ jo̱ có̱o̱ˈ˜ jaléngˈˋ ˈlɨɨ˜ quiáˈrˉ. Jo̱ cajmiˈímˈˊ i̱ dseamɨ́ˋ do mɨ˜ catɨ́ˋ íˈˋ lajo̱ lɨ́ˈˆ laco̱ˈguɨ ta˜ quiʉˈˊ fɨˊ ni˜ jiˋ quiáˈˉ Fidiéeˇ.