Revised Common Lectionary (Semicontinuous)

Molitva blagoslova za kralja

Salomonova pjesma.

²⁰ Ovdje se završavaju molitve Davida, Jišajevog sina.

Daniel tumači kraljev san

²⁴ Daniel je potom otišao kod Arioka, čovjeka kojem je kralj naredio da pobije babilonske mudrace. Rekao mu je: »Ne ubijaj babilonske mudrace! Odvedi me pred kralja. Ja ću mu reći što znači njegov san.«

²⁵ Ariok je žurno odveo Daniela kod kralja. Rekao je: »Našao sam među judejskim prognanicima čovjeka koji će kralju protumačiti njegov san.«

²⁶ Kralj je tada upitao Daniela (Beltešasara): »Možeš li mi reći što sam sanjao i što to znači?«

²⁷ Daniel je odgovorio kralju: »Mudraci, vidovnjaci, čarobnjaci i astrolozi ne mogu otkriti kraljevu tajnu. ²⁸ To može samo Bog na nebesima, a on je kralju Nabukodonosoru pokazao što će se događati u budućnosti. Reći ću ti što si sanjao i kakvu si viziju imao ležeći u krevetu. ²⁹ Kralju, dok si ležao u svom krevetu, mislio si o tome što će se dogoditi u budućnosti. Onaj koji ljudima otkriva tajne, otkrio ti je što će se događati. ³⁰ Meni je tajna otkrivena, ne zato što sam mudriji od drugih, nego da bi ti mogao razumjeti svoje misli i njihovo značenje.

³¹ Kralju, u snu si pred sobom vidio veliki kip, zastrašujuće golem i blistav. ³² Glava mu je bila od čistog zlata, grudi i ruke od srebra, a trbuh i bedra od bronce. ³³ Donji je dio nogu bio od željeza, a stopala su mu bila dijelom od željeza, dijelom od gline. ³⁴ Ugledao si stijenu koja se odvalila, ali ne ljudskim rukama. Udarila je u kip i smrskala mu stopala od željeza i gline. ³⁵ Odmah se rasulo sve željezo, glina, bronca, srebro i zlato. Bili su kao pljeva na gumnu^[a] koju ljeti raznese vjetar. Ništa od njih nije ostalo. A stijena, koja je udarila u kip, postala je velika planina koja je prekrila cijelu zemlju.

³⁶ To je bio tvoj san, a sada ćemo kralju otkriti njegovo značenje: ³⁷ ‘Ti si kralj nad kraljevima. Bog na nebesima dao ti je kraljevstvo, vlast, moć, snagu i slavu. ³⁸ Dao ti je da vladaš ljudima, divljim životinjama na zemlji i pticama u zraku. Gdje god da žive, ti vladaš nad njima. Ti si na tom kipu glava od zlata.

³⁹ Nakon tebe doći će kraljevstvo slabije od tvoga, ono srebrno. Zatim će doći treće kraljevstvo, ono brončano, koje će zavladati cijelom zemljom. ⁴⁰ Poslije će doći četvrto kraljevstvo, čvrsto kao željezo. I kao što željezo lomi sve pred sobom, tako će i ono razoriti sva druga kraljevstva.

⁴¹ Kao što su stopala i prsti na nogama kipa bili dijelom od gline, a dijelom od željeza, tako će i četvrto kraljevstvo biti podijeljeno. Imat će nešto od čvrstine željeza, ali je to željezo, kao što si vidio, ipak pomiješano s glinom. ⁴² Prsti na stopalima kipa bili su dijelom od željeza, a dijelom od gline. Tako će i četvrto kraljevstvo biti istovremeno čvrsto i krhko. ⁴³ Vidio si željezo pomiješano s glinom, no to se ipak ne može miješati. Tako će se i ljudi četvrtog kraljevstva miješati s drugima, ali nikad neće biti jedan narod.

⁴⁴ Tijekom četvrtog kraljevstva nebeski će Bog uspostaviti vječno kraljevstvo koje nikada neće propasti. Nad njim neće moći vladati neki drugi narod. Ono će dokrajčiti sva druga kraljevstva i trajat će zauvijek. ⁴⁵ Vidio si stijenu koja se odvalila, ali ne ljudskim rukama. Razorila je željezo, broncu, glinu, srebro i zlato. Rasula ih je u sitne komadiće. Tako je Bog pokazao kralju što će se događati u budućnosti. Kraljev je san istinit, a tumačenje je sna pouzdano.’«

⁴⁶ Tada se kralj Nabukodonosor s poštovanjem poklonio pred Danielom. Naredio je da se u njegovu čast prinesu žrtve i tamjan. ⁴⁷ Rekao je Danielu: »Sad znam da je tvoj Bog veći od svih bogova, Gospodar svih kraljeva. On otkriva ono što ne možemo znati, a tebi je otkrio ovu tajnu.«

⁴⁸ Potom je kralj Danielu dodijelio visok položaj i obasuo ga brojnim skupim darovima. Postavio ga je za vladara nad čitavom babilonskom pokrajinom i za glavara svih babilonskih mudraca. ⁴⁹ No Daniel je tražio od kralja da Šadrak, Mešak i Abed Nego preuzmu važne dužnosti u babilonskoj pokrajini, dok je on sam ostao na kraljevskom dvoru.

¹⁵ Stoga, pazite kako živite: ne poput lakomislenih ljudi, nego poput mudrih. ¹⁶ Mudro koristite vrijeme, jer su ovo zla vremena. ¹⁷ Ne budite lakomisleni, nego uočite što želi Gospodin. ¹⁸ Nemojte se opijati vinom jer to vodi u propast, nego se ispunjavajte Duhom. ¹⁹ Razgovarajte jedni s drugima u psalmima, pjesmama slavljenja i duhovnim pjesmama. Pjevajte Gospodinu i slavite ga svim srcem! ²⁰ Uvijek za sve zahvaljujte Bogu, našem Ocu, u ime našega Gospodina Isusa Krista.