Bible in 90 Days
Ugađati bližnjemu, a ne sebi
15 Dužni smo pak mi jaki slabosti nejakih nositi, a ne sebi ugađati. 2 Svatko od nas neka ugađa bližnjemu na dobro, za izgradnju. 3 Jer ni Krist nije sebi ugodio, nego, kao što je pisano: »Poruge onih koji se tebi rugaju padoše na me.« 4 Jer sve što je unaprijed napisano, za našu je pouku napisano, tako da ustrajnošću i ohrabrenjem iz Pisama imamo nadu. 5 Bog ustrajnosti i ohrabrenja dao vam da budete složni među sobom po Kristu Isusu, 6 da jednodušno jednim ustima slavite Boga i Oca Gospodina našega Isusa Krista. 7 Stoga primajte jedni druge, kao što i Krist vas primi na slavu Božju.[a] 8 Jer govorim: Krist je postao poslužiteljem obrezanima uime istine Božje, da potvrdi obećanja ocima, 9 te da pogani uime milosrđa proslave Boga, kao što je pisano: »Stoga ću te slaviti među poganima i imenu tvojemu pjevati hvalospjeve.« 10 I opet govori: »Radujte se, pogani, s narodom njegovim.« 11 I opet: »Hvalite, svi pogani, Gospodina, neka ga slave svi narodi!« 12 A Izaija opet govori: »Bit će korijen Jišajev, Onaj koji se podiže da vlada poganima, njemu će se nadati pogani.« 13 A Bog nade ispunio vas svakom radošću i mirom u vjerovanju, da izobilujete u nadi silom Duha Svetoga.
Pavao - služitelj Krista Isusa
14 Uvjeren sam pak, braćo moja, i to osobno, da ste i vi sami prepuni dobrote, ispunjeni svakim znanjem i sposobni jedni druge urazumljivati. 15 Smjelije vam napisah, djelomice, da podsjetim; zbog milosti koja mi je dana od Boga - 16 da budem služitelj Krista Isusa među poganima, vršeći svećeničku službu za Evanđelje Božje, da prinos pogana postane ugodan, posvećen Duhom Svetim. 17 Moje je dakle hvaljenje u Kristu Isusu s obzirom na ono što je Božje. 18 Ne usuđujem se, naime, govoriti o nečemu što Krist nije učinio po meni, riječju i djelom - da k poslušnosti privede pogane - 19 u sili znamenja i čudesa, i u sili Duha Božjega; tako da sam od Jeruzalema, pa i uokolo sve do Ilirika, potpuno pronio Evanđelje Kristovo,[b] 20 i to tako da gorljivo nastojim naviještati Evanđelje, ne ondje gdje je Krist već poznat, kako ne bih na temeljima drugih gradio, 21 nego, kao što je pisano: »Oni kojima ne bje naviješten vidjet će ga, i oni koji nisu čuli razumjet će.«
Pavlove nakane
22 Zato sam često bio sprječavan doći k vama. 23 Sada pak, kako više nemam mjesta u ovim krajevima, a imajući već mnogo godina čežnju doći k vama ... 24 - pođem li u Španjolsku. Jer se nadam da ću vas na proputovanju vidjeti, i da ćete me dalje otpraviti, kad se najprije, barem dijelom, vas nauživam. 25 Ali sada idem u Jeruzalem da poslužim svetima. 26 Jer Makedonija i Ahaja odlučiše darovati prilog za siromašne među svetima u Jeruzalemu. 27 Odlučiše, jer su im i dužnici. Jer ako pogani postadoše sudionici u njihovu duhovnome, dužni su im i u tjelesnome poslužiti. 28 Pošto dakle ovo obavim, i plod im ovaj zapečaćen predam, uputit ću se, preko vas, u Španjolsku. 29 A znam da ću, kad dođem k vama, doći u punini blagoslova Kristova.[c] 30 Ali vas molim, braćo, radi Gospodina našega Isusa Krista i radi ljubavi Duha: pridružite se borbi zajedno sa mnom u molitvama za me Bogu,[d] 31 da se izbavim od nevjernika u Judeji i da moja pomoć za Jeruzalem bude svetima prihvatljiva, 32 tako da u radosti dođem k vama po volji Božjoj i zajedno se s vama odmorim. 33 Bog mira neka je sa svima vama! Amen.
Preporuke i pozdravi
16 Preporučujem vam Febu, našu sestru, koja je i đakonica crkve u Kenhreji; 2 da je primite u Gospodinu dostojno svetih i pomognete joj u svemu što god od vas zatreba, jer je i ona bila zaštitnica mnogima, pa i meni samomu. 3 Pozdravite Prisku i Akvilu, suradnike moje u Kristu Isusu.[e] 4 Oni za moj život svoj vrat podmetnuše, kojima zahvaljujem ne samo ja nego i sve crkve među poganima. 5 Tako i crkvu u njihovoj kući! Pozdravite Epeneta, moga ljubljenoga, koji je prvina Azije za Krista. 6 Pozdravite Mariju, koja se mnogo potrudila za vas. 7 Pozdravite Andronika i Junija, moje rođake i moje suzatvorenike, koji su istaknuti među apostolima i prije mene bili su u Kristu. 8 Pozdravite Amplijata, moga ljubljenoga u Gospodinu. 9 Pozdravite Urbana, našeg suradnika u Kristu i moga ljubljenoga Stahija. 10 Pozdravite Apela, prokušanoga u Kristu. Pozdravite Aristobulove. 11 Pozdravite Herodiona, mojega rođaka. Pozdravite Narcisove, koji su u Gospodinu. 12 Pozdravite Trifenu i Trifozu, koje se trude u Gospodinu. Pozdravite ljubljenu Persidu, koja se mnogo trudila u Gospodinu. 13 Pozdravite Rufa, izabranoga u Gospodinu, i majku njegovu i moju. 14 Pozdravite Asinkrita, Flegonta, Herma, Patrobu, Hermu i braću koja su s njima. 15 Pozdravite Filologa i Juliju, Nereja i njegovu sestru, i Olimpu, i sve svete što su s njima. 16 Pozdravite jedni druge svetim cjelovom. Pozdravljaju vas sve crkve Kristove.
Čuvati se razdora
17 Molim vas, braćo, da se čuvate onih koji pokreću razdore i sablazni, suprotno nauku koji usvojiste, i klonite se takvih. 18 Jer takvi ne služe Gospodinu našemu Kristu, nego svom trbuhu, te umiljatim i laskavim govorom zavode srca nedužnih. 19 Jer vaša poslušnost do svih doprije. Zbog vas se dakle radujem, i želim da budete mudri za dobro i bezazleni za zlo. 20 Bog mira satrt će ubrzo Sotonu pod noge vaše. Milost Gospodina našega Isusa s vama![f]
Pozdravi Pavlovih suradnika
21 Pozdravlja vas Timotej, suradnik moj, i Lucije, i Jason, i Sosipater, moji rođaci. 22 Pozdravljam vas u Gospodinu ja, Tercije, koji sam pisao ovu poslanicu. 23 Pozdravlja vas Gaj, domaćin moj i cijele crkve. Pozdravlja vas Erast, gradski blagajnik, i brat Kvart. (24) [g]
Hvalospjev Bogu
25 A Onomu koji vas može utvrditi, prema mojem Evanđelju i propovijedanju Isusa Krista, po otkrivenju Tajne koja je bila prešućivana od vječnih vremena, 26 a sada je očitovana po proročkim pismima prema zapovijedi vječnoga Boga, i obznanjena da privede k poslušnosti vjere sve narode, 27 jedinome mudromu Bogu, po Isusu Kristu, Njemu slava u vjekove! Amen.[h][i]
Naslov i pozdrav
1 Pavao, pozvan za apostola Krista Isusa po volji Božjoj, i brat Sosten, 2 crkvi Božjoj koja je u Korintu, posvećenima u Kristu Isusu, pozvanima da budu sveti, sa svima koji na bilo kojemu mjestu prizivlju ime Gospodina našega Isusa Krista, njihova i našega. 3 Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista.
Zahvala
4 Zahvaljujem Bogu svojemu uvijek za vas zbog milosti Božje koja vam je dana u Kristu Isusu, 5 što se u svemu obogatiste u njemu, u svakoj riječi i svakom spoznanju, 6 kao što se svjedočanstvo o Kristu u vama utvrdilo, 7 tako da ne oskudijevate ni u jednom milosnom daru dok iščekujete otkrivenje Gospodina našega Isusa Krista. 8 A On će vas i utvrditi do kraja, da budete besprigovorni na Dan Gospodina našega Isusa Krista.[j] 9 Vjeran je Bog koji vas pozva u zajedništvo Sina svojega Isusa Krista, Gospodina našega.
Razdor među vjernicima
10 Molim vas, braćo, poradi imena Gospodina našega Isusa Krista, da svi budete složni u istupu i da među vama ne bude razdora, nego da budete savršeno ujedinjeni u istom umu i u istoj misli. 11 Jer dojaviše mi o vama, braćo moja, neki od Klojinih da među vama ima svađa. 12 Mislim na to što svaki od vas govori: »Ja sam Pavlov«, »A ja Apolonov«, »A ja Kefin«, »A ja Kristov«. 13 Zar je Krist razdijeljen? Zar je Pavao raspet za vas, ili ste kršteni u ime Pavlovo? 14 Zahvaljujem Bogu što ne krstih nikoga od vas, osim Krispa i Gaja,[k] 15 kako tko ne bi rekao da ste kršteni u ime moje. 16 Da, krstih i Stefanin dom; inače ne znam krstih li još koga drugoga. 17 Jer Krist me ne posla krštavati, nego navješćivati Evanđelje, i to ne mudrošću besjede, da ne izgubi značenje križ Kristov.
Mudrost svjetska i mudrost Božja
18 Jer je govor o križu onima koji propadaju ludost, a nama je koji se spasavamo sila Božja. 19 Jer je pisano: »Upropastit ću mudrost mudrih i razumnost ću razumnih odbaciti.« 20 Gdje je mudrac? Gdje književnik? Gdje mislilac ovoga vijeka? Ne učini li Bog mudrost ovoga svijeta ludom? 21 Budući, naime, da u mudrosti Božjoj svijet ne upozna Boga svojom mudrošću, svidje se Bogu ludošću propovijedanja spasiti one koji vjeruju. 22 Jer i Židovi znake ištu i Grci traže mudrost, 23 a mi propovijedamo Krista raspetoga: Židovima sablazan, poganima pak ludost, 24 ali onima koji su pozvani, i Židovima i Grcima, Krista, Božju silu i Božju mudrost. 25 Jer je ludost Božja mudrija od ljudi, i slabost Božja od ljudi jača. 26 Ta promotrite svoj poziv, braćo: nema mnogo mudrih po tijelu, nema mnogo snažnih, nema mnogo plemenitih. 27 Nego lude svijeta izabra Bog da posrami mudre; i slabe svijeta izabra Bog da posrami jake; 28 i neplemenite svijeta i prezrene izabra Bog, i ono što nije da uništi ono što jest, 29 da se nitko ne bi dičio pred Bogom. 30 Od Njega je pak da vi jeste u Kristu Isusu, koji nama postade mudrost od Boga, i pravednost, i posvećenje, i otkupljenje, 31 da bude, kao što je pisano: »Tko se diči, neka se diči u Gospodinu.«
2 I ja, došavši k vama, braćo, ne dođoh s uzvišenom besjedom ili mudrošću navješćivati vam Tajnu Božju.[l] 2 Jer odlučih ni za što drugo među vama znati do Isusa Krista, i to raspetoga. 3 I ja se pojavih među vama u slabosti, i u strahu, i u veliku drhtanju. 4 I moja riječ i moje propovijedanje nisu bili u uvjerljivim riječima mudrosti, nego u dokazivanju Duha i sile,[m] 5 da vaša vjera ne bi počivala na mudrosti ljudskoj, nego na sili Božjoj.
6 A mi navješćujemo mudrost među savršenima, ali ne mudrost ovoga svijeta, ni vladara ovoga svijeta, koji propadaju, 7 već navješćujemo mudrost Božju u Tajni, onu sakrivenu, koju predodredi Bog prije vjekova za našu slavu. 8 Nijedan vladar ovoga svijeta nije ju upoznao, jer da su je upoznali, ne bi Gospodina slave raspeli. 9 Nego, kao što je pisano: »Što oko ne vidje, i uho ne ču, i što u srce čovječje ne uđe, to Bog pripravi onima koji ga ljube.« 10 A nama to Bog otkri po Duhu; jer Duh sve proniče, čak i dubine Božje. 11 Jer tko od ljudi zna što je u čovjeku osim čovjekova duha koji je u njemu? Isto tako ono Božje nitko nije spoznao, osim Duha Božjega. 12 A mi ne primismo duha svijeta, nego Duha koji je od Boga, da znamo čime nas Bog obdari. 13 To i navješćujemo, ne naučenim riječima mudrosti ljudske, nego onima naučenim po Duhu, izričući duhovno duhovnim izričajima. 14 Naravan čovjek ne prima ono što je od Duha Božjega, jer njemu je to ludost i ne može spoznati, jer se to duhovno prosuđuje. 15 Duhovan pak prosuđuje sve, dok njega nitko ne prosuđuje. 16 »Jer tko je spoznao um Gospodnji, tko će ga poučiti?« A mi imamo um Kristov.
Ponovno o razdorima
3 I ja, braćo, nisam mogao vama govoriti kao duhovnima, nego kao tjelesnima, kao maloj djeci u Kristu. 2 Mlijekom vas nahranih, ne jelom; jer još ga niste mogli primati, a ni sada ne možete, 3 jer ste još tjelesni. Jer čim je među vama zavist i svađa, niste li tjelesni i po ljudsku živite? 4 Jer kad jedan govori: »Ja sam Pavlov«, a drugi: »Ja Apolonov«, niste li samo ljudi? 5 Pa što je Apolon? I što je Pavao? Poslužitelji po kojima povjerovaste - i svaki od njih kako mu Gospodin dade. 6 Ja zasadih, Apolon zali, ali Bog je učinio da raste. 7 Tako niti je što onaj tko sadi, niti onaj tko zalijeva, nego Bog koji čini da raste. 8 A onaj tko sadi i onaj tko zalijeva jedno su, i svaki će primiti svoju plaću prema svojemu trudu. 9 Jer mi smo Božji suradnici; vi ste Božja njiva, Božja gradnja.
10 Po milosti Božjoj koja mi je dana, ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi nadograđuje. A svatko neka pazi kako nadograđuje! 11 Jer nitko ne može postaviti drugoga temelja osim onoga već postavljena, koji je Isus Krist. 12 Nadograđuje li pak tko na tom temelju zlatom, srebrom, dragim kamenjem, drvom, sijenom, slamom - 13 svačije će djelo bjelodanim postati, jer će ga onaj Dan pokazati, budući da će se u ognju razotkriti. I oganj će pokazati kakvo je čije djelo. 14 Opstane li čije djelo, primit će nagradu onaj tko ga je nadogradio. 15 A čije djelo izgori, taj će biti na gubitku; on će pak sam biti spašen, ali kao kroz oganj.
16 Ne znate li da ste hram Božji i da Duh Božji u vama prebiva? 17 Razara li tko hram Božji, Bog će razoriti njega, jer hram je Božji svet, a taj ste vi.
18 Neka nitko sam sebe ne zavarava; ako tko među vama misli da je mudar na ovome svijetu, neka postane lud da bi postao mudar. 19 Jer je mudrost ovoga svijeta ludost pred Bogom. Jer je pisano: »On hvata mudre u njihovu lukavstvu.« 20 I opet: »Gospodin zna da su namisli mudrih isprazne.« 21 Zato neka se nitko ne diči ljudima! Jer sve je vaše, 22 bilo Pavao, ili Apolon, ili Kefa, ili svijet, bilo život, ili smrt, bilo sadašnje, ili buduće; sve je vaše, 23 a vi ste Kristovi, a Krist Božji.
Apostolska služba
4 Tako, neka nas svatko smatra službenicima Kristovim i upraviteljima Božjih tajni. 2 Štoviše, od upravitelja se traži da pokažu vjernost. 3 A meni nimalo nije do toga sudite li mi vi ili koji ljudski sud; pa ni ja sam sebe ne sudim. 4 Jer ničega protivu sebe nisam svjestan, no time nisam opravdan. Onaj koji meni sudi je Gospodin. 5 Zato nemojte prije vremena suditi, prije no što dođe Gospodin koji će rasvijetliti ono što je sakriveno u tami i razotkriti namisli srdaca. I tada će svatko primiti pohvalu od Boga.
6 Ovo sam pak, braćo, primijenio na sebe i Apolona zbog vas, da na nama naučite ono: »Ne preko onoga što je pisano«, da se ne nadimate pristajući uz jednoga protiv drugoga. 7 Jer tko te čini različnim od drugoga? Što li imaš a da nisi primio? A ako si primio, zašto se dičiš kao da nisi primio? 8 Već ste siti, već se obogatiste, bez nas se zakraljiste! Kamo sreće da se zakraljiste, pa da se i mi zakraljimo s vama! 9 Jer Bog je, čini mi se, nas apostole prikazao posljednje, kao osuđenike na smrt, jer postadosmo prizorom svijetu: i anđelima i ljudima. 10 Mi ludi poradi Krista, a vi mudri u Kristu; mi slabi, a vi jaki; vi slavni, a mi bez časti. 11 Sve do ovoga časa i gladujemo i žeđamo, i u prnjama smo i udaraju nas, i beskućnici smo, 12 i mučimo se radeći svojim rukama. Pogrđivani blagoslivljamo, proganjani podnosimo, 13 izvrijeđani tješimo. Kao smeće svijeta postadosmo, svačiji otpad sve dosad.
Opomene
14 Ne pišem ovo da vas posramim, nego da vas urazumim kao svoju ljubljenu djecu. 15 Jer da imate i na tisuće učitelja u Kristu, nemate mnogo otaca. Jer, u Kristu Isusu ja vas po Evanđelju rodih! 16 Molim vas, dakle: budite moji nasljedovatelji! 17 Stoga vam poslah Timoteja, koji je dijete moje ljubljeno i vjerno u Gospodinu. On će vas podsjetiti na moje putove u Kristu Isusu, kako posvuda u svakoj crkvi poučavam.[n] 18 Neki se uzniješe, kao da ja neću doći k vama, 19 ali ja ću brzo doći k vama, ako Gospodin htjedne, i upoznat ću ne samo govor ovih koji se uzniješe, nego i njihovu moć. 20 Jer kraljevstvo Božje nije u riječi, nego u moći. 21 Što želite? Da dođem k vama sa šibom ili s ljubavlju i duhom blagosti?
Rodoskvrnitelj
5 Općenito se čuje o bludnosti među vama, i to takve bludnosti kakve nema ni među poganima: da netko ima ženu očevu. 2 A vi se još uznosite, umjesto da žalujete, i da onoga koji je počinio to djelo uklonite iz svoje sredine. 3 Jer ja, nenazočan tijelom, a nazočan duhom, već sam osudio, kao da sam nazočan, onoga koji je takvo što počinio. 4 Kada se okupite u ime našega Gospodina Isusa, vi i moj duh, snagom Gospodina našega Isusa, 5 neka se takav preda Sotoni na propast tijela da bi duh bio spašen u Dan Gospodnji.[o]
6 Nije dobro vaše hvalisanje. Ne znate li da malo kvasca cijelo tijesto ukvasa? 7 Očistite stari kvasac da budete novo tijesto, beskvasni kao što jeste, jer je naša pasha, Krist, već žrtvovana. 8 Svetkujmo zato, ne sa starim kvascem, kvascem zloće i opakosti, nego s beskvasnim kruhom iskrenosti i istine.
9 Napisah vam u poslanici da se ne miješate s bludnicima; 10 ne općenito s bludnicima ovoga svijeta, ili s pohlepnicima, ili s grabežljivcima, ili s idolopoklonicima - inače biste trebali izaći iz ovoga svijeta! 11 Ali sad vam napisah da se ne miješate s onim koji se naziva bratom, a bio bi bludnik, ili pohlepnik, ili idolopoklonik, ili pogrđivač, ili pijanica, ili grabežljivac. S takvima ni jesti! 12 Zar je moje suditi one koji su vani? Ne sudite li vi one koji su unutra? 13 A one vani sudit će Bog. Uklonite zloga između sebe samih!
Sporovi među vjernicima
6 Usuđuje li se tko od vas, ako ima spor s drugim, tražiti pravdu pred nepravednima, a ne pred svetima? 2 Ne znate li da će sveti suditi svijetu? A ako ćete vi suditi svijetu, zar niste vrijedni suditi u onom najmanjem? 3 Ne znate li da ćemo suditi anđele, a kamoli ne ono svagdanje? 4 Ako dakle imate sporove o svagdanjem, zar ćete za suce postaviti one do kojih crkva ništa ne drži? 5 Na vašu sramotu to govorim. Zar među vama nema ni jednoga tako mudra da bi mogao presuditi među braćom? 6 Nego brat s bratom traži pravdu, i to pred nevjernicima! 7 I uopće, već vam je to nedostatak što imate parnica među sobom. Zašto radije ne trpite nepravdu? Zašto radije ne pustite da vas oplijene? 8 Nego vi činite nepravdu i plijenite, i to braću. 9 Zar ne znate da nepravednici neće baštiniti kraljevstva Božjega? Ne varajte se! Ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljubnici, ni mekoputnici, ni muškološci, 10 ni kradljivci, ni pohlepnici, ni pijanice, ni pogrđivači, ni grabežljivci neće baštiniti kraljevstva Božjega. 11 A to neki od vas bijahu; ali se opraste, ali se posvetiste, ali se opravdaste u imenu Gospodina Isusa Krista i u Duhu Boga našega.
Bludnost
12 »Sve mi je dopušteno«, ali sve nije korisno! »Sve mi je dopušteno«, ali neću da išta mnome vlada. 13 »Jela trbuhu, a trbuh jelima«, a Bog će i jedno i drugo uništiti. Ali tijelo nije za bludnost, nego za Gospodina, i Gospodin za tijelo! 14 Bog koji uskrisi Gospodina i nas će uskrisiti svojom silom. 15 Ne znate li da su vaša tijela udovi Kristovi? Hoću li, dakle, uzeti Kristove udove i učiniti ih udovima bludničinim? Nipošto! 16 Zar ne znate: tko uz bludnicu prione, jedno su tijelo? Jer se kaže: »Dvoje će biti jedno tijelo.« 17 A tko prione uz Gospodina, jedan su duh. 18 Bježite od bludnosti! Svaki grijeh koji bi čovjek učinio, izvan tijela je; a bludnik griješi protiv svojega tijela. 19 Ili ne znate da je vaše tijelo hram Duha Svetoga koji je u vama, koga imate od Boga? I niste svoji, 20 jer ste kupljeni po cijeni. Proslavite dakle Boga u svojem tijelu!
Ženidba
7 Sada o onome što ste mi pisali: Dobro je čovjeku ne dotaći ženu. 2 Ipak, zbog bludnosti, neka svaki ima svoju ženu, i svaka neka ima svojega muža. 3 Muž neka dadne ženi ono što joj je dužan, a isto tako i žena mužu. 4 Žena nije gospodar svojega tijela, nego muž; a isto tako ni muž nije gospodar svojega tijela, nego žena. 5 Ne uskraćujte se jedno drugomu, osim po dogovoru, na neko vrijeme, da se posvetite molitvi, pa se opet združite da vas Sotona ne bi napastovao zbog vaše neuzdržanosti. 6 Ali ovo govorim kao dopuštenje, ne kao zapovijed. 7 A htio bih da su svi ljudi kao i ja; ali svatko ima svoj milosni dar od Boga; jedan ovako, drugi onako.
8 A neoženjenima i udovicama kažem da im je dobro ako ostanu kao i ja. 9 Ako se pak ne mogu suzdržavati, neka se žene i udaju, jer je bolje ženiti se negoli izgarati.
10 A oženjenima zapovijedam, ne ja, nego Gospodin: žena neka se od muža ne rastavlja. 11 Ako se ipak rastavi, neka ostane neudanom ili se s mužem pomiri, i muž neka ne otpušta ženu. 12 A ostalima govorim, ja, ne Gospodin: Ako koji brat ima ženu nevjernicu i ona pristane obitavati s njim, neka je ne otpušta. 13 I ako koja žena ima muža nevjernika i on pristane obitavati s njom, neka ne otpušta muža. 14 Jer muž je nevjernik posvećen ženom, i žena je nevjernica posvećena bratom. Inače bi vaša djeca bila nečista, a ovako su sveta. 15 Ako se nevjernik rastavlja, neka se rastavi. U takvim slučajevima brat ili sestra nisu vezani; ta Bog vas je pozvao na mir.[p] 16 Jer što znaš, ženo, hoćeš li spasiti muža? Ili što znaš, mužu, hoćeš li spasiti ženu? 17 Samo, neka svatko živi kako komu Gospodin dodijeli, svatko kako ga je Bog pozvao. Tako zapovijedam po svim crkvama.
18 Je li tko pozvan kao obrezan? Neka ne prikriva obrezanja. Je li tko pozvan kao neobrezan? Neka se ne obrezuje. 19 Obrezanje je ništa i neobrezanje je ništa, nego držanje zapovijedi Božjih. 20 Svatko neka ostane u onom zvanju u kojem je pozvan. 21 Jesi li pozvan kao rob? Ne brini! Ali, ako i možeš postati slobodan, radije se okoristi prigodom! 22 Jer tko je u Gospodinu pozvan kao rob, slobodnjak je Gospodnji. Jednako i onaj tko je pozvan kao slobodnjak, rob je Kristov. 23 Po cijeni ste kupljeni, ne budite robovi ljudima. 24 Svatko u čemu je pozvan, braćo, neka u tome ostane pred Bogom.
Djevičanstvo i neženstvo
25 Što se tiče djevica nemam zapovijedi Gospodnje, ali dajem mišljenje kao onaj koji je, zadobivši Gospodnje milosrđe, dostojan povjerenja. 26 Mislim dakle da je to dobro zbog sadašnje nevolje, da je dobro čovjeku tako biti. 27 Jesi li vezan uza ženu? Ne traži rastave! Jesi li slobodan od žene? Ne traži žene! 28 Ali ako se i oženiš, nisi sagriješio; i djevica, ako se uda, nije sagriješila. Takvi će pak imati tjelesnu nevolju, a ja bih vas toga rado poštedio.
29 Ovo vam kažem, braćo: Vrijeme se skratilo. Odsad i oni koji imaju žene, neka budu kao da ih nemaju; 30 i koji plaču, kao da ne plaču, i koji se raduju, kao da se ne raduju, i koji kupuju, kao da ne posjeduju, 31 i koji koriste ovaj svijet, kao da ga ne koriste, jer prolazi obličje ovoga svijeta. 32 Htio bih da budete bezbrižni. Neoženjeni se brine za Gospodnje - kako da ugodi Gospodinu. 33 Oženjeni se pak brine za svjetovno - kako ugoditi ženi, 34 te je podijeljen. I neudana žena i djevica brine se za Gospodnje - da bude sveta i tijelom i duhom; a udana se brine za svjetovno - kako ugoditi mužu. 35 A ovo govorim vama na korist, ne da vam zamku postavim, nego poradi čestitosti i neometane odanosti Gospodinu. 36 Ako pak tko misli da je nedoličan prema svojoj djevici kad mu je žudnja jaka, i tako mora biti, neka učini što želi; ne griješi, neka se žene! 37 Tko pak ostane postojan u svojem srcu i nema potrebe, nego ima vlast nad svojom voljom, pa tako odluči u svojem srcu sačuvati svoju djevicu, dobro čini. 38 Tako i onaj koji se oženi svojom djevicom dobro čini; no onaj koji se ne oženi, čini bolje. 39 Žena je vezana sve dok joj njezin muž živi; umre li joj muž, slobodna je udati se za koga hoće, samo neka je u Gospodinu! 40 Ali prema mome mišljenju, bit će blaženija ostane li onako kako jest. A mislim da i ja imam Duha Božjega.
Blagovanje mesa žrtvovana idolima
8 Što se tiče mesa žrtvovana idolima, znamo da svi imamo znanje. No znanje nadima, a ljubav izgrađuje. 2 Ako tko misli da što zna, još ne zna kao što treba znati. 3 Ali ako tko ljubi Boga, njega poznaje Bog. 4 Dakle, u pogledu blagovanja mesa žrtvovana idolima, znamo da »nema idola na svijetu« i da »nema Boga osim Jednoga«. 5 Jer čak i da ima takozvanih bogova, bilo na nebu ili na zemlji, kao što ima mnogo bogova i mnogo gospodara, 6 nama je ipak jedan Bog, Otac, od koga je sve, i mi u Njemu, i jedan Gospodin, Isus Krist, po kome je sve, i mi po Njemu. 7 Ali nemaju svi toga znanja. Neki pak, sve dosad naviknuti na idole, još jedu meso kao idolima žrtvovano i njihova se savjest kalja jer je slaba. 8 A jelo nas neće približiti k Bogu. Niti gubimo ako ne jedemo, niti dobivamo ako jedemo. 9 Ali pazite da ne bi kako ova vaša sloboda postala spoticaj slabima. 10 Jer vidi li tko tebe koji posjeduješ znanje gdje sjediš u idolskom hramu, neće li ga njegova savjest, budući slaba, ohrabriti da jede meso žrtvovano idolima? 11 Jer zbog tvojega znanja propada slabi, brat za kojega je Krist umro. 12 Tako griješeći protiv braće i ranjavajući njihovu slabu savjest, griješite protiv Krista. 13 Upravo zato ako jelo sablažnjuje moga brata, ne, neću jesti mesa dovijeka, da ne sablaznim brata svojega.
Pavlov primjer
9 Nisam li ja slobodan? Nisam li apostol? Nisam li Isusa, Gospodina našega, vidio? Niste li vi moje djelo u Gospodinu? 2 Ako drugima nisam apostol, vama svakako jesam, jer vi ste pečat mojeg apostolstva u Gospodinu. 3 A ovo je moj odgovor onima koji bi mi htjeli suditi: 4 Zar nemamo prava jesti i piti? 5 Zar nemamo prava ženu vjernicu voditi sa sobom kao i ostali apostoli, i braća Gospodnja, i Kefa? 6 Ili samo ja i Barnaba nemamo prava ne raditi? 7 Tko ikada vojuje o svojemu trošku? Tko sadi vinograd, a ne jede njegova ploda? Ili tko pase stado, pa se od mlijeka stada ne hrani? 8 Govorim li to po ljudsku? Ne govori li to i Zakon? 9 Jer je u Mojsijevu zakonu pisano: »Ne vezuj gubice volu koji vrše!« Zar je Bogu do volova? 10 Ne govori li upravo radi nas? Doista, radi nas je napisano, jer s nadom treba orač orati, i tko vrše, u nadi da će dobiti dio. 11 Ako mi vama ono duhovno posijasmo, zar je što veliko ako vam ono tjelesno požanjemo? 12 Ako drugi imaju dijela u onome što je vaše, zar mi nemamo još više? Ali mi to pravo ne iskoristismo, nego trpimo sve kako ne bismo postavili kakve zapreke Evanđelju Kristovu. 13 Zar ne znate da oni koji svetinje obavljaju od svetišta se hrane, i koji opslužuju žrtvenike sa žrtvenikom dijele? 14 Tako i Gospodin zapovjedi onima koji Evanđelje navješćuju da od Evanđelja žive. 15 Ja se pak nisam poslužio ničim od toga. A i ne napisah toga da se tako dogodi meni, jer radije bih i umro, nego ... te mi slave nitko neće oduzeti! 16 Jer ako navješćujem Evanđelje, nije mi na slavu, jer mi je to dužnost. Doista, jao meni ako Evanđelje ne navješćujem! 17 Jer ako to činim svojevoljno, pripada mi plaća; ako pak nevoljno, onda je to povjerena mi služba. 18 Koja mi je dakle plaća? Da navješćujući Evanđelje besplatno ga mognem pružati, ne posluživši se svojim pravom u Evanđelju.
19 Jer iako sam slobodan od sviju, sam sebe robom učinih svima, da ih što više pridobijem. 20 Židovima postadoh kao Židov, da Židove pridobijem; onima pod Zakonom, kao da sam pod Zakonom, premda sam nisam pod Zakonom, da pridobijem one koji su pod Zakonom. 21 Onima bez Zakona kao bezakonik, premda nisam bez zakona Božjega nego sam u zakonu Kristovu, da pridobijem one koji su bez Zakona. 22 Slabima postadoh slab, da slabe pridobijem; svima sam postao sve, da kakogod spasim koga. 23 A sve činim poradi Evanđelja da bih suzajedničar njegov postao.
24 Ne znate li da u trkalištu svi trkači trče, a samo jedan dobiva nagradu? Tako trčite da dobijete! 25 Svaki se pak natjecatelj od svega suzdržava; oni tako da dobiju raspadljiv vijenac, a mi neraspadljiv. 26 Stoga ja tako trčim, ne besciljno, i tako udaram šakom - ne kao da mlatim zrak, 27 već tijelo svoje krotim i pokoravam da ne bih, propovijedavši drugima, sam bio isključen.
Primjeri iz Izraelove prošlosti
10 Jer ne bih htio da ne znate, braćo, da svi oci naši bijahu pod oblakom i svi prođoše kroz more. 2 I svi u Mojsija bijahu kršteni u oblaku i u moru.[q] 3 I svi su isto duhovno jelo jeli 4 i svi su pili isto duhovno piće, jer su pili iz duhovne stijene koja ih je pratila, a ta stijena bijaše Krist. 5 Ali većina njih nije bila po volji Bogu; jer su poubijani u pustinji. 6 Ovi događaji nama postadoše primjer, da ne poželimo zala kao što oni poželješe. 7 Ne budite idolopoklonici kao neki od njih; kao što je pisano: »Sjede narod jesti i piti, pa ustade plesati.« 8 I ne podajimo se bludu kao što se neki od njih podaše bludu te dvadeset i tri tisuće padoše u jednom danu. 9 I ne iskušavajmo Krista kao što ga neki od njih stadoše kušati te od zmija izginuše.[r] 10 I ne mrmljajte kao što neki od njih stadoše mrmljati te izginuše od zatornika. 11 Sve se ovo kao primjer događalo njima, a zapisano je za opomenu nama, koje su zapala posljednja vremena. 12 Tako tko misli da stoji, neka pazi da ne padne. 13 Nijedna vas kušnja nije zahvatila, osim ljudske. A Bog je vjeran i neće dopustiti da budete kušani iznad svojih snaga, nego će vam s kušnjom dati i ishod da je možete podnijeti.
Stol Gospodnji i stol zloduha
14 Upravo zato, ljubljeni moji, bježite od idolopoklonstva! 15 Kažem vam kao mudrima: prosudite sami što govorim. 16 Nije li čaša blagoslova koju blagoslivljamo zajedništvo krvi Kristove? Nije li kruh što ga lomimo zajedništvo tijela Kristova? 17 Budući da je kruh jedan, mi mnogi tijelo smo jedno; jer svi smo dionici jednoga kruha. 18 Promotrite Izraela po tijelu; nisu li oni koji žrtve blaguju zajedničari žrtvenika? 19 Što li dakle kazujem? Da je meso žrtvovano idolima nešto? Ili da je idol nešto? 20 Ne, nego da ono što oni žrtvuju zlodusima žrtvuju, a ne Bogu. A ja ne želim da vi budete u zajedništvu sa zlodusima.[s] 21 Ne možete piti čašu Gospodnju i čašu zloduha. Ne možete biti sudionici stola Gospodnjega i stola zloduhova. 22 Ili da na ljubomoru Gospodina izazivamo? Zar smo od Njega jači?
Moja sloboda i savjest drugoga
23 »Sve je dopušteno«, ali sve nije korisno. »Sve je dopušteno«, ali sve ne izgrađuje. 24 Nitko neka svoje ne traži, nego ono što je drugoga! 25 Jedite sve što se prodaje na tržnici, ništa ne ispitujući zbog savjesti. 26 Jer: »Gospodnja je zemlja i obilje njezino.« 27 Pozove li vas koji nevjernik i želite li se odazvati, jedite sve što se pred vas iznese, ništa ne ispitujući zbog savjesti. 28 Ako vam pak tko rekne: »Ovo je žrtvovano«, ne jedite zbog onoga koji vas je upozorio i zbog savjesti. 29 A savjesti, kažem, ne svoje, nego onoga drugoga. Jer zašto da se moja sloboda prosuđuje savješću drugoga? 30 Ako sa zahvalom sudjelujem, zašto da me grde zbog onoga na čemu ja zahvaljujem? 31 Jeli dakle ili pili, ili drugo što činili, sve na slavu Božju činite. 32 Ne budite na spoticaj ni Židovima ni Grcima, a ni crkvi Božjoj, 33 kao što i ja u svemu svima ugađam ne tražeći svoje koristi, nego za mnoge, da bi se spasili.
Red pri bogoslužju
11 Budite moji nasljedovatelji, kao što sam i ja Kristov. 2 A hvalim vas što me se u svemu sjećate i držite se predaja kao što vam predadoh. 3 Ali hoću da znate: svakomu je mužu glava Krist, a glava je ženi muž, a glava je Kristu Bog. 4 Svaki muž koji se moli ili prorokuje pokrivene glave, sramoti svoju glavu. 5 Svaka pak žena koja se moli ili prorokuje nepokrivene glave, sramoti svoju glavu, jer je to isto kao da je obrijana. 6 Doista, ako žena ne pokriva glavu, neka se šiša. Ako je pak ženi sramota šišati se ili brijati, neka se pokrije! 7 Ali muž ne treba pokrivati glavu, jer je slika i slava Božja, a žena je slava muževljeva. 8 Jer nije muž od žene, nego je žena od muža; 9 niti je muž stvoren radi žene, nego žena radi muža. 10 Stoga žena treba imati znak ovlasti na glavi, zbog anđela. 11 Ipak: ni žena bez muža, ni muž bez žene - u Gospodinu! 12 Jer kao što je žena od muža, tako je i muž po ženi, a sve je od Boga. 13 Sami prosudite dolikuje li da se žena gologlava Bogu moli? 14 Ne uči li vas i sama narav da je mužu sramota ako nosi dugu kosu? 15 A da je ženi dika nosi li dugu kosu, jer kosa joj je dana mjesto pokrivala.[t]
16 Ako se pak tko misli prepirati, mi takvih navika nemamo, a niti crkve Božje.
Euharistija - Večera Gospodnja
17 Ali dok ovo nalažem, ja vas ne hvalim, jer kad se sastajete, to nije na bolje, nego na gore. 18 A prije svega, kad se sastajete kao crkva, čujem da ima razdora među vama, što donekle i vjerujem. 19 Treba doista među vama biti i podjela, da se očituju i oni koji su prokušani među vama. 20 Kad se dakle zajedno sastajete, nije to blagovanje Gospodnje večere, 21 jer svatko pri blagovanju najprije svoju večeru uzima, te jedan gladuje, a drugi se opija. 22 Zar nemate domove da u njima jedete i pijete? Ili prezirete crkvu Božju i postiđujete one koji nemaju? Što da vam reknem? Pohvalim vas? U tome vas ne hvalim.
23 Jer ja primih od Gospodina što vam i predadoh: Gospodin Isus one noći kad bijaše predan uze kruh 24 te, izrekavši hvalu, razlomi i reče: »Ovo je tijelo moje za vas. Ovo činite meni u spomen.«[u] 25 Tako i čašu, nakon večere, govoreći: »Ova je čaša novi Savez u mojoj krvi. Ovo činite, kad god pijete, meni u spomen.« 26 Jer kad god jedete ovaj kruh i pijete čašu, navješćujete smrt Gospodnju dok on ne dođe. 27 Stoga, tko god nedostojno jede kruh ili pije čašu Gospodnju, bit će krivac tijela i krvi Gospodnje. 28 Neka se dakle svatko preispita pa tada od kruha jede i od čaše pije. 29 Jer tko jede i pije, sud sebi jede i pije, ako ne razlikuje Tijela.[v] 30 Stoga su među vama mnogi bolesni i nemoćni, a mnogo ih je zaspalih. 31 Kad bismo sami sebi presuđivali, ne bi nam bilo suđeno. 32 A kad nam sudi Gospodin, on nas odgaja da ne budemo osuđeni sa svijetom. 33 Tako, braćo moja, kada se sastajete na blagovanje, pričekajte jedni druge. 34 Ako je tko gladan, neka jede kod kuće, da vaše sastajanje ne bude na osudu. O drugome ću vas pak uputiti kada dođem.
Dari Duha
12 O onome pak duhovnom, braćo, ne bih htio da budete u neznanju. 2 Znate kako su vas - dok bijaste zavedeni, pogani - vodili k nijemim idolima. 3 Zato vam dajem na znanje: tko god u Duhu Božjem govori, ne kaže: »Proklet Isus.« I nitko ne može reći: »Isus je Gospodin« osim u Duhu Svetom. 4 Različni su dari, ali je isti Duh. 5 I različne su službe, ali je isti Gospodin. 6 I različne su činidbe, ali je isti Bog koji čini sve u svima. 7 A svakomu se daje očitovanje Duha na korist. 8 Jer jednomu se po Duhu daje riječ mudrosti, drugomu riječ spoznanja po istome Duhu; 9 drugomu vjera u istome Duhu, drugomu dari liječenja u jednomu Duhu; 10 drugomu pak moć činjenja čudesa, drugomu prorokovanje, drugomu razlučivanje duhova, drugomu različni jezici, drugomu pak tumačenje jezika. 11 A sve to čini jedan te isti Duh, dijeleći svakomu napose kako hoće.
Usporedba s tijelom
12 Jer kao što je tijelo jedno te ima mnogo udova, a svi su udovi tijela, premda mnogi, jedno tijelo - tako i Krist. 13 Doista, u jednome Duhu svi smo mi u jedno tijelo kršteni, bilo Židovi ili Grci, bilo robovi ili slobodnjaci; i svi smo jednim Duhom napojeni. 14 Jer ni tijelo nije jedan ud, već mnogi. 15 Rekne li noga: »Budući da nisam ruka, nisam od tijela«, zar zbog toga nije od tijela? 16 I rekne li uho: »Budući da nisam oko, nisam od tijela«, zar zbog toga nije od tijela? 17 Kad bi sve tijelo bilo oko, gdje bi bio sluh? Kad bi sve bilo sluh, gdje bi bio njuh? 18 A sad, Bog je postavio udove u tijelu, svaki pojedini od njih, kako je htio. 19 Kad bi svi pak bili jedan ud, gdje bi bilo tijelo? 20 No sad udovi su mnogi, a tijelo je jedno. 21 Ne može oko reći ruci: »Ne trebam te«, ili opet glava nogama: »Ne trebam vas.« 22 Naprotiv, udovi tijela koji se čine slabijima, mnogo su potrebniji. 23 I većom čašću okružujemo one koje smatramo nečasnijima na tijelu. I onima koji su nam nepristojni pridajemo više pristojnosti 24 a koji su nam ugledni toga ne trebaju. Ali je Bog tijelo sazdao tako da je veću čast dao onomu kome ona nedostaje, 25 da u tijelu ne bude razdora, nego da se udovi jednako brinu jedni za druge. 26 I ako trpi jedan ud, s njime trpe svi udovi; a slavi li jedan ud, s njime se raduju svi udovi.
27 A vi ste tijelo Kristovo, i udovi pojedinačno. 28 I neke Bog postavi u crkvi: prvo apostole, drugo proroke, treće učitelje; zatim čudesa, zatim dari liječenja, pomaganja, upravljanja, različnih jezika. 29 Zar su svi apostoli? Zar svi proroci? Zar svi učitelji? Zar svi čudotvorci? 30 Zar svi imaju dare liječenja? Zar svi govore jezike? Zar svi tumače? 31 Čeznite za višim darima! A evo vam pokazujem još vrsniji put.
Najveća je ljubav
13 Kad bih jezicima ljudskim i anđeoskim govorio,
a ljubavi ne bih imao,
mjed sam onda što ječi ili cimbal što zveči.
2 I kad bih dar prorokovanja imao
i znao sve tajne i sve znanje,
i kad bih svu vjeru imao, tako da bih i gore premještao,
a ljubavi ne bih imao - ništa sam.
3 I kad bih razdao sav svoj imetak,
i kad bih predao tijelo svoje da se uzvisim,
a ljubavi ne bih imao, ništa mi ne koristi.[w]
4 Ljubav je strpljiva, dobrostiva je ljubav,
ne zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se.
5 Nije nedolična, ne traži svoje, nije razdražljiva, ne pamti zlo;
6 ne raduje se nad nepravdom, a raduje se s istinom;
7 sve podnosi, sve vjeruje,
svemu se nada, sve trpi.
8 Ljubav nikada ne prestaje.
A prorokovanja? Prestat će.
A jezici? Umuknut će.
A znanje? Nestat će.
9 Jer djelomice spoznajemo i djelomice prorokujemo.
10 A kad dođe savršeno, nestat će ovo djelomično.
11 Kad bijah djetešce, govorah kao djetešce,
mišljah kao djetešce, rasuđivah kao djetešce.
Kada postadoh odrastao čovjek,
odbacio sam djetinje.
12 Jer sada gledamo kroza zrcalo, u zagonetki,
a tada - licem u lice!
Sada spoznajem djelomice,
a onda ću spoznati posvema,
kao što sam i posvema spoznat.
13 Sada pak ostaje vjera, nada, ljubav,
ovo troje,
a od njih najveća je ljubav.
Dari u zajednici
14 Slijedite ljubav, čeznite za onim duhovnim, a osobito da prorokujete. 2 Jer tko govori jezicima, ne govori ljudima, nego Bogu; nitko ga, naime, ne razumije, jer Duhom govori tajne. 3 A tko prorokuje, ljudima govori: na izgradnju, i ohrabrenje, i utjehu. 4 Tko govori jezicima, sam sebe izgrađuje; ali tko prorokuje, izgrađuje crkvu. 5 A ja bih da svi govorite jezicima, ali još više da prorokujete. Jer veći je tko prorokuje od onoga koji govori jezicima, osim ako to protumači, da je crkvi na izgradnju.
6 A sada, braćo, dođem li k vama govoreći jezicima, što bih vam koristio ako vam ne prozborim bilo otkrivenje, bilo spoznaju, bilo proroštvo ili pouku? 7 Ako neživi predmeti koji daju zvuk, bilo svirala ili citra, ne daju zvucima razgovijetnosti, kako će se razaznati što se svira sviralom a što citrom? 8 Ili ako trublja daje nejasan glas, tko će se spremiti za boj? 9 Tako i vi. Ako jezikom ne budete jasna govora zborili, kako će se razumjeti što se govori? Govorit ćete, naime, u vjetar. 10 Toliko, primjerice, ima različnih glasova na svijetu, i nijedan nije bez značenja. 11 Ako dakle ne znam značenja glasu, bit ću tuđinac onomu tko govori, a onaj tko govori tuđinac će biti meni. 12 Tako i vi, budući da žudite za onim duhovnim, nastojte time izobilovati na izgradnju crkve.
13 Zato tko govori drugim jezikom, neka moli da može protumačiti. 14 Jer ako jezikom molim, moj duh moli, ali je um moj besplodan. 15 I što onda? Molit ću duhom, ali ću moliti i umom; pjevat ću hvalospjeve duhom, ali ću pjevati i umom. 16 Jer ako blagoslivljaš duhom, kako će neupućeni reći »Amen« na tvoju zahvalu, budući da ne zna što govoriš? 17 Ti pak dobro zahvaljuješ, ali se onaj drugi ne izgrađuje. 18 Hvala Bogu, govorim jezicima više nego svi vi, 19 ali u crkvi više volim svojim umom izgovoriti pet riječi, da i druge poučim, negoli na tisuće riječi jezicima.
20 Braćo, ne budite djeca po razboru, nego po zloći budite djetinji, ali u svojem razboru budite zreli. 21 U Zakonu je pisano: »Drugim jezicima i drugim usnama govorit ću ovom narodu, pa me ni tako neće poslušati, govori Gospodin.« 22 Tako jezici nisu znakom vjernicima, nego nevjernicima, dok prorokovanje nije nevjernicima, nego vjernicima. 23 Ako se dakle sastane sva crkva zajedno i svi govore jezicima, a uđu neupućeni ili nevjernici, neće li reći da ludujete? 24 Ako pak svi prorokuju, a uđe koji nevjernik ili neupućeni, sve ga prekorava, sve ga prosuđuje; 25 tajne se njegova srca očituju. I tako, past će ničice i pokloniti se Bogu, priznajući: »Doista, Bog je u vama.«
Red na sastancima
26 Što dakle braćo? Kad se sastajete, svaki ima ili hvalospjev, ili pouku, ili otkrivenje, ili jezik, ili tumačenje - neka sve bude na izgradnju. 27 Ako tko govori jezikom, neka su dvojica ili najviše trojica, i to jedan za drugim; a jedan neka tumači. 28 Ako pak nema tumača, neka takav u crkvi šuti; neka pak govori sebi i Bogu. 29 A proroci - neka govore dvojica ili trojica, a ostali neka prosuđuju. 30 Ako pak nekomu drugom koji je tu bude što objavljeno, prvi neka šuti. 31 Jer možete, jedan po jedan, svi prorokovati, da se svi pouče i svi budu ohrabreni. 32 A proročki se duhovi podređuju prorocima, 33 jer Bog nije Bog nereda, nego mira.
Kao u svim crkvama svetih, 34 neka žene u crkvama šute, jer se njima ne dopušta govoriti, nego neka budu podložne, kako i Zakon govori. 35 Ako se žele čemu poučiti, neka pitaju svoje muževe kod kuće, jer sramota je ženi govoriti u crkvi.[x] 36 Ili zar je riječ Božja od vas proizašla? Zar je samo k vama došla?
37 Ako tko misli da je prorok ili duhovan, neka zna: ovo što vam pišem Gospodnja je zapovijed. 38 Tko to ne prizna, neće biti priznat. 39 Tako, braćo moja, težite prorokovati i ne priječite govoriti jezicima. 40 Ali neka sve bude pristojno i uredno!
Copyright © 2001 by Life Center International