M’Cheyne Bible Reading Plan

Davidove posljednje upute Salomonu

2 Kad se Davidu približilo vrijeme smrti, zapovjedio je svome sinu Salomonu:

² »Uskoro ću umrijeti«, rekao je. »Budi snažan i hrabar, ³ izvršavaj ono što je odredio BOG, drži se njegovih uredbi i zapovijedi, zakona i propisa koji su zapisani u Mojsijevom zakonu. Tako ćeš biti uspješan, što god radio i kamo god išao, ⁴ a BOG će ispuniti obećanje koje mi je dao: ‘Ako tvoji potomci budu pazili kako žive, ako svim svojim srcem i dušom budu vjerno činili što tražim, uvijek će jedan od njih sjediti na izraelskom prijestolju.’

⁵ Sâm znaš što je učinio Serujin sin Joab s dvojicom zapovjednika izraelske vojske. Ubio je Abnera, Nerovog sina, i Amasu, Jeterovog sina. Prolio je njihovu krv u vrijeme mira, kao da je rat. Tom je krvlju umazao svoj pojas i obuću na nogama. ⁶ Postupi s njim kako misliš da je najbolje i ne dopusti da umre nekažnjen.

⁷ Sinovima Barzilaja iz Gileada uzvrati dobrotom jer su je iskazali i meni kad sam bježao pred tvojim bratom Abšalomom. Stoga, neka uvijek budu među onima koji jedu za tvojim stolom.^[a]

⁸ Ne zaboravi ni Šimeja, Gerinog sina, Benjaminovca iz Bahurima, koji me teškim kletvama proklinjao dok sam bježao u Mahanaim. Kad mi je kasnije izašao ususret na rijeci Jordan, zakleo sam mu se BOGOM da ga neću pogubiti. ⁹ No ti ga nemoj ostaviti nekažnjenog. Mudar si čovjek i znat ćeš kako postupiti. Pogubi ga sijedog i staroga.«

David umire

¹⁰ Potom je David umro. Sahranjen je u Davidovom gradu. ¹¹ Vladao je Izraelom četrdeset godina—sedam godina u Hebronu i trideset tri godine u Jeruzalemu.

Adonijina smrt

¹² Salomon je naslijedio prijestolje svoga oca Davida i zadobio potpunu vlast u kraljevstvu.

¹³ Adonija, Hagitin sin, otišao je kod Salomonove majke Bat Šebe. Ona ga je upitala: »Dolaziš li u miru?«

»Da, dolazim u miru«, odgovorio je ¹⁴ i upitao: »Mogu li te nešto zamoliti?«

»Reci«, odgovori mu ona.

¹⁵ »Kao što znaš«, rekao je Adonija, »kraljevstvo je trebalo pripasti meni i cijeli je Izrael očekivao da ću ja biti kralj. No ono je pripalo mome bratu jer je tako odredio BOG. ¹⁶ Sad imam jednu molbu. Nemoj me odbiti!«

»Nastavi«, rekla je Bat Šeba.

¹⁷ »Molim te, reci kralju Salomonu«, nastavi Adonija, »jer on tebe neće odbiti, neka mi dodijeli Abišagu iz Šunama za ženu.«

¹⁸ »Dobro«, odgovori Bat Šeba. »Razgovarat ću s kraljem u tvoje ime.«

¹⁹ Potom je Bat Šeba otišla kod kralja Salomona da se zauzme za Adoniju. Kralj je ustao i prišao majci, poklonio joj se i zatim sjeo na svoje prijestolje. Zapovjedio je da se donese prijestolje i za kraljevu majku pa je ona sjela s njegove desne strane.

²⁰ »Imam jednu malu molbu«, rekla je. »Nemoj me odbiti.«

»Reci majko«, odgovorio je kralj, »tebe ne odbijam.«

²¹ Rekla je: »Neka se Abišaga iz Šunama dodijeli tvome bratu Adoniji za ženu.«

²² Kralj je Salomon odgovorio majci: »Zašto tražiš Abišagu iz Šunama za Adoniju? Mogla si isto tako tražiti i kraljevstvo za njega jer je on moj stariji brat! Mogla si tako tražiti i položaje za svećenika Abjatara i Serujinog sina Joaba!«

²³ Tada se kralj Salomon zakleo Bogom: »Neka me BOG kazni ako Adoniji ne oduzmem život zbog ove molbe! ²⁴ Zaklinjem se BOGU koji me učvrstio na prijestolju mog oca Davida i dao mi kraljevstvo, kao što je obećao, Adonija će danas biti pogubljen!«

²⁵ Poslao je Jojadinog sina Benaju, a on je pogubio Adoniju.

Abjatar otjeran u progonstvo

²⁶ Poslije je kralj rekao svećeniku Abjataru: »Vrati se na svoja polja u Anatot. Zaslužio si smrt, ali neću te pogubiti jer si pred mojim ocem Davidom nosio BOŽJI kovčeg i s njim dijelio sve nevolje.«

²⁷ Tako je Salomon isključio Abjatara iz BOŽJEG svećenstva, ispunivši ono što je BOG objavio u Šilu o Elijevoj obitelji.^[b]

Joabova smrt

²⁸ Kad je sve to čuo Joab, pobjegao je u BOŽJI šator i uhvatio se za rogove žrtvenika.^[c] On je podržavao Adoniju, ali ne i Abšaloma. ²⁹ Kralju je Salomonu dojavljeno gdje se sklonio Joab, a on je poslao Jojadinog sina Benaju, rekavši mu: »Idi i ubij ga!«

³⁰ Benaja je ušao u Božji šator i rekao Joabu: »Kralj ti zapovijeda da izađeš!«

No Joab je odgovorio: »Ne, umrijet ću ovdje.«

Benaja je to dojavio kralju.

³¹ Tada je kralj zapovjedio Benaji: »Učini kako je rekao. Ubij ga i sahrani! Tako ćeš s mene i s obitelji moga oca ukloniti krivnju zbog nevine krvi koju je prolio Joab. ³² BOG ga sad kažnjava za tu krv. Bez znanja moga oca Davida, ubio je dvojicu ljudi koji su bili bolji i pravedniji od njega: Abnera, Nerovog sina, zapovjednika izraelske vojske, i Amasu, Jeterovog sina, zapovjednika judejske vojske. ³³ Neka krivnja za prolijevanje njihove krvi zauvijek padne na Joaba i njegovu obitelj. A nad Davidom i njegovim potomcima, nad njegovom vladarskom kućom i kraljevstvom, neka zauvijek vlada BOŽJI mir.«

³⁴ Tako je Benaja, Jojadin sin, ubio Joaba i pokopao ga blizu njegovog doma na rubu pustinje. ³⁵ Kralj je zatim postavio Benaju za vojnog zapovjednika umjesto Joaba, a Sadoka za svećenika umjesto Abjatara.

Šimejeva smrt

³⁶ Kralj je potom poslao po Šimeja i rekao mu: »Sagradi si kuću u Jeruzalemu i živi u njoj, ali ne odlazi iz grada. ³⁷ Onoga dana kad izađeš iz grada i prijeđeš potok Kidron, budi siguran da ćeš umrijeti i sâm biti kriv za svoju smrt.«

³⁸ Šimej je odgovorio kralju: »Dobro si odredio. Učinit ću kako mi zapovijeda moj gospodar kralj.«

Tako je Šimej dugo živio u Jeruzalemu.

³⁹ No tri godine kasnije, dogodilo se da su dvojica Šimejevih robova pobjegla k Maakinom sinu Akišu, kralju Gata. Šimeju su javili da su mu robovi u Gatu.

⁴⁰ Osedlao je magarca, otišao kod Akiša u Gat i vratio svoje robove.

⁴¹ Kad su Salomonu javili da je Šimej izašao iz Jeruzalema i da se vratio iz Gata, ⁴² kralj ga je pozvao i rekao mu: »Zar se nisam zakleo BOGOM kad sam te upozorio da ćeš sigurno umrijeti onog dana kad izađeš iz grada? Tada si rekao da ćeš poslušati. ⁴³ Zašto se onda nisi pokorio mojoj zapovjedi? Zašto si prekršio obećanje BOGU?«

⁴⁴ Kralj je dalje govorio Šimeju: »Ti dobro znaš sve zlo koje si učinio mome ocu Davidu i znaš da će te za to kazniti BOG. ⁴⁵ A mene će BOG blagosloviti i Davidovo će prijestolje zauvijek čvrsto stajati pred njim.«

⁴⁶ Tada je kralj izdao zapovijed Benaji, Jojadinom sinu, i on je ubio Šimeja.

I tako je Salomon preuzeo potpunu vlast nad svojim kraljevstvom.

Pomažite jedni drugima

6 Braćo i sestre, ako nekoga zateknete u prijestupu, vi koji ste duhovni, privucite ga da se opet vrati na pravi put, ali činite to u duhu blagosti. Čuvajte se da i vi ne padnete u iskušenje. ² Pomažite jedni drugima nositi se s poteškoćama! Tako ćete istinski slijediti Kristov zakon. ³ Ako netko misli da je važan, a zapravo nije, samog sebe zavarava. ⁴ Svatko neka sâm ispituje svoje postupke, da vidi može li biti zadovoljan sobom, bez uspoređivanja s drugima. ⁵ Svatko snosi odgovornost za vlastite postupke.

⁶ Onaj tko je poučavan Božjoj riječi, neka dijeli sve dobro što ima s onim tko ga poučava.

⁷ Nemojte se zavaravati: Bog se ne da izrugivati! Ono što čovjek sije, to će i žeti. ⁸ Tko sije da udovolji svojoj tjelesnoj naravi, žet će iz nje propast. No onaj tko sije da udovolji Duhu, žet će od Duha vječni život. ⁹ Nemojmo se umoriti čineći dobro, jer ćemo, ako ne posustanemo, u pravo vrijeme žeti žetvu. ¹⁰ Kad imate priliku, ne propuštajte činiti dobro svim ljudima, posebno onima koji su naša obitelj po vjeri.

Završna poruka

¹¹ Pogledajte kakvim vam velikim slovima pišem vlastitom rukom. ¹² Svi oni koji se obaziru na to što će ljudi reći pokušavaju vas prisiliti da se obrežete. Ali oni to čine samo zato da ne bi bili progonjeni zbog Kristovoga križa. ¹³ Čak i oni koji su obrezani—sami se ne pridržavaju Zakona. No oni ipak žele da se obrežete kako bi se mogli hvaliti vašim činom.

¹⁴ A ja, nadam se da se neću nikada ničime hvaliti osim križem našega Gospodina Isusa Krista. Po njemu je svijet razapet za mene i ja sam razapet za svijet. ¹⁵ Jer, niti što znači obrezanje niti neobrezanje. Ono što je važno jest Božje novo stvorenje. ¹⁶ Mir i milost svima onima koji žive po tom mjerilu, svim Božjim ljudima^[a].

¹⁷ Odsad neka mi nitko više ne stvara probleme jer već nosim ožiljke trpljenja^[b] za Isusa na svojem tijelu.

¹⁸ Braćo i sestre! Neka milost našega Gospodina Isusa Krista bude s vašim duhom. Amen.

Ezekiel—stražar Izraela

(Ez 3,16-21)

33 Čuo sam BOGA kako mi govori: ² »Čovječe, reci svom narodu: ‘Kad na neku zemlju dovedem neprijateljsku vojsku, ljudi postave nekoga od svojih za stražara. ³ Kad ugleda neprijateljske vojnike kako dolaze, tada zatrubi u rog i upozori narod. ⁴ Ako ljudi čuju zvuk uzbune, ali se ne obaziru a neprijatelj napadne, sami su odgovorni za svoju smrt. ⁵ Čuli su zvuk uzbune, ali se nisu na njega obazirali. Odgovornost je na njima. Da su obratili pažnju na upozorenje, spasili bi svoje živote. ⁶ No, ako se dogodi da stražar vidi neprijatelje da dolaze, a ipak ne upozori narod na opasnost, tada narod neće biti upozoren pa neprijatelj može napasti i ubiti neke ljude. Životi tih ljudi bit će uzeti zbog njihovih grijeha, ali stražara ću smatrati odgovornim za njihovu smrt.’

⁷ Tako i ja tebe, čovječe, postavljam za stražara nad izraelskim narodom. Kad god čuješ da govorim, moraš im prenijeti moje upozorenje. ⁸ Ako nekim zlim ljudima poručim da će umrijeti, a ti ih ne upozoriš da se trebaju okrenuti od svog zloga načina života, oni će umrijeti zbog svoga grijeha, ali tebe ću smatrati odgovornim za njihovu smrt. ⁹ Ako ih upozoriš, a oni ne poslušaju, oni će umrijeti zbog svojih grijeha, ali ti ćeš spasiti svoj život.

Osobna odgovornost

(Ez 18,21-30)

¹⁰ Čovječe, govori izraelskom narodu. Ponovi im ono što govore: ‘Griješili smo i prekršili zakon. Trpimo zbog svoje krivnje i sve više propadamo. Kako da preživimo?’ ¹¹ Ti im reci da Gospodar BOG kaže: ‘Zaklinjem vam se samim sobom, ne volim da ljudi umiru, čak ni oni loši. Draže mi je kad se loši ljudi promijene, prestanu činiti zlo i počnu zaista živjeti. Zato se promijenite i vratite na pravi put! Izraelci, zašto biste umirali!’

¹² Čovječe, reci svom narodu: ‘Kada dobar čovjek zgriješi, neće ga spasiti njegova bivša pravednost. Tako ni lošeg čovjeka, koji se promijeni, neće upropastiti njegova bivša zloća. Ako ljudi počnu činiti zlo, neće im biti dopušteno živjeti unatoč dobrim djelima koja su prije činili.

¹³ Ako nekoj dobroj osobi poručim da će živjeti, a ona pomisli da je učinila dovoljno dobra i počne činiti zlo, neću se obazirati na njezina nekadašnja dobra djela, nego ću je kazniti i ona će umrijeti zbog zla koje je učinila.

¹⁴ Ako se pak dogodi da nekim lošim ljudima kažem da će umrijeti, a oni se promijene i počnu postupati pravedno i pošteno; ¹⁵ ako vrate polog koji su primili za posudbu, ili ono što su ukrali, ako počnu živjeti po zakonu i prestanu činiti zlo, takve ću svakako ostaviti na životu. Oni sigurno neće umrijeti. ¹⁶ Neću se osvrtati na grijehe koje su prije činili zato što sada žive pošteno i postupaju pravedno. Dakle, oni će sigurno živjeti!’

¹⁷ Ezekiele, tvoj narod govori: ‘Gospodar ne postupa pravedno.’ A zapravo, oni su ti koji ne postupaju pravedno. ¹⁸ Ako se dobar čovjek promijeni i počne griješiti, umrijet će zbog toga. ¹⁹ Ako se loš čovjek promijeni i odustane od svoje zloće, ako počne postupati pravedno i pošteno, takav će čovjek sačuvati svoj život. ²⁰ Dakle, izraelski narode, kako možete i dalje govoriti: ‘Gospodar ne postupa pravedno?’ Svakome od vas sudim prema vašim djelima.«

Pad Jeruzalema

²¹ Na peti dan desetog mjeseca dvanaeste godine našeg progonstva,^[a] k meni je došao čovjek koji je uspio pobjeći iz Jeruzalema. Rekao je: »Grad je pao!« ²² Večer prije nego što je taj čovjek došao, obuzela me BOŽJA sila. Otvorila su mi se usta. Kad je bjegunac ujutro došao k meni, opet sam mogao govoriti. Nisam više bio nijem.

²³ Čuo sam BOGA kako mi govori: ²⁴ »Čovječe, ljudi, koji su ostali živjeti u porušenim naseljima Izraela, govore: ‘Abraham je bio samo jedan, a ipak je dobio zemlju u posjed. Nas je mnogo i sigurno nam pripada zemlja.’ ²⁵ Reci da im Gospodar BOG poručuje: ‘Jedete meso u kojem ima krvi, tražite pomoć od lažnih bogova^[b] i ubijate ljude. Zar i dalje mislite da bi zemlja trebala biti vaša? ²⁶ Uzdajete se u svoje mačeve. Vaši postupci su odvratni. Svaki od vas ima spolne odnose sa ženom svoga bližnjeg. Zar i dalje mislite da bi zemlja trebala biti vaša?’

²⁷ Reci da im Gospodar BOG poručuje: ‘Zaklinjem se samim sobom da će ljudi koji žive po ruševinama gradova poginuti od mača. Dopustit ću divljim zvijerima da proždru one koji se zadržavaju na otvorenome, a oni koji se skrivaju po utvrdama i pećinama umrijet će od smrtonosne bolesti. ²⁸ Učinit ću da zemlja ostane pusta i prazna. Nestat će sve čime su se ponosili ljudi. Planine Izraela će opustjeti. Nitko njima više neće prolaziti. ²⁹ Kada zemlja ostane pusta zbog njihovih odvratnih grijeha, ljudi će shvatiti da sam ja BOG.’

³⁰ A sada ću reći nešto u vezi s tobom, čovječe. Ljudi iz tvog naroda spominju te tek kada se susretnu pored zidova ili na kućnim vratima. Jedan drugome govore: ‘Dođi da čujemo što kaže BOG.’ ³¹ Dolaze k tebi u mnoštvima. Sjedaju pred tebe i slušaju što im imaš reći. Ali ne postupaju po onome što čuju. Govore i čine samo ono što njima odgovara jer ih zapravo zanima samo lagodan život i laka zarada.

³² Ti si za njih kao zabavljač koji ima lijep glas, dobro svira i pjeva ljubavne pjesme. Oni čuju što govoriš, ali ne misle po tome živjeti. ³³ Tek kada se ostvari ono o čemu govoriš, shvatit će da je među njima bio prorok.«

Bog opominje tvrdoglavi Izrael

Voditelju zbora. Na gititu. Asafova pjesma.

Vapaj za pravdu

Asafova pjesma.