M’Cheyne Bible Reading Plan

Potop

7 BOG reče Noi: »Uđite u arku, ti i sva tvoja obitelj, jer sam vidio da si jedino ti preda mnom pravedan u ovome naraštaju. ² Uzmi sa sobom sedam parova, mužjaka i ženku, od svake čiste životinje. Zatim jedan par, mužjaka i ženku, od svake nečiste životinje. ³ I sedam parova, mužjaka i ženku, od svake ptice. Tako će se očuvati njihova vrsta na zemlji. ⁴ Jer, za sedam ću dana pustiti da neprestano, tijekom četrdeset dana i četrdeset noći, pada kiša. Svako ću živo stvorenje, koje sam stvorio, ukloniti s lica zemlje.«

⁵ I Noa je učinio sve što mu je zapovjedio BOG.

⁶ Noa je imao šesto godina kad su vode preplavile zemlju. ⁷ Ušao je u arku sa svojom ženom, sinovima i njihovim ženama, da pobjegnu od poplavnih voda. ⁸ Od čistih i nečistih životinja, od ptica i od svega što gmiže po tlu, ⁹ dvoje po dvoje, mužjak i ženka, ušli su u arku s Noom—kao što mu je zapovjedio Bog. ¹⁰ Sedam dana nakon toga, vode su počele poplavljati zemlju.

¹¹ Šestote godine Noinog života, sedamnaestog dana drugog mjeseca, šiknuli su svi izvori iz dubina i otvorile se brane na nebu. ¹² Kiša je padala na zemlju tijekom četrdeset dana i četrdeset noći.

¹³ Tog su istog dana u arku ušli Noa, njegova žena, njegovi sinovi Šem, Ham i Jafet, i njihove tri žene. ¹⁴ S njima su ušle i sve vrste divljih životinja, sve vrste pitomih životinja, sve vrste što gmižu po tlu i sve vrste ptica. ¹⁵ Dvoje po dvoje od svih živih bića ušlo je s Noom u arku. ¹⁶ Ušli su mužjak i ženka od svih živih bića, kao što mu je zapovjedio Bog.

Tada je BOG za njim zatvorio vrata.

¹⁷ Četrdeset dana podizale su se vode na zemlji. Kako su vode rasle, tako su ponijele arku i podigle je visoko iznad zemlje. ¹⁸ Vode su rasle i podigle se visoko nad zemljom, a arka je plutala na površini vode. ¹⁹ Toliko su se silno vode podigle nad zemljom da su prekrile sve najviše planine pod nebom. ²⁰ Narasle su sedam i pol metara^[a] iznad potopljenih planina. ²¹ Umrla su sva živa bića: ptice, pitome životinje, divlje životinje, sve što gmiže po tlu i sav ljudski rod. ²² Na kopnu je poginulo sve što je imalo dah života u nosnicama. ²³ Bog je uništio svako živo biće na zemlji: ljude, životinje, stvorenja što gmižu po tlu i ptice. Bili su izbrisani s lica zemlje. Ostao je samo Noa i oni koji su bili s njim u arci.

²⁴ Zemlja je bila poplavljena stotinu i pedeset dana.

Opasnost kritiziranja

(Lk 6,37-38.41-42)

7 »Nemojte suditi druge, da vas ne bi sudio Bog. ² Jer, bit ćete suđeni isto kako i vi sudite druge. Mjerit će vam se onako kako vi mjerite drugima. ³ Zašto vidiš trun u oku svoga brata, a ne vidiš gredu u vlastitom oku? ⁴ Kako možeš reći svome bratu: ‘Daj da ti izvadim trun iz oka’, kad je u tvom oku greda? ⁵ Licemjeru, prvo izvadi gredu iz svoga oka pa ćeš tada jasno vidjeti kako izvaditi trun iz bratovog oka.

⁶ Nemojte davati psima ono što je sveto, da se ne okrenu protiv vas i da vas ne rastrgaju. Nemojte bacati bisere pred svinje, da ih ne pogaze.«

Snaga molitve

(Lk 11,9-13)

⁷ »Molite i dobit ćete; tražite i naći ćete; kucajte i otvorit će vam se! ⁸ Jer, svatko tko moli—prima; tko traži—nalazi, a onomu koji kuca—otvara se.

⁹ Tko bi od vas svome sinu, kad bi ga zamolio kruha, dao kamen? ¹⁰ Ili, kad bi ga zamolio ribu, dao zmiju? ¹¹ Dakle, ako vi, iako ste zli, znate svojoj djeci davati dobre darove, još će više vaš Otac nebeski dati dobra onima koji ga mole.«

Zlatno pravilo

¹² »Sve što želite da drugi čine vama, činite i vi njima. To je smisao Mojsijevog zakona i učenja proroka.«

Uska vrata

(Lk 13,24)

¹³ »Uđite na uska vrata, jer široka vrata i prostran put vode u propast. Mnogo ljudi ide tim putem. ¹⁴ No uska vrata i tijesan put vode u život, a malo ih je koji ga pronalaze!«

Budite oprezni!

(Lk 6,43-44; 13,25-27)

¹⁵ »Čuvajte se lažnih proroka! Prići će vam prerušeni u ovčice, a iznutra su grabežljivi vukovi. ¹⁶ Prepoznat ćete ih po onome što čine jer ne bere se grožđe s trnja niti smokve s bodljikavoga korova. ¹⁷ Isto tako, svako dobro stablo daje dobre plodove, a loše stablo loše. ¹⁸ Dobro stablo ne može dati loše plodove niti može loše stablo dati dobre plodove. ¹⁹ Svako stablo, koje ne daje dobre plodove, siječe se i baca u vatru. ²⁰ Dakle, prepoznat ćete ih po njihovim djelima.

²¹ Neće svaki onaj tko me bude zvao ‘Gospodine, Gospodine’ ući u Kraljevstvo nebesko, nego samo oni koji budu radili ono što želi moj Otac koji je na nebu. ²² Mnogi će mi reći u posljednji dan: ‘Gospodine, Gospodine, nismo li proricali pomoću tvog imena? Nismo li, pomoću tvog imena, izgonili zle duhove i činili brojna čuda?’ ²³ Tada ću im otvoreno reći: ‘Nikad vas nisam poznavao. Odlazite od mene, zlotvori!’«

Dvije vrste graditelja

(Lk 6,47-49)

²⁴ »Stoga, svatko tko čuje ove moje riječi i izvršava ih, poput mudrog je čovjeka koji je sagradio svoju kuću na stijeni. ²⁵ Pala je kiša, naišle su bujice, zapuhali vjetrovi i udarili u kuću, ali ona se nije srušila jer je bila sagrađena na stijeni. ²⁶ No svatko tko čuje ove moje riječi, a ne izvršava ih, ponaša se poput ludog čovjeka koji je sagradio svoju kuću na pijesku. ²⁷ Pala je kiša, naišle su bujice, zapuhali su vjetrovi i udarili u kuću, a ona se srušila uz jak tresak.«

²⁸ Kad je Isus završio svoj govor, mnoštvo je bilo zadivljeno njegovim učenjem ²⁹ jer ih je poučavao kao onaj tko ima vlast, a ne kao učitelji Zakona^[a].

Druga skupina povratnika

7 Nakon tih događaja^[a], u vrijeme Artakserksove vladavine Perzijom, Ezra je došao u Jeruzalem. On je bio Serajin sin, a ovo je bila njegova loza do vrhovnog svećenika Arona: Ezra, Seraja, Azarija, Hilkija, ² Šalum, Sadok, Ahitub, ³ Amarija, Azarija, Merajot, ⁴ Zerahija, Uzi, Buki, ⁵ Abišua, Pinhas, Eleazar, vrhovni svećenik Aron. ⁶ Taj Ezra vratio se iz Babilona, a bio je učitelj^[b], vrstan poznavatelj Mojsijevog zakona. To je zakon koji je Izraelov BOG. Kralj Artakserkso dao mu je sve što je tražio jer je BOG bio s Ezrom. ⁷ S Ezrom su u Jeruzalem došli i drugi Izraelci, među kojima su bili i svećenici, Leviti, pjevači, vratari i hramski sluge. Bilo je to sedme godine vladavine kralja Artakserksa. ⁸ Ezra je stigao u Jeruzalem petog mjeseca^[c] sedme godine kraljeve vladavine.^{[d] 9} Krenuo je iz Babilona prvoga dana prvog mjeseca^[e] i stigao u Jeruzalem prvoga dana petog mjeseca. Imao je naklonost svog Boga ¹⁰ zato što se predao proučavanju i primjeni BOŽJEGA Zakona. Također, poučavao je Izrael pravilima i propisima Zakona.

Artakserksovo pismo Ezri

¹¹ Ezra je bio svećenik i učitelj, poznavatelj zapovijedi i uredbi koje je BOG dao Izraelu. Ovo je prijepis pisma koje je kralj Artakserkso dao Ezri:

^12 [f] Artakserkso, kralj kraljeva,

svećeniku Ezri, učitelju Zakona Boga neba:

Pozdrav!

¹³ Dajem odredbu: Svi Izraelci u mome kraljevstvu, uključujući svećenike i Levite, koji svojevoljno žele ići u Jeruzalem, smiju ići s tobom. ¹⁴ Ja, i sedmorica mojih savjetnika, šaljemo te da ispitaš kako se Juda i Jeruzalem pridržavaju zakona tvog Boga, koji nosiš sa sobom. ¹⁵ Osim toga, ponesi sa sobom srebro i zlato koje kralj i njegovi savjetnici daruju izraelskom Bogu, čije se prebivalište nalazi u Jeruzalemu. ¹⁶ Ponesi i sve srebro i zlato koje budeš prikupio u čitavoj babilonskoj pokrajini. To će biti dragovoljni prinosi od izraelskog naroda i svećenika za Hram njihovog Boga u Jeruzalemu.

¹⁷ Obavezno se pobrini da tim novcem kupiš junce, ovnove i janjce te odgovarajuće prinosne i lijevane žrtve. Sve ih prinesi na žrtveniku Hrama svog Boga u Jeruzalemu. ¹⁸ Preostalim srebrom i zlatom ti i tvoji svećenici učinite što smatrate da je najbolje, u skladu s voljom svoga Boga. ¹⁹ Sve predmete, koji su ti dani za službu u Hramu tvog Boga, predaj pred jeruzalemskim Bogom. ²⁰ I što god drugo bude potrebno za Hram tvog Boga, budući da si odgovoran za nabavu, uzmi na račun kraljeve riznice.

²¹ Ja, kralj Artakserkso, određujem svim rizničarima pokrajine s druge strane rijeke Eufrat, da marljivo nabavite sve što svećenik Ezra, učitelj Zakona Boga neba, zatraži od vas. ²² Smijete dati do tri i pol tone srebra, deset tona pšenice, dvije tisuće litara vina, dvije tisuće litara ulja^[g] i neograničene mjere soli. ²³ Sve što je Bog neba propisao neka se revno učini za Hram Boga neba, da se ne razljuti na moje kraljevstvo i moje sinove. ²⁴ Nadalje, svećenicima, Levitima, pjevačima, vratarima, hramskim slugama i drugim službenicima ovog Božjega Hrama ne smijete nametati porez, danak niti carinu. ²⁵ A ti, Ezra, u skladu s mudrošću koju ti je dao Bog, postavi pravnike i suce. Neka dijele pravdu čitavom narodu u pokrajini s druge strane rijeke Eufrat, svima koji poznaju zakone tvog Boga. A ti ćeš poučiti one koji ih ne znaju. ²⁶ Tko god se ne pokorava zakonu tvog Boga, ili kraljevom zakonu, neka se oštro kazni. Ovisno o zločinu, neka se kazni smrću, progonstvom, oduzimanjem imovine ili zatvorom.

Ezra hvali Boga

²⁷ »Neka je blagoslovljen BOG naših predaka, koji je kralju u srce stavio želju da iskaže čast BOŽJEM Hramu u Jeruzalemu. ²⁸ Bog mi je pred kraljem, njegovim savjetnicima i svim njegovim uvaženim službenicima, pokazao svoju ljubav i vjernost. Moj je BOG bio sa mnom, i to me ohrabrilo pa sam okupio izraelske glavare da idu sa mnom.«

Stjepanov govor

7 Tada ga je vrhovni svećenik upitao: »Je li to istina?« ² Stjepan je odgovorio: »Braćo i oci, poslušajte me! Slavni se Bog ukazao našem ocu Abrahamu. On tada još nije živio u Haranu, nego u Mezopotamiji. ³ Bog mu je rekao: ‘Ostavi svoju zemlju i svoj narod i pođi u zemlju koju ću ti pokazati!’^{[a] 4} Abraham je tako napustio kaldejsku zemlju i nastanio se u Haranu. Kada mu je umro otac, Bog ga je nastanio u zemlji gdje vi sada živite. ⁵ Nije mu u njoj dao nikakvog nasljedstva, čak ni stopu zemlje. Ali je Bog obećao dati tu zemlju njemu i njegovim potomcima iako u to vrijeme Abraham nije imao djece. ⁶ Evo što mu je Bog rekao: ‘Tvoji će potomci biti stranci u tuđoj zemlji. Robovat će i biti ugnjetavani četiri stotine godina. ⁷ No kaznit ću narod kojem budu robovali, a oni će kasnije izaći iz te zemlje i štovati me na ovome mjestu.’^{[b] 8} Onda je Bog sklopio Savez s Abrahamom i ostavio mu obrezanje kao znak tog Saveza. Abraham je tada dobio sina Izaka. Obrezao ga je osmoga dana nakon rođenja. Izak je dobio sina Jakova, a Jakov je postao ocem dvanaestorice patrijarha.

⁹ Oni su bili ljubomorni na Josipa i prodali su ga u roblje u Egipat. No Bog je bio s njim i izbavio ga iz svih nevolja. ¹⁰ Bog mu je dao mudrosti i omogućio mu da zadobije naklonost faraona, egipatskoga kralja. Faraon je Josipa postavio za upravitelja Egipta i svoga dvora. ¹¹ Tada je cijelim Egiptom i Kanaanom zavladala glad. Narod je strašno patio i naši preci nisu mogli naći hrane. ¹² Jakov je čuo da u Egiptu ima žita i prvi je put poslao naše pretke onamo. ¹³ Kad su drugi put došli u Egipat, Josip se otkrio svojoj braći, tako da je i faraon saznao za njegovo porijeklo. ¹⁴ Josip je onda poslao po svoga oca Jakova i svu svoju rodbinu. Bilo ih je ukupno sedamdeset i petorica. ¹⁵ Jakov se spustio u Egipat, gdje je umro i on i naši preci. ¹⁶ Njegove su kosti prenijeli u Sihem i položili u grobnicu koju je Abraham srebrnim novcem kupio od Hamorovih sinova.

¹⁷ Naš je narod u Egiptu brojčano narastao i približavalo se vrijeme ispunjenja obećanja koje je Bog dao Abrahamu. ¹⁸ Potom je Egiptom zavladao drugi kralj. On nije ništa znao o Josipu ¹⁹ i lukavo je iskorištavao naš narod. Bio je okrutan prema našim precima i prisiljavao ih da svoju dojenčad ostavljaju vani kako bi pomrla. ²⁰ U to se vrijeme rodio Mojsije. Bio je vrlo lijepo dijete. Tri je mjeseca odgajan u očevoj kući, ²¹ a kad su ga iznijeli iz nje i ostavili, faraonova ga je kći odgojila kao vlastitog sina. ²² Mojsije je stekao najvišu egipatsku naobrazbu, bio je jak i na riječima i na djelu.

²³ Kad mu je bilo četrdeset godina, poželio je posjetiti svoju braću, Izraelce. ²⁴ Kad je vidio da jednoga od njih zlostavljaju, stao je u njegovu obranu i ubio Egipćanina. Tako je osvetio zlostavljanog čovjeka. ²⁵ Mislio je da će njegova izraelska braća uvidjeti da im Bog preko njega šalje oslobođenje, ali oni to nisu razumjeli. ²⁶ Sljedećeg je dana Mojsije naišao na neke Izraelce koji su se tukli. Pokušao ih je pomiriti i rekao im je: ‘Ljudi, pa vi ste braća! Zašto jedan drugome činite zlo?’ ²⁷ Ali ga je čovjek, koji je tukao svoga sunarodnjaka, odgurnuo i rekao: ‘Tko je tebe postavio kao vladara i suca nad nama? ²⁸ Hoćeš li i mene ubiti kao što si jučer ubio onoga Egipćanina?’^{[c] 29} Kad je Mojsije to čuo, pobjegao je iz Egipta i nastanio se u zemlji Midjan, gdje je živio kao stranac. Ondje su mu se rodila dvojica sinova.

³⁰ Četrdeset godina nakon toga Mojsije je bio u pustinji, blizu Sinajske planine. U plamenu gorućega grma ukazao mu se anđeo. ³¹ Kad je Mojsije ugledao taj prizor, ostao je začuđen. I dok se približavao da ga bolje vidi, čuo je Gospodinov glas: ³² ‘Ja sam Bog tvojih predaka: Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev.’^[d] A Mojsije je drhtao od straha i nije se usuđivao ni pogledati grm. ³³ Tada mu je Gospodin rekao: ‘Skini obuću sa svojih nogu jer je mjesto na kojem stojiš sveto. ³⁴ Vidio sam kako zlostavljaju moj narod u Egiptu. Čuo sam njegove uzdisaje i sišao da ga oslobodim. Sad, hajde! Poslat ću te u Egipat.’^[e]

³⁵ Bio je to onaj isti Mojsije kojeg su Židovi odbacili i rekli mu: ‘Tko je tebe postavio kao vladara i suca nad nama?’^[f] Njega je Bog, preko anđela koji mu se ukazao u grmu, poslao da nama vlada i da nas izbavi. ³⁶ Mojsije je izveo narod iz Egipta. Četrdeset je godina činio čudesna djela i znakove u Egiptu, na Crvenome moru i u pustinji. ³⁷ To je onaj isti Mojsije koji je rekao izraelskom narodu: ‘Bog će vam iz vašega naroda podići proroka poput mene.’^{[g] 38} On je taj koji je bio s narodom okupljenim u pustinji, s našim precima. S njim je anđeo razgovarao na Sinajskoj planini. On je primio riječi koje daju život da bi ih predao nama.

³⁹ No naši ga preci nisu htjeli slušati. Naprotiv, odbacili su ga i srcem se okrenuli prema Egiptu. ⁴⁰ Rekli su Aronu: ‘Napravi nam neke bogove koji će nas voditi! Ne znamo što se dogodilo s tim Mojsijem koji nas je izveo iz Egipta.’^{[h] 41} I tada su napravili idola u obliku teleta. Prinosili su mu žrtve i održavali svetkovine u čast djela svojih ruku, ⁴² a Bog se okrenuo od njih i predao ih da se klanjaju zvijezdama, kako i piše u knjizi proroka:

⁴⁴ Naši su preci imali Šator svjedočanstva u pustinji. Bog je rekao Mojsiju kako da napravi šator i Mojsije ga je napravio onako kako mu je bilo pokazano. ⁴⁵ Kad su naši preci primili Šator, ponijeli su ga sa sobom u zemlju, koju su zauzeli od naroda koje je Bog pred njima protjerao, a vodio ih je Jošua. Šator je ostao ondje sve do Davidovih dana. ⁴⁶ David je uživao Gospodinovu naklonost i zamolio je Gospodina da mu dopusti podići Hram Jakovljevom Bogu. ⁴⁷ No tek je Salomon bio taj koji ga je sagradio.

⁴⁸ Međutim, Svevišnji ne stanuje u građevinama sagrađenima ljudskom rukom, kako i piše u knjizi proroka.

⁵¹ O vi, tvrdoglavi ljudi, koji ne predajete srca Bogu i ne slušate ga! Uvijek se opirete Svetom Duhu. Isti ste kao vaši preci! ⁵² Postoji li ijedan prorok kojeg vaši preci nisu progonili? Oni su čak ubili one koji su davno prorekli Pravednikov dolazak. Vi ste ga sada izdali i ubili. ⁵³ Vi ste oni koji su, preko anđela, primili Zakon, ali ga nisu vršili.«

Stjepanova smrt

⁵⁴ Kad su Židovi to čuli, toliko su se razljutili na Stjepana da su počeli škripati zubima. ⁵⁵ A Stjepan, pun Svetog Duha, pogledao je u nebo i ugledao Božju slavu i Isusa kako stoji zdesna Bogu. ⁵⁶ I rekao je: »Pogledajte! Evo, nebo je otvoreno i Sin Čovječji stoji zdesna Bogu.«

⁵⁷ Na to su oni pokrili uši rukama i počeli vikati. Svi su kao jedan nasrnuli na njega. ⁵⁸ Odvukli su ga izvan grada i počeli na njega bacati kamenje. Oni koji su svjedočili protiv Stjepana ostavili su svoje ogrtače kod mladića po imenu Savao. ⁵⁹ Dok su bacali kamenje na njega, Stjepan je ovako molio: »Gospodine Isuse, primi moj duh!« ⁶⁰ Onda je pao na koljena i iz svega glasa povikao: »Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh!« Nakon što je izgovorio te riječi, izdahnuo je.