M’Cheyne Bible Reading Plan
Waral cäkil wi jas riˈ ri cojonic
11 Ri cojonic are ri u jiquibaxic ka cˈux chi kas tzij cäyaˈtaj na chke jas ri keyeˈm. Xukujeˈ, pune man cäkil tä u wäch ri keyeˈm, cäkacoj pa kanimaˈ chi kas cˈolic. 2 Ri ka mam ojer kas xecojonic. Rumal riˈ ri Dios utz xril wi ri qui cˈaslemal.
3 Rumal ri cojonic ketam chi ri Dios rucˈ ru tzij xuban ri uwächulew, ri caj, ri kˈij, ri icˈ, xukujeˈ ri chˈimil. Je riˈ chi ri man queilitaj taj, are xbambex que conojel ri quekil cämic.
4 Rumal ri cojonic ri ka mam Abel xuya jun sipanic cho ri Dios ri utz na chuwäch ri sipanic ri xuya ri Caín. Rumal riˈ xkˈalajisax rumal ri Dios chi jicom ranimaˈ ri ka mam Abel, xucˈamowaj cˈu ru sipanic. Je riˈ, pune cäminak chic ri ka mam Abel, jeˈ ta ne chi tajin cätzijon na cämic rumal chi xcojonic.
5 Rumal ri cojonic ri ka mam Enoc xcˈam bi chicaj, man xril tä cˈu u wäch ri cämical. Man xriktaj tä chic rumal chi xcˈam bi rumal ri Dios. Ru Lokˈ Pixab ri Dios ri Tzˈibtalic cubij chi aretak mäjok cäcˈam bi ri ka mam Enoc, ri Dios xquicot rucˈ ru cˈaslemal ri areˈ. 6 We man kas cujcojonic, ri ka cˈaslemal man cäkaj tä riˈ cho ri Dios. Je riˈ, rumal chi jachin ri craj coc cho ri Dios rajwaxic riˈ cucojo chi kas cˈolic, xukujeˈ chi ri Areˈ cuban ri utzil chque ri quetzucun che.
7 Rumal ri cojonic ri ka mam Noé xniman che ri Dios aretak xbix che chi cˈo jas ri cäcˈulmataj na pune cˈu mäjaˈ quilitajic. Xkaj cˈu chubanic ri arca che qui toˈic ri e cˈo pa rachoch chuwäch ri cˈäx ri cäpe na. Rumal ru cojonic xukˈat tzij pa qui wiˈ ri niqˈuiaj winak chic chi cäcˈäjisax qui wäch. Xkˈalajisax cˈu rumal ri Dios chi jicom ranimaˈ rumal chi xcojonic.
8 Rumal ri cojonic ri ka mam Abraham xnimanic aretak xsiqˈuix rumal ri Dios, xeˈ cˈu pa ri ulew ri xyiˈ che rumal ri Dios che rechbal. Xeˈc, xel bi pa ru tinimit, man retam tä cˈut jawijeˈ chiˈ copan wi. 9 Rumal chi kas xcojon ri ka mam Abraham, xcˈoji chilaˈ pa ri ulew riˈ ri xchiˈx che rumal ri Dios, jeˈ ta ne chi are jun estranjer winak. Xak pa tak carpa xcˈoji wi. Jeˈ cˈu xuban ri ka mam Isaac, ri ka mam Jacob ri xukujeˈ xchiˈx chque rumal ri Dios jas ri xubij che ri ka mam Abraham. 10 Je riˈ, rumal chi ri ka mam Abraham xcuˈbi u cˈux chi copan na pa ri jun tinimit ri man cäsach tä u wäch, ri xuchomaj u banic ri Dios, ri xukujeˈ Areˈ xyacowic.
11 Rumal ri cojonic ri ka mam Sara, pune ri areˈ man cˈo tä ral quecˈojiˈc, xyiˈ cˈu u chukˈab rumal ri Dios rech cäcˈoji ral pune nim winak chic. Je riˈ xril u wäch jun ral ala, rumal chi xucojo chi ri Dios cubano jas ri xubij che. 12 Je riˈ ri ka mam Abraham, pune xa jubikˈ man cäcämic, e qˈuia cˈu ri rachalaxic ri xil na qui wäch, ri jeˈ qui qˈuial jas ri chˈimil ri e cˈo chicaj, jeˈ jas ri senyäb ri cˈo chuchiˈ ri mar ri man cˈo tä jun cäcowin che cajilaxic.
13 Conojel waˈ we winak riˈ xecämic. Man xquirik tä cˈu bic jas ri xuchiˈj ri Dios chque. Rumal cˈu rech chi kas xecojonic, jeˈ ta ne chi tajin cäquil apan waˈ chi naj, xquicojo chi cˈolic, xequicot cˈu chuchomaxic ri xchiˈx chque. Xquikˈalajisaj cˈut chi ri e areˈ xak e estranjerab, xak e ocˈowel cho we uwächulew. 14 Ri winak ri cäquibij chi xak e ocˈowel cho we uwächulew, kas kˈalaj waˈ chi xa tajin cäquitzucuj na ri kas qui tinimit. 15 We ta are tajin cäquichomaj apan ri ulew ri xebel wi lok, xecowin ta riˈ xetzelej jelaˈ. 16 Man jeˈ tä cˈut, xane ri e areˈ cäcaj jun qui tinimit ri utz na, are cˈu waˈ ri tinimit ri cˈo chilaˈ chicaj. Rumal riˈ ri Dios man cäqˈuix taj aretak cäbix che chi are qui Dios ri winak riˈ, rumal chi u banom u banic jun tinimit ri cuya na chque.
17 Rumal ri cojonic ri ka mam Abraham xucˈam bi ri Isaac ru cˈojol chuyaˈic che sipanic cho ri Dios aretak ri Dios xutaˈ waˈ che. Pune xak xuwi waˈ u cˈojol cˈolic man xuban tä quieb u cˈux chuyaˈic ri areˈ che sipanic, pune ta ne ri Dios xuchiˈj che: 18 “Rumal ri a cˈojol, ri Isaac, quil na qui wäch ri awachalaxic,” ―xcha riˈ che. 19 Ri ka mam Abraham kas xucojo chi ri Dios cäcowinic queucˈastajisaj ri cäminakib. Chuwäch ri areˈ cˈut, jeˈ ta ne xcäm na ru cˈojol, te cˈu riˈ xcˈastaj chic chquixol ri cäminakib, xcˈoji chi na rucˈ.
20 Rumal ri cojonic ri ka mam Isaac xuchiˈj che ri a Jacob xukujeˈ che ri a Esaú chi quetewchix na pa tak ri kˈij ri junab ri quepe na. 21 Rumal ri cojonic ri ka mam Jacob aretak xa jubikˈ man cäcämic, xuchiˈj chque ri u cˈojol ri a José chquijujunal chi quetewchix na pa tak ri kˈij ri junab ri quepetic. Xukˈijilaj ri Dios xutokˈaj cˈu rib che ru tzaˈm ru chˈimiy. 22 Rumal ri cojonic ri ka mam José aretak xa jubikˈ man cäcämic, xubij canok chi cäpe na ri kˈij aretak quebel na bi ri winak aj Israel pa Egipto. Xukujeˈ xubij canok jas ri cäban na che ru bakil.
23 Rumal ri cojonic ri a Moisés, aretak xil u wäch, oxib icˈ xcˈuˈ na cumal ru nan u tat. Je riˈ, rumal chi xquilo chi are jun acˈal jeˈlic. Man xquixej tä cˈu quib, xane man xquinimaj tä ri takanic ri xuya ri nim takanel chi rajwaxic cäquicämisaj ri acˈal. 24 Rumal ri cojonic ri a Moisés aretak nim ala chic, man xraj taj xuban u nan che ru miaˈl ri nim takanel pa Egipto. 25 Xane ri areˈ más jeˈl na xril ru rikic cˈäx cucˈ ri winak ri e rech ri Dios chuqˈuexwäch ri cäquicot na quieb oxib kˈij chubanic ri mac ri jeˈl cäquil wi ri niqˈuiaj winak chic. 26 Are xuban u kˈinomal che ri cˈäxcˈol ri xuriko rumal ru patänixic ri Cristo, chuqˈuexwäch ri qui kˈinomal ri winak aj Egipto. Je riˈ, rumal chi tajin cuchomaj apan ri tojbal ri cäyiˈ na che rumal ri Dios. 27 Rumal ri cojonic ri ka mam Moisés xel bi pa Egipto. Man xuxej tä rib chuwäch ri royowal ri nim takanel, man xuban tä cˈu quieb u cˈux rumal chi jeˈ ta ne tajin cäril apan ri Dios ri man quilitaj taj.
28 Rumal ri cojonic ri ka mam Moisés xuchap lok u banic ri nimakˈij Pascua, aretak xtakanic chi cächicox quicˈ chuchiˈ tak ri ja. Jeˈ xcaˈn ri winak aj Israel waˈ rech ri ángel re ri cämical man queucämisaj tä ri nabeal tak qui cˈojol. 29 Rumal ri cojonic xekˈax ri winak aj Israel pa ri nimalaj jaˈ rech ri Quiäk Mar, jeˈ ta ne chi pa chakiˈj ulew xekˈax wi. Aretak cˈut ri winak aj Egipto jeˈ xcaj xekˈaxic, xejikˈ can ri e areˈ pa ri mar.
30 Rumal ri cojonic xetzak ri pimak tak tapya ri e cˈo chrij ri tinimit Jericó, aretak e bininak chi wukub kˈij ri winak aj Israel chrij. 31 Rumal ri cojonic ri Rahab ri ixok ri queuchˈabej achijab man xcäm tä junam cucˈ ri winak ri man xeniman tä che ri Dios, rumal chi utz xuban che qui cˈulaxic ri achijab aj Israel ri e takom bi che rilic ri tinimit.
32 ¿Jas chi cˈu ri quinbij na? Xa cˈu man cuban tä ri kˈij chutzijoxic riˈ ri xuban ri ka mam Gedeón, ri ka mam Barac, ri ka mam Sansón, ri ka mam Jefté, ri ka mam David, ri ka mam Samuel xukujeˈ ri xcaˈn ri kˈalajisal tak re ru Lokˈ Pixab ri Dios. 33 Rumal ri cojonic ri e areˈ xequichˈac tak tinimit, utz xcaˈn chukˈatic tzij, xyaˈtaj cˈu chque ri tobanic ri xuchiˈj ri Dios. Xquitzˈapij cˈu u pa qui chiˈ tak ri coj. 34 Xquichup nimak tak kˈakˈ, xa jubikˈ cˈu man xecämisax tä cumal winak ri cˈo espada pa qui kˈab. Ri man cˈo tä qui chukˈab xyiˈ ri qui chukˈab. Te cˈu riˈ sibalaj xechˈacan pa ri chˈoj, xequichˈac cˈu ri soldados ri e takom bic cumal ri qui cˈulel. 35 E cˈo cˈu ixokib ri xquil chi na qui wäch ri qui cäminakib rumal chi xecˈastaj chi na chquixol ri cäminakib.
Niqˈuiaj winak chic xban cˈäx chque, xecämisaxic, man xquicˈam tä cˈu ri torbal que. Je riˈ xcaˈno rech cäquirik jun cˈaslemal ri utz na aretak quecˈastaj na chquixol ri cäminakib. 36 Niqˈuiaj chic xesax qui qˈuixbal, xechˈay cˈut. Man xuwi tä waˈ, xane xukujeˈ xeyut rucˈ tikom tak chˈichˈ, xeocsax cˈu pa cheˈ. 37 Xecämisax chabaj, xekˈat che sierra, xban quieb chque, xban cˈu qˈuia u wäch cˈäx chque che rilic we kas e cojonelab, xukujeˈ e cˈo ri xecämisax rucˈ machete. Xexulic, xepakic. Xa qui tzˈumal chij xukujeˈ qui tzˈumal qˈuisicˈ xquicoj che catzˈiak. E mebaˈ, xyac qui bis, xetzelax cˈu qui wäch cumal ri winak. 38 Ri winak re ri uwächulew man takal tä chque chi quecˈoji we winak riˈ cucˈ. Xebeˈ cˈu je waˈ, xebeˈ je riˈ pa tak ri juyub ri quetzˈinowic, pa tak ri cˈacheˈlaj. Xak pa tak pec, xak pa tak ri jul ri e cˈo pa tak ri ulew xecˈoji wi. 39 Conojel waˈ we winak riˈ, pune xilitajic chi utz xcaˈn pa ri qui cˈaslemal rumal ri qui cojonic, man xquirik tä cˈu bic ri xuchiˈj ri Dios chque. 40 Je riˈ, rumal chi ri Dios xuchomaj jun tewchibal ri nim na chke uj, rech man xuwi tä ri e areˈ cäkarik ri utzil ri u chomam ri Areˈ, xane ri uj xukujeˈ junam cucˈ.
1 Lokˈalaj tat Teófilo: E qˈuia ri winak ri xcaj xquitzˈibaj pa cholaj ri tzijobelil chrij ri kas xbantaj waral chkaxol. 2 Ri xbantaj na are jeˈ jas ri cˈutum chkawäch cumal ri winak ri xquil ronojel waˈ kas pa ri u chaplexic lok. We winak riˈ e areˈ ri xetob chutzijoxic ru Lokˈ Pixab ri Dios. 3 Ri in xukujeˈ sibalaj utz rilic waˈ nu banom in rech quinwetamaj ronojel waˈ kas pa ru chaplexic lok. Rumal rech waˈ xinchomaj in chi are utz we ri in xukujeˈ quintzˈibaj bi pa ru cholajil ronojel ri xbantajic. 4 Je riˈ quinban na rech quetamaj la ri kas tzij chrij ri tijonic ri yoˈm che la.
Jun ángel cubij lok chi quil na u wäch ri Juan Kasal Jaˈ
5 Aretak ri tat Herodes are nim takanel pa qui wiˈ ri winak aj Judea, xcˈoji jun tataˈ chic chilaˈ, Zacarías u biˈ. Ri tataˈ riˈ are sacerdote aj Israel ri jun cucˈ ri juchˈob sacerdotes aj re ri mam Abías. Ri rixokil, Elisabet u biˈ, are jun chque ri rachalaxic ri mam Aarón. 6 E utzalaj tak winak waˈ we jucˈulaj riˈ, jicom cˈu canimaˈ cho ri Dios. Xeniman che ri Dios pa ronojel ri xtakan wi, pa ronojel ru Lokˈ Pixab ri Kajaw. Man cˈo tä etzelal ri xcaˈno. 7 Man cˈo tä cˈu calcˈual rumal chi ri nan Elisabet man calcˈualan taj. E nimak tak winak chi cˈut ri quieb riˈ.
8 Pa jun kˈij ri tat Zacarías tajin cäpatänin ri areˈ pa ri nimalaj rachoch ri Dios rumal chi cäquirik u banic waˈ ri achijab ri e jun cucˈ ri juchˈob sacerdotes aj re ri mam Abías pa tak ri kˈij riˈ. Ri u chac ri tat Zacarías are laˈ chi cächˈaw pa qui wiˈ ri winak rucˈ ri Dios. 9 Jeˈ jas ri qui nakˈatisam wi quib ri sacerdotes, xquichaˈ ri tat Zacarías rech coc bi pa ri lokˈalaj cˈolibal ri sibalaj äwas chi coc bi xa apachinok chuporoxic ri incienso. 10 Conojel ri winak xquimulij apan quib cho ja chubanic orar aretak tajin cäporox ri incienso. 11 Teˈtalic cˈut xucˈut rib jun ángel cho ri tat Zacarías, ri takom lok rumal ri Dios. Xtaqˈui cˈu chuxcut ri cäporox wi ri incienso. 12 Aretak ri tat Zacarías xril ri ángel, man xurik taj jas xubano, xane sibalaj xuxej rib.
13 Xubij cˈu ri ángel che ri tat Zacarías: Maxej awib. Ri a bochiˈnic xtaˈtaj rumal ri Dios. Quil cˈu na u wäch jun a cˈojol rumal ri nan Elisabet ri awixokil. Cacoj cˈu na a Juan che ru biˈ, ―cächa che. 14 Xukujeˈ xubij: Sibalaj catquicot na rumal ri acˈal, xukujeˈ e qˈuia chque ri juleˈ winak chic ri quequicot na aretak quil u wäch, ―cächa ri ángel che. 15 Cänimar na u kˈij cho ri Kajaw Dios. Man cutij tä na vino, man cutij tä cˈu tzam. Cätakan na ri Lokˈalaj Espíritu pa ranimaˈ ri acˈal cˈä mäjok quil u wäch, ―cächaˈ. 16 Cuban cˈu na ri a Juan chi qˈuia chque ri winak aj Israel quetzelej na rucˈ ri Kajaw ri qui Dios, ―cächa ri ángel che ri tat Zacarías. 17 Ri a Juan cänabej na cho ri Kajaw Jesús. Cäcˈoji cˈu na ru noˈj xukujeˈ ru chukˈab jeˈ jas ri xcˈoji che ri mam Elías, kˈalajisal re ru Lokˈ Pixab ri Dios ojer. Cuban na chi ri nan tat quetzelejic queutzir cucˈ ri calcˈual, xukujeˈ chi ri winak ri cäquiyac quib chrij ri Dios cäquiqˈuex na canimaˈ, cäquiqˈuex ri qui chomanic, cäquetamaj na ri nimanic, quetzelej qui wäch cucˈ ri utzalaj tak winak, cäcaˈn na que ri e areˈ. Ri a Juan cuban na chque ri winak chi quecowin na chucˈulaxic ri Kajaw, ―xcha ri ángel che ri tat Zacarías.
18 Xutaˈ cˈu ri tat Zacarías che ri ángel, xubij: ¿Jas ta quinban che retamaxic waˈ chi kas tzij ri cätzijoj la chwe? Ri in, in riˈj achi chic, xukujeˈ ri wixokil are nim winak chic, ―xcha che.
19 Xchˈaw chi na jumul ri ángel, xubij che: In riˈ ri Gabriel, in patänil re ri Dios. In takom cˈu lok che a tzijobexic, che qui tzijoxic we utzalaj tak tzij riˈ chawe, ―cächa che. 20 Tzche we cämic riˈ man catcowin tä chic catchˈawic cˈä copan na ri kˈij ri cäbantaj na waˈ ri xinbij chawe, cˈä quil na u wäch ri a cˈojol rumal rech waˈ chi man xacoj tä ri nu tzij, ―cächa riˈ. Cäbantaj na waˈ we nu tzijom riˈ tzpa ru kˈijol, ―xcha ri ángel che.
21 Ri winak cˈut queyeˈm ri tat Zacarías. Xquicajmaj waˈ chi sibalaj xbeytaj pa ri lokˈalaj cˈolibal ri sibalaj äwas chi coc bi xa apachinok. 22 Aretak xel lok ri tat Zacarías, man xcowin tä chic che qui chˈabexic ri winak. Xquetamaj chi cˈo jas ri xucˈut rib chuwäch ri tat Zacarías pa ri lokˈalaj cˈolibal. Xak pa memal chic xeuchˈabej, rumal chi xmemar canok.
23 Aretak xetzˈakat ri kˈij ri cäpatänin ri tat Zacarías pa ri nimalaj rachoch Dios, xeˈ ri areˈ cho rachoch. 24 Te cˈu riˈ ri nan Elisabet xcanaj yawab winak chic, xcanaj cˈu job icˈ cho rachoch. Xubij ri nan Elisabet pa ranimaˈ: 25 “Xcaˈy ri Kajaw Dios chwe, xutokˈobisaj cˈu nu wäch rech man quinquiyokˈ tä chi ri winak,” ―xcha ri nan Elisabet.
Jun ángel cubij lok chi quil na u wäch ri Jesucristo
26 Chuwak icˈ chi cˈut ri Dios xutak bi ri ángel Gabriel pa ri tinimit Nazaret re Galilea. 27 Xopan cˈu rucˈ jun kˈapoj ali, María u biˈ, ri tzˈonom chic rumal jun achi, José u biˈ. We achi riˈ rachalaxic can ri nim takanel David ojer. 28 Ri ángel xoc bi chilaˈ jawijeˈ cˈo wi ri kˈapoj al María, xubij che: ¿A utz a wäch, María? ―cächaˈ. ¡At riˈ ri at chaˈtal rumal ri Dios! Kas cˈo ri Kajaw Dios awucˈ, ―cächa che. Ri at cˈut, at tewchim na rumal ri Dios chquiwäch conojel ixokib, ―xcha ri ángel che ri al María.
29 Aretak ri al María xril ri ángel, xutatabej ru tzij, xtˈujuw cˈu ri ranimaˈ rumal ri xbix che. Xuchomaj pa ranimaˈ, xubij: ¿Jas waˈ ri cubij chwe? ―xcha riˈ. 30 Xchˈaw chi ri ángel, xubij che ri kˈapoj al María: Maxej awib, María, ―cächa che. Ri at sibalaj at lokˈ cho ri Dios. 31 Ri at cˈut catcanaj can yawab winak. Cawil na u wäch jun awal ala ri cacoj na “Jesús” che ru biˈ, ―cächaˈ. 32 Cänimar na u kˈij ri a Jesús. Cäbix na u Cˈojol ri Dios aj Chicaj che. Ri Kajaw Dios cucoj na che nim takanel jeˈ jas ra mam David. 33 Je riˈ rech cätakan na puwiˈ ri tinimit Israel pa tak ri kˈij ri junab ri quepetic. Ru takanic ri Areˈ, man cˈo tä u qˈuisic, ―xcha ri ángel che ri al María.
34 Te riˈ ri al María xutaˈ che ri ángel, xubij: ¿Jas lo quincˈulmaj waˈ? ―cächaˈ. Mäjaˈ quincˈoji rucˈ achi, ―xcha che ri ángel.
35 Xchˈaw cˈu ri ángel, xubij che: Cäkaj na lok ri Lokˈalaj Espíritu pa wiˈ. Ri Dios aj Chicaj cärokxanej na waˈ awucˈ rumal ru chukˈab. Rumal riˈ we lokˈalaj acˈal riˈ ri quil na u wäch cäbix na u Cˈojol ri Dios che, ―cächa che. 36 Xukujeˈ ri nan Elisabet ri awachalal areˈ cäril na u wäch jun acˈal pune riˈj chic. Are cˈu wakib icˈ waˈ cämic yawab winak chic ri nan Elisabet pune xbix canok che chi man cäcowin tä che ri alcˈualanic. 37 Man cˈo tä cˈu jas ri mat cäcowin ri Dios chubanic, ―xcha ri ángel.
38 Xubij cˈu ri kˈapoj al María: In riˈ ri patänil re ri Kajaw Dios. Chubana baˈ ri Areˈ chwe jas ri tzijom la chwe, ―xcha che.
Xel cˈu bi ri ángel chuwäch.
Copyright © 1997 by Wycliffe Bible Translators International