Beginning
Dari Duha
12 O onome pak duhovnom, braćo, ne bih htio da budete u neznanju. 2 Znate kako su vas - dok bijaste zavedeni, pogani - vodili k nijemim idolima. 3 Zato vam dajem na znanje: tko god u Duhu Božjem govori, ne kaže: »Proklet Isus.« I nitko ne može reći: »Isus je Gospodin« osim u Duhu Svetom. 4 Različni su dari, ali je isti Duh. 5 I različne su službe, ali je isti Gospodin. 6 I različne su činidbe, ali je isti Bog koji čini sve u svima. 7 A svakomu se daje očitovanje Duha na korist. 8 Jer jednomu se po Duhu daje riječ mudrosti, drugomu riječ spoznanja po istome Duhu; 9 drugomu vjera u istome Duhu, drugomu dari liječenja u jednomu Duhu; 10 drugomu pak moć činjenja čudesa, drugomu prorokovanje, drugomu razlučivanje duhova, drugomu različni jezici, drugomu pak tumačenje jezika. 11 A sve to čini jedan te isti Duh, dijeleći svakomu napose kako hoće.
Usporedba s tijelom
12 Jer kao što je tijelo jedno te ima mnogo udova, a svi su udovi tijela, premda mnogi, jedno tijelo - tako i Krist. 13 Doista, u jednome Duhu svi smo mi u jedno tijelo kršteni, bilo Židovi ili Grci, bilo robovi ili slobodnjaci; i svi smo jednim Duhom napojeni. 14 Jer ni tijelo nije jedan ud, već mnogi. 15 Rekne li noga: »Budući da nisam ruka, nisam od tijela«, zar zbog toga nije od tijela? 16 I rekne li uho: »Budući da nisam oko, nisam od tijela«, zar zbog toga nije od tijela? 17 Kad bi sve tijelo bilo oko, gdje bi bio sluh? Kad bi sve bilo sluh, gdje bi bio njuh? 18 A sad, Bog je postavio udove u tijelu, svaki pojedini od njih, kako je htio. 19 Kad bi svi pak bili jedan ud, gdje bi bilo tijelo? 20 No sad udovi su mnogi, a tijelo je jedno. 21 Ne može oko reći ruci: »Ne trebam te«, ili opet glava nogama: »Ne trebam vas.« 22 Naprotiv, udovi tijela koji se čine slabijima, mnogo su potrebniji. 23 I većom čašću okružujemo one koje smatramo nečasnijima na tijelu. I onima koji su nam nepristojni pridajemo više pristojnosti 24 a koji su nam ugledni toga ne trebaju. Ali je Bog tijelo sazdao tako da je veću čast dao onomu kome ona nedostaje, 25 da u tijelu ne bude razdora, nego da se udovi jednako brinu jedni za druge. 26 I ako trpi jedan ud, s njime trpe svi udovi; a slavi li jedan ud, s njime se raduju svi udovi.
27 A vi ste tijelo Kristovo, i udovi pojedinačno. 28 I neke Bog postavi u crkvi: prvo apostole, drugo proroke, treće učitelje; zatim čudesa, zatim dari liječenja, pomaganja, upravljanja, različnih jezika. 29 Zar su svi apostoli? Zar svi proroci? Zar svi učitelji? Zar svi čudotvorci? 30 Zar svi imaju dare liječenja? Zar svi govore jezike? Zar svi tumače? 31 Čeznite za višim darima! A evo vam pokazujem još vrsniji put.
Najveća je ljubav
13 Kad bih jezicima ljudskim i anđeoskim govorio,
a ljubavi ne bih imao,
mjed sam onda što ječi ili cimbal što zveči.
2 I kad bih dar prorokovanja imao
i znao sve tajne i sve znanje,
i kad bih svu vjeru imao, tako da bih i gore premještao,
a ljubavi ne bih imao - ništa sam.
3 I kad bih razdao sav svoj imetak,
i kad bih predao tijelo svoje da se uzvisim,
a ljubavi ne bih imao, ništa mi ne koristi.[a]
4 Ljubav je strpljiva, dobrostiva je ljubav,
ne zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se.
5 Nije nedolična, ne traži svoje, nije razdražljiva, ne pamti zlo;
6 ne raduje se nad nepravdom, a raduje se s istinom;
7 sve podnosi, sve vjeruje,
svemu se nada, sve trpi.
8 Ljubav nikada ne prestaje.
A prorokovanja? Prestat će.
A jezici? Umuknut će.
A znanje? Nestat će.
9 Jer djelomice spoznajemo i djelomice prorokujemo.
10 A kad dođe savršeno, nestat će ovo djelomično.
11 Kad bijah djetešce, govorah kao djetešce,
mišljah kao djetešce, rasuđivah kao djetešce.
Kada postadoh odrastao čovjek,
odbacio sam djetinje.
12 Jer sada gledamo kroza zrcalo, u zagonetki,
a tada - licem u lice!
Sada spoznajem djelomice,
a onda ću spoznati posvema,
kao što sam i posvema spoznat.
13 Sada pak ostaje vjera, nada, ljubav,
ovo troje,
a od njih najveća je ljubav.
Dari u zajednici
14 Slijedite ljubav, čeznite za onim duhovnim, a osobito da prorokujete. 2 Jer tko govori jezicima, ne govori ljudima, nego Bogu; nitko ga, naime, ne razumije, jer Duhom govori tajne. 3 A tko prorokuje, ljudima govori: na izgradnju, i ohrabrenje, i utjehu. 4 Tko govori jezicima, sam sebe izgrađuje; ali tko prorokuje, izgrađuje crkvu. 5 A ja bih da svi govorite jezicima, ali još više da prorokujete. Jer veći je tko prorokuje od onoga koji govori jezicima, osim ako to protumači, da je crkvi na izgradnju.
6 A sada, braćo, dođem li k vama govoreći jezicima, što bih vam koristio ako vam ne prozborim bilo otkrivenje, bilo spoznaju, bilo proroštvo ili pouku? 7 Ako neživi predmeti koji daju zvuk, bilo svirala ili citra, ne daju zvucima razgovijetnosti, kako će se razaznati što se svira sviralom a što citrom? 8 Ili ako trublja daje nejasan glas, tko će se spremiti za boj? 9 Tako i vi. Ako jezikom ne budete jasna govora zborili, kako će se razumjeti što se govori? Govorit ćete, naime, u vjetar. 10 Toliko, primjerice, ima različnih glasova na svijetu, i nijedan nije bez značenja. 11 Ako dakle ne znam značenja glasu, bit ću tuđinac onomu tko govori, a onaj tko govori tuđinac će biti meni. 12 Tako i vi, budući da žudite za onim duhovnim, nastojte time izobilovati na izgradnju crkve.
13 Zato tko govori drugim jezikom, neka moli da može protumačiti. 14 Jer ako jezikom molim, moj duh moli, ali je um moj besplodan. 15 I što onda? Molit ću duhom, ali ću moliti i umom; pjevat ću hvalospjeve duhom, ali ću pjevati i umom. 16 Jer ako blagoslivljaš duhom, kako će neupućeni reći »Amen« na tvoju zahvalu, budući da ne zna što govoriš? 17 Ti pak dobro zahvaljuješ, ali se onaj drugi ne izgrađuje. 18 Hvala Bogu, govorim jezicima više nego svi vi, 19 ali u crkvi više volim svojim umom izgovoriti pet riječi, da i druge poučim, negoli na tisuće riječi jezicima.
20 Braćo, ne budite djeca po razboru, nego po zloći budite djetinji, ali u svojem razboru budite zreli. 21 U Zakonu je pisano: »Drugim jezicima i drugim usnama govorit ću ovom narodu, pa me ni tako neće poslušati, govori Gospodin.« 22 Tako jezici nisu znakom vjernicima, nego nevjernicima, dok prorokovanje nije nevjernicima, nego vjernicima. 23 Ako se dakle sastane sva crkva zajedno i svi govore jezicima, a uđu neupućeni ili nevjernici, neće li reći da ludujete? 24 Ako pak svi prorokuju, a uđe koji nevjernik ili neupućeni, sve ga prekorava, sve ga prosuđuje; 25 tajne se njegova srca očituju. I tako, past će ničice i pokloniti se Bogu, priznajući: »Doista, Bog je u vama.«
Red na sastancima
26 Što dakle braćo? Kad se sastajete, svaki ima ili hvalospjev, ili pouku, ili otkrivenje, ili jezik, ili tumačenje - neka sve bude na izgradnju. 27 Ako tko govori jezikom, neka su dvojica ili najviše trojica, i to jedan za drugim; a jedan neka tumači. 28 Ako pak nema tumača, neka takav u crkvi šuti; neka pak govori sebi i Bogu. 29 A proroci - neka govore dvojica ili trojica, a ostali neka prosuđuju. 30 Ako pak nekomu drugom koji je tu bude što objavljeno, prvi neka šuti. 31 Jer možete, jedan po jedan, svi prorokovati, da se svi pouče i svi budu ohrabreni. 32 A proročki se duhovi podređuju prorocima, 33 jer Bog nije Bog nereda, nego mira.
Kao u svim crkvama svetih, 34 neka žene u crkvama šute, jer se njima ne dopušta govoriti, nego neka budu podložne, kako i Zakon govori. 35 Ako se žele čemu poučiti, neka pitaju svoje muževe kod kuće, jer sramota je ženi govoriti u crkvi.[b] 36 Ili zar je riječ Božja od vas proizašla? Zar je samo k vama došla?
37 Ako tko misli da je prorok ili duhovan, neka zna: ovo što vam pišem Gospodnja je zapovijed. 38 Tko to ne prizna, neće biti priznat. 39 Tako, braćo moja, težite prorokovati i ne priječite govoriti jezicima. 40 Ali neka sve bude pristojno i uredno!
Copyright © 2001 by Life Center International