Print Page Options
Previous Prev Day Next DayNext

Beginning

Read the Bible from start to finish, from Genesis to Revelation.
Duration: 365 days
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)
Version
Estera 6-10

Kralj iskazuje čast Mordekaju

Te noći kralj nije mogao spavati. Zapovjedio je da mu donesu knjigu kraljevskih ljetopisa i da mu se čita iz nje. Naišao je na zapis događaja kad je Mordekaj razotkrio kraljeve sluge, čuvare ulaza u kraljeve odaje, Bigtana i Tereša, koji su planirali ubiti kralja Kserksa.

Tada je kralj upitao svoje službenike: »Kakvu je čast i priznanje Mordekaj primio za to djelo?«

»Ništa se nije učinilo za njega«, odgovorili su.

Potom je kralj ugledao pridošlicu u vanjskom dvorištu palače: »Tko je u dvorištu?«

Bio je to Haman koji je upravo ušao u palaču tražiti od kralja dopuštenje da objesi Mordekaja na vješala koja je pripremio.

Sluge su odgovorile: »Haman je u dvorištu palače.«

»Neka uđe!« rekao je kralj.

Kad je Haman ušao, kralj ga upita: »Što misliš, kako treba postupiti s čovjekom kojem kralj želi odati posebnu počast i priznanje?«

Haman je pomislio u sebi: »Ma kome bi to kralj želio odati počast ako ne meni?«

Stoga je odgovorio kralju: »Za čovjeka kojem kralj želi odati počast treba donijeti kraljevski plašt, koji je sâm kralj nosio, i konja s kraljevskom perjanicom, kojeg je sâm kralj jahao. Plašt i konja treba povjeriti jednom od najviših kraljevih velikodostojnika, koji će tog čovjeka odjenuti i na konju provesti gradskim ulicama, javno objavljujući svima: ‘Ovako se postupa s čovjekom kojem kralj odaje počast i priznanje!’«

10 Tada je kralj zapovjedio Hamanu: »Odmah uzmi plašt i konja pa za Židova Mordekaja, koji je na kraljevskim vratima, učini sve što si sad rekao meni, a da pritom ne propustiš niti jedan detalj.«

11 Haman je uzeo plašt i konja, odjenuo Mordekaja i proveo ga na kraljevskom konju gradskim ulicama, vičući pred njim iz svega glasa: »Ovako se postupa s čovjekom kojem kralj odaje počast i priznanje!«

12 Poslije se Mordekaj vratio na kraljevska vrata, a Haman je požurio kući sav žalostan, pokrivajući glavu od srama. 13 Ispričao je ženi Zereši i prijateljima što mu se dogodilo.

Rekli su mu: »Budući da je Mordekaj židovskog roda, ne možeš ga pobijediti—sigurno će te uništiti. Ovo je tek početak tvog kraja i poraza, u kojem ćeš izgubiti sve.«

14 Dok su oni tako razgovarali, u kuću su upali kraljevi sluge eunusi i žurno odveli Hamana na gozbu koju je pripremila kraljica Estera.

Haman obješen

Tako su kralj i Haman otišli na gozbu kraljice Estere.

Dok su pili vino, kralj je ponovio svoje pitanje: »Koja je tvoja želja, kraljice Estero? Bit će ti ispunjena. Ako tražiš i pola moga kraljevstva, dat ću ti.«

A kraljica Estera je odgovorila: »Ako sam stekla kraljevu naklonost i ako je tako kralju po volji, pokloni život meni i mom narodu. To je moja želja i moja molba. Jer, ja i moj narod smo prodani, prepušteni pokolju i uništenju. Da smo samo predani u ropstvo, šutjela bih jer to ne bi bio dovoljan razlog da uznemiravam kralja.«

Nato je kralj Kserkso upitao Esteru: »Tko je to učinio? Gdje je čovjek koji se usudio smisliti tako nešto?«

Estera odgovori: »Naš protivnik i neprijatelj je Haman, zlobnik koji sjedi ovdje danas s nama.«

Haman je bio užasnut pred kraljem i kraljicom.

Kralj je gnjevno ustao, ostavio vino i izašao u vrt palače da se smiri i razmisli. Haman, shvativši da je kralj odlučio ubiti ga, počne moliti kraljicu Esteru za život. Bacio se na ležaj do Estere i molio za milost. U taj tren vratio se kralj i povikao:

»Pa zar će ovaj čovjek u mojoj kući preda mnom napadati kraljicu?«

Čim je to kralj izustio, ušli su kraljevi sluge, uhvatili Hamana i pokrili mu lice[a].

Tada reče Harbona, jedan od kraljevih slugu eunuha: »Haman je jutros pored svoje kuće podigao za Mordekaja vješala visoka dvadeset i pet metara[b]

A kralj zapovjedi: »Objesite ga ondje!«

10 I tako su objesili Hamana na vješala koja je podigao za Mordekaja.

Potom se stišao kraljev bijes.

Kralj donosi proglas za spas Židova

Već je istog dana kralj Kserkso predao kraljici Esteri cijelo imanje Hamana, neprijatelja Židova. I Mordekaj je izašao pred kralja jer je Estera rekla kralju da joj je rođak. Kralj je skinuo svoj prsten pečatnjak koji je bio oduzeo Hamanu. Predao ga je Mordekaju, a Estera je odredila Mordekaja za upravitelja Hamanovog imanja.

Estera je ponovo govorila s kraljem. Bacila mu se pred noge i plačući ga preklinjala da poništi plan Agagovca Hamana za uništenje Židova.[c] Kralj je ispružio zlatno žezlo prema Esteri i ona je ustala pred njim.

»Ako je kralju po volji«, rekla je Estera, »i ako sam stekla njegovu naklonost, ako kralj misli da je dobro tako činiti i ako se slaže s tim, neka se opozove pisani proglas Agagovca Hamana, Hamedatovog sina, da se pobiju Židovi u svim pokrajinama Kserksovog kraljevstva. Jer, kako bih ja mogla podnijeti takvo zlo nad svojim narodom? Kako bih mogla preživjeti uništenje svoje obitelji?«

Kralj Kserkso je odgovorio kraljici Esteri i Židovu Mordekaju: »Evo, dao sam Hamanovo imanje Esteri, a njega su objesili na vješala jer je podigao ruku na Židove. Vi sad u kraljevo ime napišite što mislite da je najkorisnije za Židove, i to zapečatite kraljevim pečatom. No, znajte, ni jedan se proglas napisan i zapečaćen u kraljevo ime ne može poništiti.«

Toga su se istog dana, dvadeset i trećega u trećem mjesecu Sivanu[d], okupili kraljevski pisari koji su ispisivali Mordekajeve zapovijedi za spas Židova. Upraviteljima[e], namjesnicima i poglavarima sto dvadeset i sedam pokrajina, od Indije do Kuša, poslan je novi proglas. U svaku je pokrajinu upućen zaseban proglas pisan pismom i jezikom svakoga pojedinog naroda u Kserksovom kraljevstvu. I Židovima je poslan proglas na njihovom pismu i jeziku. 10 Mordekaj je odaslao novi proglas u ime kralja Kserksa, a pisma je zapečatio kraljevim pečatom i razaslao po glasnicima koji su jahali najbrže kraljevske konje.

11 Kralj je novim proglasom dopuštao Židovima da se javno okupljaju, da brane svoj život, da uništavaju i ubijaju neprijateljsku vojsku bilo kojeg naroda ili pokrajine koja ih napadne, da ubijaju djecu i žene neprijatelja te plijene njihovu imovinu. 12 To im je sve bilo omogućeno raditi od trinaestog dana dvanaestoga mjeseca Adara, u svim pokrajinama Kserksovoga kraljevstva. 13 Prijepis tog proglasa trebao je postati zakon u svakoj pokrajini i biti objavljen svima u kraljevstvu kako bi Židovi toga dana bili spremni braniti se i osvetiti svojim neprijateljima. 14 Prema kraljevoj zapovijedi, glasnici su jurili na najboljim kraljevskim konjima. Proglas je bio objavljen i u prijestolnici Suzi.

15 Kad je Mordekaj izašao iz kraljevske palače, nosio je bijelo i plavo kraljevsko ruho, veliku zlatnu krunu i grimizni ogrtač od finog platna. Suza se ispunila klicanjem i veseljem. 16 Bio je to za Židove posebno sretan dan, dan velike časti. 17 U svakoj pokrajini i u svakom gradu, gdje je stigao kraljev proglas, nastala je radost i slavlje među Židovima. Mnogi pripadnici drugih naroda tada su prihvatili židovsku vjeru jer je svakoga obuzeo strah od Židova.

Pobjeda Židova

Kraljev je proglas trebao stupiti na snagu trinaestog dana dvanaestoga mjeseca Adara[f]. Na dan kad su se neprijatelji Židova nadali da će ih sve uništiti, dogodilo se upravo suprotno—Židovi su dobili moć nad onima koji su ih mrzili.

Okupili su se u gradovima u kojima su živjeli po svim pokrajinama Kserksovog kraljevstva, s namjerom da napadnu one koji su im željeli nauditi. I nitko im se nije mogao suprotstaviti jer je strah od njih obuzeo sve narode. Svi upravitelji, poglavari u pokrajinama i kraljevi službenici pomagali su Židovima jer su sad strepjeli pred Mordekajem. Budući da je Mordekaj imao velik utjecaj na kraljevom dvoru, glas o njemu brzo se širio svim pokrajinama i on je postajao sve moćniji.

Židovi su snažno udarili na svoje neprijatelje, pobili ih i uništili. Ljudima, koji su ih mrzili, činili su što su htjeli. Samo u tvrđavi grada Suze ubijeno je petsto muškaraca. Među njima su ubili Paršandatu, Dalfona, Aspatu, Poratu, Adaliju, Aridatu, Parmaštu, Arisaja, Aridaja i Jezatu. 10 Bila su to desetorica sinova Hamana, Hamedatovog sina, koji je bio neprijatelj Židovima. No od imovine ubijenih Židovi za sebe nisu uzeli ništa.

11 Kralja su istog dana obavijestili o broju ubijenih u Suzi 12 i on je rekao kraljici Esteri: »Židovi su u Suzi pobili petsto ljudi i desetoricu Hamanovih sinova. Mogu samo zamisliti što su učinili u ostalim pokrajinama. Želiš li da još nešto učinim za tebe? Učinit ću što tražiš.«

13 »Ako je kralju po volji«, odgovorila je Estera, »neka se Židovima u Suzi dopusti da i sutra postupaju prema današnjem proglasu. I neka se desetorica Hamanovih sinova objese na vješala.«

14 Kralj je zapovjedio da se baš tako i učini. Izdano je naređenje u gradu Suzi i tijela desetorice Hamanovih sinova javno su obješena. 15 Židovi iz Suze okupili su se i četrnaestog dana mjeseca Adara. Pogubili su još tristo muškaraca, ali od njihove imovine nisu uzeli ništa.

16 I ostali Židovi, raspršeni po svim pokrajinama Kserksovog kraljevstva, branili su svoj život i obitelji od neprijatelja. Pobili su sedamdeset pet tisuća ljudi, ali od njihove imovine nisu uzeli ništa. 17 Bilo je to trinaestoga dana mjeseca Adara. Četrnaestoga su se dana odmorili i taj su dan proglasili danom gozbe i veselja. 18 Židovi u Suzi borili su se protiv svojih neprijatelja trinaestog i četrnaestog dana, a tek su se petnaestog dana odmorili. Zato Židovi u gradovima gozbom i veseljem proslavljaju petnaesti dan mjeseca Adara, 19 a Židovi koji žive izvan gradova proslavljaju četrnaesti dan mjeseca Adara. Svi slave dan radosti i veselja, a obilježavaju ga poklanjanjem darova u hrani.

Blagdan Purim—sjećanje na veliku pobjedu

20 Mordekaj je pažljivo zabilježio ove događaje. Židovima u svim pokrajinama Kserksovog kraljevstva poslao je pisma 21 da svake godine trebaju slaviti četrnaesti i petnaesti dan mjeseca Adara 22 kao dane kad su se oslobodili svojih neprijatelja i kao mjesec kad im se tuga pretvorila u radost i slavlje. Poručio im je da te dane provode u gozbi i veselju, razmjeni darova u hrani i darivanju siromašnih. 23 Židovi su odlučili činiti kako im je poručio Mordekaj i nastaviti tako slaviti svake godine.

24 Jer, Agagovac Haman, Hamedatov sin, neprijatelj svih Židova, naumio je pobiti Židove i ždrijebom je odredio dan njihove propasti i uništenja. 25 No Estera se pred kraljem zauzela za svoj narod i kralj je na kraljičin nagovor okrenuo Hamanovo zlodjelo protiv njega. On i njegovi sinovi obješeni su na vješala. 26 (Te su dane prozvali »Purim« po ždrijebu zvanom »pur«.)[g]

Zbog svega što im je poručio Mordekaj i svega što im se dogodilo, 27 Židovi su odlučili ne prekidati običaj, tako da oni i njihova djeca, kao i svi koji im se pridruže, svake godine proslavljaju dva dana mjeseca Adara na način kako im je propisano. 28 Tih dana mjeseca Adara, u svakoj pokrajini i u svakom gradu, svaka obitelj u svakom pokoljenju, treba se sjećati i proslavljati spas Židova. Židovi ne smiju prestati slaviti dane Purima, niti sjećanje na Purim smije zamrijeti među njihovim potomcima.

29 Kraljica Estera, Abihailova kći, i Židov Mordekaj potvrdili su proglas o blagdanu Purimu. 30 Mordekaj je svim Židovima u svih sto dvadeset i sedam pokrajina Kserksovog kraljevstva poslao poruku mira i sigurnosti, 31 poruku proglašenja blagdana Purima i proslavljanja na način kako su odredili Mordekaj i Estera. Jednako tako, Židovi su za sebe i svoje potomke odredili neke druge dane u godini za post i tugu. 32 Esterin je proglas utvrdio propise za obilježavanje Purima i zapisan je u knjigu kraljevskih ljetopisa.

Mordekaj prima čast

10 Potom je kralj Kserkso nametnuo porez u cijelom svome kraljevstvu, sve do njegovih najudaljenijih dijelova. Sva njegova moćna i slavna djela, kao i cijela priča o Mordekaju i veličanstvenom položaju do kojega ga je kralj uzvisio, zapisani su u Knjizi ljetopisa kraljeva Medije i Perzije. Židov Mordekaj bio je sljedeći do kralja Kserksa, najistaknutiji i najcjenjeniji među Židovima jer je uvijek radio za dobrobit svog naroda i zalagao se za njihovu buduću sigurnost i uspjeh.

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International