Old/New Testament

Ne služite drugim bogovima!

13 Može se dogoditi da se među vama pojavi neki prorok, ili netko tko proriče pomoću snova, pa ti najavi neki znak ili čudo. ² Ako se taj znak ili čudo ostvari, a on ti kaže: »Hajde, idemo za drugim bogovima« (koje dosad nisi poznavao) »i služimo njima«, ³ ne slušaj riječi tog proroka ili sanjaoca. To vas vaš BOG iskušava da bi saznao volite li svog BOGA svim svojim srcem i svom svojom dušom. ⁴ Morate slijediti svog BOGA. Jedino prema njemu imajte strahopoštovanja. Njegove zapovijedi vršite, njega slušajte, njemu služite i čvrsto ga se držite. ⁵ Taj prorok ili sanjalac neka se pogubi jer je pozivao na pobunu protiv BOGA koji vas je izveo iz Egipta i otkupio vas iz zemlje ropstva. On te je htio skrenuti s puta koji ti je odredio tvoj BOG. Iskorijeni zlo iz svoje sredine!

⁶ Netko blizak tebi—tvoj rođeni brat, tvoj sin ili kći, tvoja žena koju voliš, tvoj najbolji prijatelj—mogli bi te potajno nagovarati da krenete štovati druge bogove. Radi se o bogovima koje ni ti ni tvoji preci niste poznavali, ⁷ bogovima naroda koji vas okružuju, bilo da žive blizu ili daleko, bilo na jednom kraju zemlje ili drugom. ⁸ Nemoj pristati i ne slušaj ga! Ne sažalijevaj ga, ne iskazuj mu milost i ne štedi ga! ⁹ Moraš ga ubiti! Ti prvi podigni ruku na njega da ga pogubiš, a onda sav ostali narod. ¹⁰ Kamenuj ga do smrti jer te je pokušao odvratiti od tvog BOGA, koji te izveo iz Egipta, iz zemlje ropstva. ¹¹ Tada će sav Izrael to čuti i uplašiti se te više nitko neće činiti takvo zlo.

Gradovi koji moraju biti uništeni

¹² Tvoj BOG dao ti je gradove da živiš u njima. Možda ćeš čuti glasine o nekom gradu, ¹³ da su se u njemu pojavile ništarije te odvratile stanovnike od tvog BOGA, nagovarajući ih da štuju druge bogove, koje niste poznavali. ¹⁴ Raspitaj se o tome i provedi temeljitu istragu. Ako se optužba pokaže istinitom i utvrdi se da je počinjena takva gadost, ¹⁵ mačem pobij stanovnike toga grada. Potpuno uništi grad, sve njegove stanovnike, pa čak i stoku. ¹⁶ Sakupi svu imovinu nasred trga pa spali cijeli grad sa svom njegovom imovinom, kao žrtvu paljenicu svome BOGU. Grad neka zauvijek ostane u ruševinama. Ne smije se više nikad sagraditi. ¹⁷ Ne uzimaj sebi ništa od onoga što je određeno za uništenje pa će BOG odustati od svoje srdžbe i smilovati ti se. U svojoj će te samilosti umnožiti kao što se zakleo tvojim precima. ¹⁸ Tako će biti ako poslušaš svog BOGA, ako budeš držao sve njegove zapovijedi, koje ti danas dajem, i budeš činio ono što je ispravno pred tvojim BOGOM.

Izrael—Božji dragocjeni posjed

14 Vi ste djeca svog BOGA. Kad ste u žalosti za pokojnikom, ne režite se po koži i ne brijte glavu^[a]. ² Ti si narod koji je svet svome BOGU. Od svih naroda na zemlji BOG je tebe izabrao da budeš njegov narod, njegovo dragocjeno vlasništvo.

Dopuštena i nedopuštena hrana

(Lev 11,1-23)

³ Nemoj jesti ništa odvratno. ⁴ Ovo su životinje koje smijete jesti: govedo, ovca, koza, ⁵ jelen, gazela, srna, divokoza, kozorog, antilopa i planinska ovca. ⁶ Smijete jesti svaku životinju koja ima potpuno razdvojene papke i preživa^[b].

⁷ Neke životinje preživaju, ali nemaju razdvojene papke: to su deva, zec i kunić. Oni su za vas nečisti jer, iako preživaju, nemaju razdvojene papke. ⁸ Neke životinje imaju razdvojene papke, ali ne preživaju—takva je svinja i zato je za vas nečista. Nemojte jesti njihovo meso i nemojte doticati njihovu strvinu.

⁹ Od svih životinja, koje žive u vodi, smijete jesti svaku koja ima peraje i ljuske, ¹⁰ ali one koje nemaju peraje i ljuske, ne smijete jesti jer su za vas nečiste.

¹¹ Dopušteno vam je jesti svaku čistu pticu, ¹² a ovo su ptice koje vam nije dopušteno jesti: orao, škanjac, strvinar, ¹³ sokol, kobac, sve vrste jastreba, ¹⁴ sve vrste gavrana, ¹⁵ noj, sova, galeb, sve vrste sokola, ¹⁶ ćuk, ušara, labud^[c], ¹⁷ svraka, pelikan, gnjurac, ¹⁸ roda, sve vrste čaplji, pupavac i šišmiš.

¹⁹ Svi insekti s krilima za vas su nečisti i ne smijete ih jesti, ²⁰ ali smijete jesti svaku pticu s krilima koja je čista.

²¹ Nemojte jesti životinje koje same uginu. Njih možete dati strancima koji žive u vašim gradovima ili prodati strancima u prolazu. Oni ih smiju jesti. No vi ste narod koji je svet svome BOGU.

Ne smijete kuhati kozlića u mlijeku njegove majke.^[d]

Desetina

²² Svake godine odvoji desetinu svih uroda svojih polja. ²³ Desetinu svoga žita, mladog vina i ulja te prvine svoje krupne i sitne stoke jedi pred svojim BOGOM, na mjestu koje će on izabrati za svoju prisutnost među vama. Tako ćeš naučiti uvijek poštivati svog BOGA.

²⁴ No može se dogoditi da ti je mjesto, koje je BOG izabrao za svoje ime, predaleko. Tada nećeš moći ondje odnijeti desetinu uroda kojim te tvoj BOG blagoslovio. ²⁵ U tom slučaju smiješ prodati svoju desetinu za novac. Zatim uzmi novac i idi na mjesto koje je tvoj BOG izabrao pa ²⁶ kupi što god želiš—goveda, ovce, vino, pivo, ili nešto drugo. Potom ti i tvoji ukućani jedite ondje pred svojim BOGOM i veselite se. ²⁷ Nemoj zanemariti Levite koji žive u tvome gradu jer nemaju nasljedstva zemlje kao ti.

²⁸ Na kraju svake treće godine donesi sve desetine uroda te godine i pohrani ih u svome gradu. ²⁹ To je za Levite, koji nemaju nasljedstva zemlje kao ti, te za strance, siročad i udovice, koji žive u tvom gradu. Tako ćeš im omogućiti da dođu i jedu dok se ne nasite. Zbog toga će te tvoj BOG blagosloviti u svemu što činiš.

Otpis dugova

15 Na kraju svake sedme godine, dužnicima otpiši sve dugove. ² Ovako postupi: Svi koji su nekome posudili novac, neka otpišu dug svome bližnjemu. Neka ne potražuju isplatu od bližnjega ili sunarodnjaka jer je BOG proglasio otpis dugova. ³ Od stranca smiješ potraživati isplatu, ali sunarodnjaku otpiši sve što ti duguje. ⁴ Među vama neće biti siromašnih jer će te tvoj BOG obilno blagosloviti u zemlji koju ti daje u posjed kao nasljedstvo. ⁵ Ako budeš poslušao svoga BOGA i pomno vršio sav zakon koji ti danas dajem, ⁶ tvoj će te BOG blagosloviti kao što je obećao. Davat ćeš zajam mnogim narodima, a ni od koga ga nećeš uzimati. Vladat ćeš mnogim narodima, a ni jedan neće vladati nad tobom.

⁷ Ako se nađe netko siromašan među tvojim sunarodnjacima, u bilo kojem gradu u zemlji koju ti daje tvoj BOG, ne budi tvrdog srca ni škrte ruke prema njemu. ⁸ Budi široke ruke i spremno mu posudi koliko god treba. ⁹ Pazi da ti se u glavi ne pojavi zla misao: »Blizu je sedma godina, kad se otpisuju dugovi, pa mi se neće vratiti posuđeni novac«. Pazi da ne zauzmeš neprijateljski stav prema potrebitom sunarodnjaku i ništa mu ne daš. On će se potužiti BOGU na tebe pa ćeš snositi krivnju. ¹⁰ Daj mu radosno i bez sustezanja pa će te tvoj BOG blagosloviti u svakom poslu i u svemu što činiš. ¹¹ U zemlji će uvijek biti siromašnih pa ti zapovijedam da budeš široke ruke prema siromašnim i potrebitim sunarodnjacima koji žive u tvojoj zemlji.

Zakon o robovima

(Izl 21,2-11)

¹² Ako ti se sunarodnjak, Hebrej ili Hebrejka, proda kao rob, neka ti služi šest godina, a sedme ga godine pusti na slobodu. ¹³ A kad ga puštaš na slobodu, nemoj ga poslati praznih ruku. ¹⁴ Obilato mu daj od svoje sitne stoke, žitarica i vina, daj mu onako kako je tebe blagoslovio tvoj BOG. ¹⁵ Sjeti se da si bio rob u Egiptu i da te je tvoj BOG oslobodio. Zato ti ovo danas zapovijedam.

¹⁶ Tvoj rob može reći: »Ne želim otići od tebe« jer je zavolio tebe i tvoje ukućane, i jer mu je kod tebe dobro. ¹⁷ Tada mu prisloni uho uz vrata i šiljastim mu alatom probuši resicu pa će ti biti rob do kraja života. Jednako postupi i sa svojom ropkinjom.

¹⁸ Neka ti ne bude teško pustiti roba na slobodu jer bi najamnog radnika platio dvostruko više. Tvoj će te BOG blagosloviti u svemu što budeš činio.

Prvine stoke

¹⁹ Odvoji za svog BOGA svakoga prvorođenog mužjaka od svoje krupne i sitne stoke. Prvorođenog vola nemoj koristiti za rad i nemoj šišati vunu prvorođenog ovna. ²⁰ Svake godine pojedi njihovo meso pred svojim BOGOM, zajedno sa svojim ukućanima, na mjestu koje će on izabrati. ²¹ Ako životinja ima bilo kakvu ozbiljnu manu, ako je hroma ili slijepa, nemoj je žrtvovati svome BOGU. ²² U tom slučaju, pojedi je u svome gradu. Neka je svi slobodno jedu, i nečisti i čisti, kao da je gazela ili jelen. ²³ Samo nemoj jesti njezinu krv, nego je izlij na zemlju, poput vode.

Najvažnija zapovijed

(Mt 22,34-40; Lk 10,25-28)

²⁸ Neki je učitelj Zakona došao i čuo njihovu raspravu. Kad je vidio kako im je Isus dobro odgovorio, upitao ga je: »Koja je zapovijed najvažnija?«

²⁹ Isus je odgovorio: »Najvažnija je ova: ‘Čuj, o Izraele, Gospodin, tvoj Bog, jedini je Bog. ³⁰ Voli svoga Gospodina Boga svim srcem svojim, svom dušom svojom, svim umom svojim i svom snagom svojom.’^{[a] 31} A druga je zapovijed: ‘Voli svoga bližnjega kao sebe samoga.’^[b] Nema većih zapovijedi od ovih.«

³² Učitelj Zakona mu je rekao: »Dobro si to rekao, učitelju. Imaš pravo kad kažeš da je samo jedan Bog i da nema drugoga osim njega. ³³ Voljeti njega svim srcem, svim razumom i svom snagom te voljeti bližnjega kao samoga sebe važnije je od svih davanja i žrtava.«

³⁴ Kad je Isus čuo kako je čovjek mudro odgovorio, rekao mu je: »Ti nisi daleko od Božjega kraljevstva.« Nakon toga, nitko ga se više nije usudio ništa pitati.

Pitanje o Kristu i Davidu

(Mt 22,41-46; Lk 20,41-44)

³⁵ Dok je poučavao u Hramu, Isus je upitao: »Kako učitelji Zakona mogu reći da je Krist Davidov potomak? ³⁶ David je sâm, na poticaj Svetog Duha, rekao:

³⁷ Ako ga sâm David naziva ‘Gospodinom’, kako mu onda Krist može biti potomak?« Mnoštvo ga je sa zadovoljstvom slušalo.

O učiteljima Zakona

(Mt 23,1-36; Lk 11,43; 20,45-47)

³⁸ Isus je nastavio poučavati: »Čuvajte se učitelja Zakona. Oni vole hodati uokolo u svojim dugim haljinama dok ih ljudi pozdravljaju na trgovima. ³⁹ Vole zauzimati najvažnija mjesta u sinagogama i na gozbama. ⁴⁰ Oni otimaju vlasništvo udovica i tobože mole duge molitve. Oni će biti strože suđeni.«

Istinsko davanje

(Lk 21,1-4)

⁴¹ Isus je sjeo pokraj hramske kutije za milostinju i promatrao kako ljudi u nju ubacuju novac. Mnogi su bogataši stavljali puno novca. ⁴² Tada je došla siromašna udovica i ubacila dva bakrena novčića^[d] vrlo male vrijednosti.

⁴³ Isus je na to pozvao svoje učenike da se okupe i rekao im: »Govorim vam istinu. Ova je siromašna udovica dala više od svih drugih koji su stavljali novac u kutiju za milostinju. ⁴⁴ Svi su oni davali od svoga viška, ali ona je u svom siromaštvu dala sve što je imala, sve od čega je živjela.«