Revised Common Lectionary (Complementary)
Molitva za pomoć
Pjesma hodočasnika pri usponu u Hram.
1 BOGU sam u nevolji zavapio,
a on mi je odgovorio.
2 Izbavi me, BOŽE,
od lažova i varalica!
3 Lažljivci, što će vam Bog učiniti?
Znate li kako će vas kazniti?
4 Zasut će vas oštrim strijelama,
spaliti užarenim ugljenom.
5 Teško mi je s ovim ljudima,
kao da u Mešehu živim,
u šatorima Kedra boravim.[a]
6 Predugo stanujem ovdje,
među onima koji preziru mir.
7 Ja tražim mir,
ali oni žele rat.
Sidkija, kralj Jude
(2 Ljet 36,11-21; Jr 52,1-11)
18 Sidkija je imao dvadeset i jednu godinu kad je postao kralj, a u Jeruzalemu je vladao jedanaest godina. Majka mu se zvala Hamutala i bila je Jeremijina kći iz grada Libne. 19 Sidkija je činio zlo pred BOGOM, sve kao i Jojakim.
20 Narod Jeruzalema i Jude toliko je razbjesnio BOGA da ih je on konačno u potpunosti odbacio.
A Sidkija se pobunio protiv babilonskoga kralja.
25 U devetoj godini Sidkijine vladavine, desetog dana u desetom mjesecu[a], babilonski je kralj Nabukodonosor krenuo s cijelom svojom vojskom na Jeruzalem. Utaborili su se oko grada i svuda uokolo podigli opsadne nasipe. 2 Grad je bio pod opsadom sve do jedanaeste godine Sidkijine vladavine. 3 Do devetog dana četvrtog mjeseca te godine glad je potpuno zavladala gradom tako da obični ljudi više nisu imali što jesti. 4 Babilonska je vojska probila gradske zidine. Unatoč neprijateljskom obruču, te je noći kralj Sidkija s vojskom bježao iz grada. Izvukli su se kroz vrata između gradskih zidina blizu kraljevog vrta i otišli u smjeru pustinje. 5 No babilonska je vojska krenula u potjeru za kraljem Sidkijom. Sustigli su ga u ravnici kod Jerihona. Svi su ga vojnici napustili i razbježali se. 6 Babilonci su zarobili kralja Sidkiju i odveli ga pred babilonskoga kralja u Riblu, gdje mu je on odredio kaznu. 7 Pred Sidkijom su ubili njegove sinove, a zatim su mu iskopali oči, okovali ga u brončane lance i odveli u Babilon.
Razaranje Jeruzalema
(Jr 52,12-33)
8 U devetnaestoj godini vladavine babilonskoga kralja Nabukodonosora, sedmog dana u petom mjesecu, u Jeruzalem je došao Nebuzaradan, zapovjednik tjelesne straže babilonskoga kralja. 9 On je spalio BOŽJI Hram, kraljevsku palaču i sve kuće u Jeruzalemu. Spalio je i sve važnije gradske građevine. 10 Babilonska vojska, na čelu sa zapovjednikom tjelesne straže, srušila je zidine oko Jeruzalema. 11 Nebuzaradan je u zatočeništvo u Babilon odveo preostale stanovnike Jeruzalema, kao i one koji su se već predali babilonskom kralju. 12 U zemlji je ostavio samo neke od najsiromašnijih ljudi da obrađuju vinograde i polja.
13 Babilonci su u BOŽJEM Hramu porazbijali brončane stupove, pokretna postolja i brončani bazen zvan More. Svu su broncu odnijeli u Babilon. 14 Odnijeli su i lonce, lopatice, škare za fitilj, posudice za tamjan i sve druge brončane predmete koji su se koristili pri službi u Hramu. 15 Zapovjednik je kraljevske straže odnio i zdjelice za tamjan i posude za krv, kao i sve druge predmete od zlata i srebra.
16 Dva brončana stupa, brončani bazen zvan More i pokretna brončana postolja, koje je kralj Salomon dao izraditi za BOŽJI Hram, bili su preteški za vaganje. 17 Svaki je stup bio visok devet metara[b], a glave stupova jedan i pol metar[c]. Uokolo su imale ukrasnu mrežu i ukrase u obliku plodova šipka, također sve od bronce.
18 Zapovjednik kraljevske straže također je zarobio vrhovnog svećenika Seraju, drugog po redu svećenika Sefaniju i trojicu čuvara hramskih vrata. 19 Iz grada je odveo i zapovjednika vojske, petoricu kraljevih savjetnika, koji su se zatekli u gradu, kao i tajnika zapovjednika vojske koji je bio zadužen za novačenje vojnika. Poveo je i šezdesetoricu drugih koji su se zatekli u gradu. 20 Zapovjednik straže Nebuzaradan zarobio ih je i odveo kralju Babilona u grad Riblu. 21 Babilonski ih je kralj dao sve istući i pogubiti u Ribli, u zemlji Hamat.
I tako su Judejci odvedeni iz svoje zemlje u progonstvo.
20 Ali Krist je uistinu ustao od mrtvih. On je prvi od svih onih koji su umrli. 21 Ljudi umiru zbog onoga što je učinio jedan čovjek. Međutim, uskrsnuće od mrtvih moguće je zbog jednog drugog čovjeka. 22 Jer, baš kao što svi umiru po Adamu, na isti će način svi biti vraćeni u život po Kristu, 23 ali svi po redu: Krist je uskrsnuo prvi, zatim će uskrsnuti oni koji pripadaju Kristu kad on ponovo dođe. 24 Tada će doći kraj. Krist će uništiti sve vladare, svu vlast i svaku moć, a zatim će predati svu vlast Bogu Ocu. 25 Jer, Krist mora vladati sve dok mu Bog ne položi sve neprijatelje pod noge. 26 Smrt će biti uništena kao zadnji neprijatelj. 27 Sveto pismo kaže: »Jer, Bog je sve podložio pod njegove noge.«[a] Kad kaže »sve mu je podloženo«, jasno je da je izuzet Bog, jer on je taj koji je sve podložio Kristu. 28 I kad sve bude podloženo Kristu, onda će se i sâm Sin podložiti Bogu. Tako će Bog vladati u potpunosti nad svime.
29 Inače, što će postići oni koji su se krstili umjesto mrtvih? Ako mrtvi ne ustaju, zašto su se onda ti ljudi krstili umjesto njih?
30 Zašto smo onda i mi neprekidno u opasnosti? 31 Braćo i sestre, tako mi ponosa kojim se ponosim vama u Isusu Kristu, našem Gospodinu, ja svakoga dana umirem. 32 Ako sam se samo iz ljudskih razloga borio s divljim zvijerima u Efezu, što sam time postigao? Ako mrtvi ne ustaju, onda »jedimo i pijmo jer ćemo sutra umrijeti!«[b]
33 Nemojte se zavaravati! Loše društvo uništava dobre navike! 34 Vratite se ispravnom načinu razmišljanja i ne griješite više! Neki od vas ne poznaju Boga. To vam govorim da bih vas posramio.
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International