M’Cheyne Bible Reading Plan
Kraljevi koje je porazio Mojsije
12 Izraelci su najprije zauzeli zemlju s istočne strane rijeke Jordan. Njihovom je postala sva zemlja od klanca Arnon do brda Hermon, uključujući istočni dio Jordanske doline. Ovo su kraljevi koje su Izraelci pobijedili:
2 Pobijedili su Sihona, kralja Amorejaca, koji je bio u Hešbonu i vladao zemljom od Aroera na rubu klanca Arnona do potoka Jaboka. Zemlja mu je sezala do sredine klanca, gdje je bila granica Amonaca. Vladao je i nad polovicom zemlje Gileada 3 i nad istočnim dijelom Jordanske doline, od Galilejskog jezera do Mrtvog mora. Vlast mu se protezala i od Bet Ješimota do obronaka planine Pisge na jugu.
4 Pobijedili su i Oga, kralja Bašana. On je bio jedan od zadnjih Refaimaca, a vladao je u Aštarotu i Edreju. 5 Og je imao vlast nad planinom Hermon, gradom Salkom i cijelim Bašanom. Zemlja mu se protezala sve do zemlje Gešuraca i Maakadovaca. Og je vladao i nad drugom polovicom Gileada, sve do granice Hešbona, gdje je kralj bio Sihon.
6 BOŽJI sluga Mojsije i Izraelci pobijedili su sve te kraljeve. Potom je Mojsije dao njihovu zemlju Rubenovom i Gadovom plemenu te polovini Manašeovog plemena.
Kraljevi koje je porazio Jošua
7 Jošua i Izraelci porazili su brojne kraljeve na zapadnoj strani rijeke Jordan. Ta se zemlja prostirala zapadno od Baal Gada u Libanonskoj dolini, sve do brda Halak, što se uzdiže nasuprot Seiru. Jošua ju je raspodijelio Izraelovim plemenima i svakome dao dio u nasljedstvo. 8 Bio je to gorski kraj, zapadni obronci, Jordanska dolina, istočne planine, pustinja i Negev, zemlje koje su pripadale Hetitima, Amorejcima, Kanaancima, Perižanima, Hivijcima i Jebusejcima. Ovo su kraljevi koje su pobijedili Izraelci:
9 kraljevi Jerihona, Aja (blizu Betela), 10 Jeruzalema, Hebrona, 11 Jarmuta, Lakiša, 12 Eglona, Gezera, 13 Debira, Gedera, 14 Horme, Arada, 15 Libne, Adulama, 16 Makede, Betela, 17 Tapuaha, Hefera, 18 Afeka, Šarona, 19 Madona, Hasora, 20 Šimron Merona, Akšafa, 21 Taanaka, Megidoa, 22 Kedeša, Jokneama na Karmelu, 23 Dora na brdu Dor, Gojima u Gilgalu i 24 Tirse. Ukupno je pobijeđen trideset i jedan kralj.
Neosvojena područja
13 Kad je Jošua ostario, BOG mu je rekao: »Iako si zašao u duboku starost, moraš osvojiti još dosta zemlje. 2 Zauzmi područja Filistejaca i Gešuraca. 3 Njihova zemlja počinje istočno od Egipta, od rijeke Šihor, a na sjeveru doseže do granice Ekrona koji pripada Kanaancima. Na tome su području i petorica filistejskih vladara, i to u Gazi, Ašdodu, Aškelonu, Gatu i Ekronu. Zauzmi i zemlju Avijaca, 4 koji žive na jugu Kanaana, te Mearu koja pripada Sidoncima. Nakon toga otiđi čak do Afeka na amorejskoj granici. 5 Osvoji i zemlju Giblijaca te cijeli Libanon istočno od Baal Gada pod brdom Hermon, sve do Lebo Hamata.
6 Sidonci žive u gorju od Libanona do Misrefot Maima, ali ja ću ih istjerati pred Izraelcima. Ti samo vodi računa o tome da zemlju raspodijeliš Izraelu, kao što sam ti i zapovjedio. 7 Podijeli zemlju između devet plemena i polovine Manašeovog plemena.«
Podjela zemlje istočno od Jordana
8 Druga polovina Manašeovog plemena, Rubenovci i Gadovci već su bili dobili zemlju koju im je dao BOŽJI sluga Mojsije, s istočne strane rijeke Jordan. 9 Zemlja se prostirala od Aroera, koji je na rubu klanca Arnona, do grada što se nalazi usred klanca. Uključivala je i cijelu visoravan od Medebe do Dibona, 10 kao i sve gradove Sihona, kralja Amorejaca, koji je vladao u Hešbonu. Zemlja je sezala do granice Amonaca, 11 a obuhvaćala je i grad Gilead. U njoj su živjeli još i Gešurci i Maakovci, a uključivala je čitavo brdo Hermon i cijeli Bašan, sve do Salke. 12 Sadržavala je i čitavo kraljevstvo kralja Oga, koji je bio jedan od zadnjih Refaimaca, a nekad je stolovao u Aštarotu i Edreju. Mojsije ih je sve porazio i zauzeo njihovu zemlju. 13 No Izraelci nisu istjerali Gešurce i Maakovce, tako da oni i danas žive s njima.
14 Jedino Levijevom plemenu Mojsije nije dao nikakvu zemlju. Njima su dane sve životinje koje se pale na vatri kao žrtve izraelskome BOGU. BOG je obećao da će to biti njihovo nasljedstvo.
Zemlja Rubenovog plemena
15 Ovo je zemlja koju je Mojsije podijelio svim obiteljima Rubenovog plemena:
16 Dobili su područje od Aroera, koji je na rubu klanca Arnona, do Medebe. Ono je uključivalo grad na sredini klanca i cijelu visoravan. 17 Zemlja se protezala do Hešbona, a na visoravni su bili gradovi Dibon, Bamot Baal, Bet Baal Meon, 18 Jahas, Kedemot, Mefaat, 19 Kirjataim, Sibma, Seret Šahar na brdu u dolini, 20 Bet Peor i Bet Ješimot te obronci Pisge. 21 Ta je zemlja obuhvaćala sve gradove na visoravni i cijelo kraljevstvo Sihona, kralja Amorejaca, koji je vladao u Hešbonu. Mojsije je porazio njega i midjanske poglavare Evija, Rekema, Sura, Hura i Rebu koji su ondje živjeli i s njim se borili. 22 Osim onih ubijenih u bitci, Izraelci su mačem pogubili i vrača Bileama, Beorovog sina. 23 Granica je Rubenovaca bila obala rijeke Jordan.
Ti gradovi, zajedno s okolnim selima, bili su nasljedstvo svih obitelji iz Rubenovog plemena.
Zemlja Gadovog plemena
24 Ovo je zemlja koju je Mojsije podijelio svim obiteljima Gadovog plemena:
25 Dobili su područje Jazera, sve gileadske gradove i pola zemlje Amonaca koja se prostirala sve do Aroera blizu Rabe. 26 Imali su zemlju od Hešbona do Ramat Mispe i Betonima te od Mahanaima do granice Debira. 27 Njihova je bila dolina Bet Haram te Bet Nimra, Sukot i Safon s preostalim dijelom kraljevstva hešbonskoga kralja Sihona. Zapadna im je granica bila rijeka Jordan, sve do Galilejskog mora.
28 Ti su gradovi, zajedno s okolnim selima, bili nasljedstvo svih obitelji iz Gadovog plemena.
Zemlja polovine Manašeovog plemena
29 Ovo je zemlja koju je Mojsije podijelio svim obiteljima polovine Manašeovog plemena, a koje su živjele na istoku:
30 Njihovo je područje započinjalo od Mahanaima. Uključivalo je čitavo kraljevstvo bašanskoga kralja Oga i svih šezdeset Jairovih naselja u Bašanu. 31 Ondje se još nalazila polovina Gileada, Aštarot i Edrej koji su bili Ogovi kraljevski gradovi. Sve je to pripalo obiteljima Makira, koji je bio Manašeov potomak. Tu je zemlju dobilo pola njegovih sinova.
32 Tako je Mojsije podijelio zemlju dok je još bio na Moapskim poljanama, s druge strane rijeke Jordan, istočno od Jerihona.
33 Levijevom plemenu Mojsije nije dao zemlju u nasljedstvo. Izraelov im je BOG obećao da će on sâm biti njihovo nasljedstvo.
Himna slavljenja
Davidov hvalospjev.
[a]1 Veličat ću te, moj Bože i Kralju,
tvoje ime slaviti, uvijek i zauvijek.
2 Svakoga dana tebe ću slaviti,
ime ti hvaliti, uvijek i zauvijek.
3 Velik je BOG, svake slave dostojan,
nedokučivo je njegovo veličanstvo.
4 Svaki naraštaj tebe će proslaviti,
tvoja silna djela nasljednicima objaviti.
5 Divni su tvoje veličanstvo i slava,
svima ću o tvojim čudesima pričati.
6 Oni će govoriti o tvojim čudesima,
a ja ću im objaviti tvoju veličinu.
7 Pričat će o tvojoj velikoj dobroti,
glasno pjevati o tvojoj pravednosti.
8 BOG je milostiv i suosjećajan,
uvijek strpljiv i pun ljubavi.
9 BOG je dobar prema svima,
milostiv svemu što je stvorio.
10 Hvalit će te, BOŽE, sve što si stvorio,
svi tvoji vjernici će te slaviti.
11 Govorit će o slavi tvoga kraljevstva,
pričati o tvojoj snazi i moći.
12 Ljudima će obznaniti tvoja silna djela
i veličanstveni sjaj tvoga kraljevstva.
13 Tvoje kraljevstvo trajat će zauvijek,
vladat ćeš generacijama što dolaze.
BOG je vjeran svojim obećanjima,
dosljedan u svemu što čini.[b]
14 BOG podiže sve koji padnu,
uspravlja nevoljom pognute.
15 Sva živa bića u tebe gledaju,
ti ih hraniš kad hranu trebaju.
16 Velikodušno otvaraš svoje ruke,
svakom biću daješ sve što treba.
17 BOG je pravedan u svemu što čini,
u svim svojim djelima je vjeran.
18 BOG je blizu svima koji ga zovu,
svima koji ga uistinu trebaju.
19 Želje ispunjava svojim vjernicima,
vapaj njihov čuje pa ih spašava.
20 BOG čuva sve one koji ga vole,
a uništava ljude koji čine zlo.
21 Pjevat ću hvalospjev BOGU.
Neka svi slave njegovo sveto ime,
hvale ga uvijek i zauvijek.
Jeruzalem pod opsadom
6 »Bježite na sigurno, Benjaminovci!
Napustite Jeruzalem!
Zatrubite rogovima u Tekoi!
Zapalite signalnu vatru u Bet Hakeremu!
Jer, propast nadire sa sjevera[a],
prijeti vam strašno razaranje.
2 Ti si kao bujan pašnjak,[b] Jeruzaleme[c],
ali ipak ću te razoriti!
3 Protivnički kraljevi okružit će te vojskama
i kao pastiri zaposjesti svojim stadima.
Svuda uokolo podići će šatore
i ovdje napasati svoje ovce.«
4 Oni govore:
»Spremite se za bitku protiv Jeruzalema!
Krećemo u napad točno u podne!«
Ali, poslije će reći:
»O ne, dan se već bliži kraju
i večernje sjene sve su duže.
5 Hajdemo onda u napad noću!
Razorimo jeruzalemske tvrđave!«
6 Jer, BOG Svevladar kaže:
»Posijecite drveće oko Jeruzalema,
podignite opsadni nasip[d] oko grada.
Ovaj grad mora biti kažnjen
jer u njemu vlada ugnjetavanje.
7 Kao što bunar čuva svježom pitku vodu,
tako ovaj grad čuva svježom svoju zloću.
Čuju se vapaji zbog pljačke i nasilja,
stalno gledam bol i jad.
8 Slušaj, Jeruzaleme, i pripazi,
ili ću se protiv tebe okrenuti.
U pustoš ću te pretvoriti,
nitko tu više neće živjeti.«
9 BOG Svevladar kaže:
»Sakupi što je ostalo od Izraela,[e]
pomno, kao zadnje bobe grožđa.
Svaki trs pažljivo provjeriti treba,
kao što berač rukom provjerava.«
10 Kome da govorim? Koga da upozorim?
Tko će me uopće čuti i saslušati?
Uši su im zatvorene[f], ne mogu me čuti.
BOŽJU riječ ne vole, ne žele je slušati.
11 Zato kiptim od BOŽJEGA gnjeva,
ne mogu se više suspregnuti!
»Izlij ga po zaigranoj djeci na ulici,
po mladićima što su se tu okupili.
Neka zahvati muževe i žene,
i starce koji su već dugo živjeli.
12 Kuće će im biti predane drugima,
skupa s njihovim poljima i ženama.
Kaznit ću ljude u ovoj zemlji!«
Tako kaže BOG.
13 »To je zato što Izraelci žele imati sve više i više,
od prvog do zadnjega, svi su pohlepni.
Varaju čak i proroci i svećenici.
14 Rane mog naroda pokušavaju liječiti površno.
Kažu: ‘Sve je dobro’, ali to je laž.
15 Svojih grozota trebali bi se sramiti,
ali nemaju stida, ne mogu se crvenjeti.
Zato, kada budem kažnjavao,
oni će pasti sasvim nisko,
kao što su drugi pali.«
Tako govori BOG.
16 No BOG kaže i ovo:
»Na raskrižja stanite i razmotrite.
Raspitajte se gdje su drevni putevi.[g]
Pitajte koji je put dobar i njime krenite.
Ali vi ste rekli: ‘Tim putem nećemo ići.’
17 Odredio sam među vama proroke[h]
koji su vam rekli: ‘Zvuk upozorenja osluškujte.’
Ali vi ste rekli: ‘Nećemo slušati.’
18 Narodi, zato sada slušajte,
svu pažnju na mene obratite.[i]
19 Poslušajte, narodi zemlje!
Svaljujem nesreću na Judejce
zbog zla koje su smišljali i učinili.
Moje riječi nisu slušali,
moj nauk su odbacili.
20 Što će mi vaš tamjan iz Šebe[j],
mirisna trska iz daleke zemlje?
Ne prihvaćam prinose koje mi palite,
ne želim žrtve koje mi koljete.«
21 Zato BOG govori:
»Prisilit ću Judejce da se suoče s nevoljama,
kao s kamenjem preko kojega svi padaju.
Očevi i djeca će se spoticati,
popadati susjedi i prijatelji.«
22 No BOG kaže i ovo:
»Sa sjevera nadire vojska,
velik narod stiže izdaleka.
23 Lûkom i kopljem naoružani,
okrutni su i bez milosti.
Topot njihovih konja
čuje se kao huka mora.
Vojska za bitku spremna
kreće na tebe, Jeruzaleme!«
24 Kad smo ove vijesti čuli,
od straha smo se ukočili.
Obuzela nas je tjeskoba,
u muci smo kao žena koja rađa.
25 Ne izlazite van na polja i ceste.
Opasno je svuda uokolo,
mačevi neprijatelja prijete.
26 Dragi moj narode, obucite crninu,
u pepeo se uvaljajte.[k]
Naričite gorko zbog blizine smrti,
kao da vam je umro jedini sin.
Jer, razorna vojska ide na vas.
27 »Kao što radnik ispituje kakvoću metala,
tako ćeš i ti, Jeremijo, ispitivati moj narod;
pomno provjeravati kakvi su i kako žive.«
28 Izvijestio sam: »Tvrdoglavi su i buntovni,
idu naokolo i druge kleveću.
Kvare se kao bronca i željezo,
ponašaju se pokvareno.
29 Mijeh silno vatru raspiruje,
da bi se iz srebra uklonilo olovo.
No uzalud je pročišćavanje
jer se iz naroda ne uklanja zlo.
30 Drugi će ih zvati ‘Odbačeno Srebro’
jer odbacio ih je BOG.«
Radnici u vinogradu
20 »Kraljevstvo je nebesko poput vlasnika imanja koji je rano ujutro otišao unajmiti radnike za svoj vinograd. 2 Nagodio se s njima da im plati jedan srebrnjak na dan i poslao ih u vinograd.
3 Oko devet je sati opet izašao i opazio neke ljude kako stoje na trgu i ništa ne rade. 4 Rekao im je: ‘Idite i vi u moj vinograd, a ja ću vam dati pravednu plaću.’ 5 Tako su i oni otišli raditi u vinograd.
Oko podneva i oko tri sata popodne ponovo je izašao i učinio isto. 6 Oko pet je sati opet izašao i našao neke druge ljude gdje stoje na trgu. Upitao ih je: ‘Zašto stojite ovdje cijeli dan i ništa ne radite?’
7 Oni su mu odgovorili: ‘Zato što nas nitko nije unajmio.’ A on im je rekao: ‘Idite i vi u moj vinograd.’
8 Uvečer je gospodar vinograda rekao svome upravitelju: ‘Pozovi radnike i isplati ih redom—od zadnjih, koje sam unajmio, pa do onih prvih.’
9 I tako su oni, koji su bili unajmljeni oko pet sati, došli i svaki je primio po jedan srebrnjak. 10 Kad su došli oni koji su bili prvi unajmljeni mislili su da će dobiti više. No i oni su dobili po jedan srebrnjak. 11 Uzeli su novac i počeli prigovarati gospodaru vinograda. 12 Rekli su: ‘Ovi su posljednji radili samo jedan sat, a platio si im jednako kao i nama koji smo radili cijeli dan i podnosili žegu.’
13 Gospodar vinograda okrenuo se jednom od njih i rekao: ‘Prijatelju, ja nisam prema tebi nepravedan. Zar se nismo dogovorili da ću ti platiti jedan srebrnjak? 14 Uzmi što je tvoje i idi! Ja želim dati ovom posljednjemu isto kao i tebi. 15 Zar nemam pravo činiti sa svojim što hoću? Ili si zavidan što sam dobar?’
16 Tako će posljednji biti prvi, a prvi će biti posljednji.«
Isus treći put govori o svojoj smrti i uskrsnuću
(Mk 10,32-34; Lk 18,31-34)
17 Dok je išao u Jeruzalem, Isus je odveo svojih dvanaestoricu učenika na stranu pa im govorio: 18 »Evo, idemo u Jeruzalem. Sin Čovječji bit će predan svećeničkim poglavarima i učiteljima Zakona, a oni će ga osuditi na smrt. 19 Tada će ga predati strancima da mu se izruguju, da ga bičuju i da ga razapnu, ali on će uskrsnuti treći dan.«
Zebedejevi sinovi
(Mk 10,35-45)
20 Tada je Isusu pristupila majka Zebedejevih sinova, zajedno sa svojim sinovima, i kleknula pred njega da ga nešto zamoli.
21 Upitao ju je: »Što želiš?« A ona mu je rekla: »Obećaj mi da će ova moja dvojica sinova sjediti zajedno s tobom u tvome Kraljevstvu, jedan s tvoje desne, a drugi s tvoje lijeve strane.«
22 Isus je odgovorio: »Vi ne znate što tražite. Možete li piti iz čaše[a] iz koje ću ja piti?«
Odgovorili su mu: »Da, možemo!«
23 A on im je rekao: »Vi ćete zaista i piti iz moje čaše, ali nije moje da određujem tko će sjediti s moje desne ili lijeve strane. Ta mjesta pripadaju onima za koje ih je pripremio moj Otac.«
24 Kad su ostala desetorica učenika to čula, razljutila su se na ovu dvojicu braće. 25 Tada ih je Isus pozvao k sebi i rekao: »Znate da vladari nežidovskih naroda iskazuju svoju moć nad njima, a velikaši vole gospodariti njima. 26 No neka tako ne bude među vama! Tko želi postati velik među vama, radije neka vam bude sluga, 27 a tko želi biti prvi među vama, neka vam bude rob. 28 Upravo kao Sin Čovječji, koji nije došao da mu služe, nego da on služi i da preda svoj život kao otkupninu za mnoge.«
Isus iscjeljuje dva slijepca
(Mk 10,46-52; Lk 18,35-43)
29 Dok su izlazili iz Jerihona, silno je mnoštvo slijedilo Isusa. 30 A pokraj puta su sjedila dvojica slijepaca. Kad su čuli da Isus prolazi, povikali su: »Gospodine, Davidov Sine, smiluj nam se!«
31 Mnoštvo ih je korilo i ušutkivalo, ali oni su još jače vikali: »Gospodine, Davidov Sine, smiluj nam se!«
32 Tada se Isus zaustavio, pozvao ih te upitao: »Što želite da učinim za vas?«
33 Rekli su mu: »Gospodine, željeli bismo da možemo vidjeti.«
34 Isus se sažalio nad njima i dodirnuo im oči. Odmah su progledali i krenuli za Isusom.
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International