M’Cheyne Bible Reading Plan

Rat protiv Amalečana

15 Samuel je rekao Šaulu: »BOG me poslao da te pomažem za kralja nad njegovim narodom Izraelom. Zato sad slušaj što ti poručuje BOG.

² Ovako govori BOG Svevladar: ‘Vidio sam što su činili Amalečani kad su presretali Izraelce na putu iz Egipta. ³ Stoga, sad kreni i napadni ih! Uništi sve što imaju. Ne štedi ih! Pobij svakog čovjeka i ženu, dijete i dojenče, vola i ovcu, devu i magarca.’«

⁴ Šaul je sazvao i postrojio vojsku u Telaimu. Bilo je dvjesto tisuća vojnika pješadije i deset tisuća ostalih vojnika, uključujući Judejce. ⁵ Uputio se prema gradu Amalečana i postavio zasjedu u dolini.

⁶ Šaul je poručio Kenijevcima: »Idite! Napustite Amalečane da vas ne uništim zajedno s njima jer ste iskazali naklonost Izraelcima kad su došli iz Egipta.«

Tako su se Kenijevci odvojili od Amalečana.

⁷ Šaul je porazio sve Amalečane od Havile do Šura, do same granice s Egiptom. ⁸ Amalečkog je kralja Agaga zarobio živog, a sav je narod pobio mačem. ⁹ Šaul i vojnici ostavili su Agaga na životu. Poštedjeli su i najbolje ovce, goveda i janjce. Sve što je vrijedilo, nisu željeli uništiti. Uništili su samo ono što je bilo bez ikakve vrijednosti.

Samuel govori Šaulu o grijehu

¹⁰ Tada je BOG progovorio Samuelu: ¹¹ »Žao mi je što sam Šaula postavio za kralja. On me više ne slijedi i ne provodi ono što mu kažem.«

Samuel je bio ljut. Cijelu je noć vapio BOGU.

¹² Rano ujutro Samuel je ustao i uputio se k Šaulu. No rečeno mu je: »Šaul je otišao u Karmel. Ondje je podigao spomenik sebi u čast. Potom je krenuo dalje u Gilgal.«

Samuel je otišao k Šaulu koji je baš bio prinosio dio plijena uzetog od Amalečana kao žrtvu Bogu.^[a]

¹³ Šaul je pozdravio Samuela: »BOG te blagoslovio! Izvršio sam ono što mi je zapovjedio BOG.«

¹⁴ A Samuel je rekao: »Kakav je to onda zvuk? Zašto čujem blejanje ovaca i mukanje goveda?«

¹⁵ »Vojnici su ih dotjerali od Amalečana«, odvratio je Šaul. »Poštedjeli su najbolje ovce i goveda. Prinijet će ih kao žrtvu tvom BOGU. Sve smo ostalo potpuno uništili.«

¹⁶ »Stani!« rekao je tada Samuel Šaulu. »Reći ću ti što mi je noćas govorio BOG.«

A Šaul će: »Reci.«

¹⁷ »Kad si još o sebi mislio da si potpuno nevažan«, rekao je Samuel, »postao si poglavar izraelskih plemena. BOG te postavio za kralja nad Izraelom. ¹⁸ Sad te BOG poslao na zadatak. Rekao ti je: ‘Idi i potpuno uništi zle Amalečane. Bori se protiv njih sve dok ih ne dokrajčiš.’ ¹⁹ Zašto onda nisi poslušao BOGA? Postupio si krivo pred BOGOM samo zato što si htio zadržati plijen.«

²⁰ A Šaul je odgovorio Samuelu: »Ali ja jesam poslušao BOGA! Otišao sam ondje gdje me poslao BOG. Zarobio sam kralja Agaga i pobio sve Amalečane. ²¹ Vojnici su uzeli plijen. Od onoga što je trebalo biti uništeno odvojili su najbolje ovce i goveda, da u Gilgalu prinesu žrtvu tvome BOGU.«

²² No Samuel je nato rekao:

²⁴ Šaul je tada priznao Samuelu: »Pogriješio sam. Prekršio sam BOŽJU zapovijed i tvoje upute. Bojao sam se ljudi i poslušao ih. ²⁵ Molim te, oprosti mi ovaj grijeh. Vrati se sa mnom, da se mogu pokloniti pred BOGOM.«

²⁶ No Samuel je odgovorio Šaulu: »Neću se s tobom vraćati. Ti si odbacio BOŽJU riječ, a sad BOG odbacuje tebe kao kralja nad Izraelom.«

²⁷ Kad se Samuel okrenuo da ode, Šaul je zgrabio rub njegovog ogrtača i otkinuo komad tkanine.

²⁸ »BOG je danas od tebe otkinuo izraelsko kraljevstvo«, rekao mu je Samuel. »Predat će ga jednom od tvojih bližnjih, koji je bolji od tebe. ²⁹ Bog Izraela, koji živi zauvijek, ne laže i ne predomišlja se. On nije čovjek, da bi se predomislio.«

³⁰ »Zgriješio sam«, odgovorio je Šaul. »Ali, molim te, iskaži mi čast pred starješinama naroda i pred Izraelcima. Vrati se sa mnom, a ja ću se pokloniti pred tvojim BOGOM.«

³¹ Tako se Samuel vratio prateći Šaula, a Šaul je iskazao štovanje BOGU.

³² Potom je Samuel rekao: »Dovedite mi Agaga, kralja Amalečana.«

Agag je stupio pred Samuela. Bio je vezan lancima. Mislio je: »Zaobišla me gorka smrt.«^[b]

³³ Samuel mu je rekao: »Kao što je tvoj mač ostavljao majke bez djece, tako će tvoja majka ostati bez svog djeteta.«

Sasjekao je Agaga na komade pred BOGOM u Gilgalu.

³⁴ Potom je Samuel otišao u Ramu, a Šaul se vratio kući u Gibeu, koja se naziva Gibea Šaulova. ³⁵ Sve do svoje smrti Samuel više nije vidio Šaula. Tugovao je zbog njega.

A BOGU je bilo žao što je Šaula postavio za kralja Izraela.

Poslušnost vladarima

13 Svi se moraju pokoravati onima koji su na vlasti. Bog je taj koji je dao vlast onima koji vladaju. I oni koji vladaju, vlast su dobili od Boga. ² Ako se tko protivi vlastima, protivi se onome što je ustanovio Bog. Takve, koji se suprotstavljaju vlastima, Bog će kazniti. ³ Oni koji rade što je dobro, ne moraju se bojati vlasti. Vlasti se trebaju bojati oni koji čine zlo. Ako se ne želite bojati vlasti, radite dobro pa će vas hvaliti oni koji vladaju.

⁴ Oni koji su na vlasti Božji su službenici i što rade—za vaše je dobro. Ali ako radite loše, morate se bojati jer oni imaju moć kazniti vas i neće oklijevati da tu moć i upotrijebe. Oni su Božji službenici i kažnjavaju one koji rade loše. ⁵ Morate se pokoravati vlastima, ne samo zbog straha od kazne nego i radi svoje savjesti.

⁶ Zato i plaćate poreze. Oni koji vladaju Božji su službenici na Zemlji i posvetili su svoje vrijeme vladanju. ⁷ Svakom čovjeku dajte ono što mu dugujete. Plaćajte poreze onome kome ste ih dužni platiti. Odajte poštovanje onome koga morate poštovati. Iskazujte čast onima kojima trebate iskazivati čast.

Ljubav—jedini zakon

⁸ Nemojte nikome ništa dugovati osim ljubavi, koju uvijek dugujete jedni drugima. Onaj tko voli druge, ispunio je sve zahtjeve Zakona. ⁹ U Zakonu nalazimo zapovijedi koje kažu: »Ne počini preljub! Ne počini ubojstvo! Ne kradi! Ne poželi ono što je tuđe!«^[a] i mnoge druge. Sve te zapovijedi mogu se sažeti u jednu, a ona glasi: »Voli svoga bližnjeg kao samoga sebe.«^{[b] 10} Onaj tko voli druge, neće im učiniti ništa loše. Ako volimo druge, izvršavamo sve zapovijedi Zakona.

¹¹ Radite tako kao što vam govorim jer znate u kakvom vremenu živimo. Došlo je vrijeme da se probudite iz sna jer nam je spasenje bliže nego što nam je bilo kad smo postali vjernici. ¹² »Noć« je pri kraju i bliži se »dan«. Stoga, pustimo ono što pripada noći. Naoružajmo se onime što pripada svjetlu. ¹³ Živimo ispravno, kako i dolikuje onima koji pripadaju danu. Ne smijemo sudjelovati u razuzdanim zabavama i opijanju. Ne smijemo biti seksualno nemoralni i raspušteni. Ne smijemo se svađati i zavidjeti jedni drugima. ¹⁴ Umjesto toga, zaodjenite se Gospodinom Isusom Kristom i prestanite razmišljati kako da udovoljite žudnjama tjelesne naravi.

Pad Jeruzalema

(2 Kr 24,18–25,30; 2 Ljet 36,11-21)

52 Sidkija je imao dvadeset i jednu godinu kad je postao kralj, a u Jeruzalemu je vladao jedanaest godina. Majka mu se zvala Hamutala, a bila je Jeremijina^[a] kćer iz grada Libne. ² Sidkija je činio zlo pred BOGOM, kao i Jojakim.

³ Narod Jeruzalema i Jude toliko je razbjesnio BOGA da ih je konačno u potpunosti odbacio od sebe.

Sidkija se pobunio protiv babilonskoga kralja. ⁴ U devetoj godini njegove vladavine, desetog dana u desetome mjesecu^[b], babilonski je kralj Nabukodonosor krenuo s cijelom svojom vojskom na Jeruzalem. Utaborili su se oko grada i svuda uokolo podigli opsadne nasipe. ⁵ Grad je bio pod opsadom sve do jedanaeste godine Sidkijine vladavine. ⁶ Do devetog dana četvrtog mjeseca te godine glad je potpuno zavladala gradom tako da obični ljudi više nisu imali što jesti. ⁷ Babilonska je vojska probila gradske zidine. Te je noći kralj Sidkija s vojskom bježao iz grada unatoč neprijateljskom obruču. Izvukli su se kroz vrata između gradskih zidina blizu kraljevog vrta i otišli u smjeru pustinje. ⁸ No babilonska je vojska krenula u potjeru za kraljem Sidkijom. Sustigli su ga u ravnici kod Jerihona. Svi su ga Sidkijini vojnici napustili i razbježali se. ⁹ Babilonci su zarobili kralja Sidkiju i odveli ga pred babilonskoga kralja u Riblu, u zemlju Hamat, gdje mu je on odredio kaznu. ¹⁰ Babilonski je kralj u Ribli, pred Sidkijom, pobio njegove sinove i sve judejske dužnosnike. ¹¹ Potom je Sidkiji iskopao oči, okovao ga brončanim lancima i odveo u Babilon. Ondje su ga stavili u zatvor, gdje je ostao do svoje smrti.

¹² U devetnaestoj godini vladavine babilonskoga kralja Nabukodonosora,^[c] desetog dana u petome mjesecu, u Jeruzalem je došao Nebuzaradan, zapovjednik tjelesne straže babilonskoga kralja. ¹³ Spalio je BOŽJI Hram, kraljevsku palaču i sve kuće u Jeruzalemu. Spalio je i sve važnije gradske građevine. ¹⁴ Babilonska vojska, na čelu sa zapovjednikom tjelesne straže, srušila je sve zidine oko Jeruzalema. ¹⁵ Nebuzaradan je u zatočeništvo, u Babilon, odveo preostale ljude^[d] iz Jeruzalema, kao i one koji su se već predali babilonskom kralju. Među njegovim su zarobljenicima bili i najbolji judejski zanatlije. ¹⁶ U zemlji je ostavio samo neke od najsiromašnijih ljudi da obrađuju vinograde i polja.

¹⁷ Babilonci su u BOŽJEM Hramu porazbijali brončane stupove, pokretna postolja i veliki brončani bazen zvan More. Svu su broncu odnijeli u Babilon. ¹⁸ Odnijeli su i lonce, lopatice, škare za fitilj, zdjele za krv, posudice za tamjan i sve druge brončane predmete koji su se koristili za službu u Hramu. ¹⁹ Pokupili su zdjelice za krv, tave za nošenje ugljena, bazene, zdjele, svijećnjake, posudice za tamjan i pokale za prinose pića. Zapovjednik je kraljevske straže uzeo sve predmete od zlata i srebra. ²⁰ Dva brončana stupa, bazen zvan More, s dvanaest pripadajućih bikova od bronce, i pokretna brončana postolja, koje je kralj Salomon dao izraditi za BOŽJI Hram, bili su preteški za vaganje.

²¹ Svaki je stup bio visok devet metara^[e] i obujma šest metara^[f]. Bili su šuplji, sa stijenkama debljine sedam centimetara^[g]. ²² Brončane su glave stupova bile visoke dva i pol metra^[h]. Uokolo su imale ukrasnu mrežu i ukrase u obliku plodova šipka, također sve od bronce. ²³ Na obje je strane bilo devedeset i šest ukrasa u obliku plodova šipka, a ukupno ih je bilo sto.

Judejci odvedeni u Babilon

(2 Kr 25,18-21)

²⁴ Zapovjednik kraljevske straže također je zarobio vrhovnog svećenika Seraju, drugog po redu svećenika Sefaniju i tri čuvara hramskih vrata. ²⁵ Iz grada je odveo i zapovjednika vojske, sedam kraljevih savjetnika, koji su se zatekli u gradu, kao i tajnika zapovjednika vojske, koji je bio zadužen za novačenje vojnika. Poveo je i šezdesetoricu drugih koji su se zatekli u gradu. ²⁶ Zarobio ih je zapovjednik straže Nebuzaradan i odveo kralju Babilona u grad Riblu. ²⁷ Babilonski ih je kralj dao sve istući i pogubiti u Ribli, u zemlji Hamat.

I tako su Judejci odvedeni iz svoje zemlje u progonstvo. ²⁸ Zabilježeno je da je Nabukodonosor tijekom svoje vladavine odveo u zatočeništvo:

Bilo je to ukupno 4.600 ljudi.

Jojakin oslobođen

(2 Kr 25,27-30)

³¹ U trideset i sedmoj godini zatočeništva judejskoga kralja Jojakina u Babilonu, na vlast je došao babilonski kralj Evil Merodak^[l]. Te godine, dvadeset i petog dana dvanaestog mjeseca, pomilovao je Jojakina i pustio ga iz zatvora. ³² Bio je ljubazan prema njemu i dao mu počasno mjesto iznad drugih kraljeva zatočenih u Babilonu. ³³ Tako je Jojakin skinuo zatvorsko odijelo i do kraja života jeo za kraljevskim stolom. ³⁴ Kralj Babilona davao mu je dnevno uzdržavanje u hrani sve do Jojakinove smrti.

Molitva pouzdanja u Boga

Voditelju zbora. Davidova pjesma.