Revised Common Lectionary (Complementary)
Davidova pobjednička pjesma
(2 Sam 22,1-51)
Voditelju zbora. Davidova pjesma. BOŽJI sluga David ispjevao je ovu pjesmu BOGU kad ga je BOG oslobodio od Šaula i svih drugih neprijatelja.
1 Volim te, BOŽE, snago moja!
2 BOG je moja stijena,
moja tvrđava i moj spasitelj.
Bog mi je kao stijena,
na koju se sklanjam.
On je moj štit,
svojom snagom[a] me spašava,
moja utvrda neosvojiva.
3 Zazvao sam BOGA, koji je vrijedan slavljenja,
on me spasio od neprijatelja.
4 Konopi smrti zapleli su se oko mene,
bujice uništenja[b] su me odnosile.
5 Zaplela me užad smrti,
pojavile se zamke ubojite.
6 U nevolji sam BOGU zavapio,
u pomoć sam ga pozvao.
U hramu svome glas mi je čuo,
moj plač mu je dopro do ušiju.
7 Tad se zemlja stresla i poljuljala,
uzdrmali se temelji planina,
drhtali su od njegovog bijesa.
8 Iz nosa mu je nadirao dim,
iz usta je rigao vatru,
od njega je prskao žar.
9 Razdvojio je nebo i sišao,
stajao je na tamnom oblaku.
10 Uzjahao je krilato biće[c] i uzletio,
vinuo se na krilima vjetra.
11 Tminu je učinio svojim šatorom,
okružio se tamnim oblacima punima vode.
12 Iz sjaja, koji je išao pred njim,
kroz oblake se probila tuča i žar.
13 BOG grmi s nebesa,
Svevišnjega ori se glas.[d]
14 Strijele odapinje, razgoni neprijatelje,
munjama ih tjera da besciljno bježe.
15 BOŽE, povikao si prijetnje,
u srdžbi si dahnuo,
otkrila su se morska dna,
i pokazali se temelji zemlje.
16 Odozgo je posegnuo i zgrabio me,
izvukao me iz vode duboke.
17 Spasio me od moćnih neprijatelja,
od svih koji su me mrzili
i bili jači od mene.
18 Napali su me u vrijeme nevolje,
ali BOG mi je bio uporište.
19 Izveo me na siguran prostor,
spasio me jer sam mu drag.
11 Šestote godine Noinog života, sedamnaestog dana drugog mjeseca, šiknuli su svi izvori iz dubina i otvorile se brane na nebu. 12 Kiša je padala na zemlju tijekom četrdeset dana i četrdeset noći.
13 Tog su istog dana u arku ušli Noa, njegova žena, njegovi sinovi Šem, Ham i Jafet, i njihove tri žene. 14 S njima su ušle i sve vrste divljih životinja, sve vrste pitomih životinja, sve vrste što gmižu po tlu i sve vrste ptica. 15 Dvoje po dvoje od svih živih bića ušlo je s Noom u arku. 16 Ušli su mužjak i ženka od svih živih bića, kao što mu je zapovjedio Bog.
Tada je BOG za njim zatvorio vrata.
17 Četrdeset dana podizale su se vode na zemlji. Kako su vode rasle, tako su ponijele arku i podigle je visoko iznad zemlje. 18 Vode su rasle i podigle se visoko nad zemljom, a arka je plutala na površini vode. 19 Toliko su se silno vode podigle nad zemljom da su prekrile sve najviše planine pod nebom. 20 Narasle su sedam i pol metara[a] iznad potopljenih planina. 21 Umrla su sva živa bića: ptice, pitome životinje, divlje životinje, sve što gmiže po tlu i sav ljudski rod. 22 Na kopnu je poginulo sve što je imalo dah života u nosnicama. 23 Bog je uništio svako živo biće na zemlji: ljude, životinje, stvorenja što gmižu po tlu i ptice. Bili su izbrisani s lica zemlje. Ostao je samo Noa i oni koji su bili s njim u arci.
24 Zemlja je bila poplavljena stotinu i pedeset dana.
Prestanak potopa
8 Bog nije zaboravio Nou niti sve divlje i pitome životinje koje su s njim bile u arci. Učinio je da puše vjetar nad zemljom, a vode su se povlačile. 2 Zatvorili su se izvori iz dubina i nebeske brane te se zaustavila kiša. 3 Vode su postupno odlazile sa zemlje. Nakon stotinu i pedeset dana toliko su se spustile 4 da se sedamnaestog dana sedmoga mjeseca arka zaustavila na gorju Ararat. 5 Vode su nastavile opadati do desetog mjeseca, a prvog dana desetog mjeseca pokazali su se vrhovi planina.
4 Jer, Bog nije poštedio anđele koji su sagriješili, nego ih je poslao u mračne tamnice pakla, gdje ih drži do presude. 5 Bog ni stari svijet nije poštedio kad je poslao potop na Zemlju punu ljudi koji su mu se protivili. Poštedio je samo Nou, glasnika pravednog života, te još sedmero ljudi. 6 Bog je osudio gradove Sodomu i Gomoru na propast. Spalio ih je tako da su od njih ostali samo prah i pepeo te ih je postavio za primjer onima koji se protive Bogu—tako da vide što će im se dogoditi. 7 Ali Bog je spasio Lota, pravednog čovjeka koji je patio zbog razuzdanog ponašanja bezbožnika. 8 Pravednu dušu toga čovjeka mučila su zla djela koja je dan za danom gledao i slušao dok je živio među njima. 9 Gospodin će uvijek izbavljati pobožne ljude iz nevolja, a zle će čuvati za kaznu na Sudnji dan, 10 posebno one koji se povode za pokvarenim strastima svoje grešne naravi i one koji preziru Gospodinovu vlast.
Lažni su učitelji drski i tvrdoglavi i ne boje se vrijeđati nebeska bića.
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International