M’Cheyne Bible Reading Plan

Akanov grijeh

7 Međutim, Izraelci su prekršili zapovijed o potpunom uništenju. Akan iz Judinog plemena—koji je bio Karmijev sin, Zabdijev unuk i Zerahov praunuk—uzeo je neke predmete određene za uništenje pa se BOG razljutio na Izraelce.

² Jošua je iz Jerihona poslao ljude u obližnji Aj^[a], grad koji se nalazio blizu Bet Avena, istočno od Betela. Rekao im je da izvide to područje, a oni su ga poslušali i otišli onamo.

³ Kad su se vratili, rekli su Jošui: »Na Aj ne mora ići čitava vojska, dovoljno je u napad poslati dvije ili tri tisuće. Budući da ondje ima malo stanovnika, ne treba umarati čitavu vojsku.«

⁴ Tako je onamo otišlo tri tisuće ljudi, ali su se razbježali pred Ajanima. ⁵ Naime, Ajani su ubili trideset i šest Izraelaca, progoneći ih od gradskih vrata sve do kamenoloma gdje su ih ubijali po padinama. Zbog toga su se Izraelci obeshrabrili i uplašili.

⁶ Stoga su Jošua i izraelske starješine razderali svoju odjeću i bacili se na zemlju pred BOŽJIM kovčegom. Kako bi iskazali svoju žalost, posuli su se prašinom po glavi. Tako su ostali sve do večeri ⁷ kad je Jošua počeo zapomagati: »BOŽE, gospodaru moj! Zašto si preveo ovaj narod preko rijeke Jordan? Zar zato da nas predaš u ruke Amorejcima, da nas unište? Da smo bar ostali s druge strane Jordana! ⁸ Gospodaru, što da kažem sad kad je Izrael okrenuo leđa pred svojim neprijateljima? ⁹ Kad Kanaanci i ostali stanovnici ove zemlje čuju za to, opkolit će nas i sve pobiti! Što ćeš učiniti da očuvaš svoje veliko ime?«

¹⁰ BOG je nato rekao Jošui: »Ustani! Zašto ležiš na zemlji? ¹¹ Izrael je sagriješio. Prekršili su moj savez iako sam im zapovjedio da ga se pridržavaju. Uzeli su predmete, za koje sam zapovjedio da budu uništeni, i stavili ih među svoje stvari. I ne samo što su ih ukrali već su i slagali. ¹² Zato se Izraelci ne mogu suprotstaviti neprijateljima te bježe pred njima jer su i sami određeni za uništenje. Neću više biti s vama ako ne uništite sve ono za što sam zapovjedio da se uništi.«

¹³ Potom je BOG naredio Jošui da ustane, očisti narod i kaže mu: »Očistite se za sutra jer Izraelov BOG kaže: ‘Izraele, netko od vas čuva ono što je određeno za uništenje. Dok to ne ukloniš, nećeš se moći suprotstaviti neprijateljima. ¹⁴ Ujutro neka sva plemena stanu pred BOGA, a on će izdvojiti jedno pleme. Potom će to pleme stati pred BOGA, a on će izdvojiti jedan rod. Onda će taj rod stati pred BOGA, a on će iz njega izdvojiti jednu obitelj. Nakon toga pogledat će svakog čovjeka iz te obitelji. ¹⁵ Onaj koji bude izdvojen, sačuvao je stvari za koje je bilo zapovjeđeno da se unište. Neka se potom na lomači spali on i sve što posjeduje jer je prekršio BOŽJI savez i nanio veliku sramotu Izraelu.’«

¹⁶ Jošua je rano ujutro okupio čitav izraelski narod, a od svih njih BOG je izdvojio Judino pleme. ¹⁷ Nakon što je BOGU doveo rod po rod Judinog plemena, bio je izdvojen Zerahov rod. Potom je BOGU doveo sve obitelji Zerahovog roda, od kojih je bila izdvojena Zabdijeva obitelj. ¹⁸ Jošua je potom doveo Zabdijevu obitelj, čovjeka po čovjeka, a od njih je bio izdvojen Akan—Karmijev sin, Zabdijev unuk i Zerahov praunuk.

¹⁹ Jošua je rekao Akanu: »Sine, daj slavu BOGU, izraelskom Bogu, i priznaj mu sve. Reci mi što si učinio, ništa ne skrivaj.«

²⁰ Akan je odgovorio: »Istina je! Ja sam taj koji je sagriješio protiv Izraelovog BOGA. Evo što sam učinio: ²¹ Kad sam u Jerihonu među plijenom ugledao lijep babilonski ogrtač, dva kilograma srebra i zlatnu šipku od pola kilograma^[b], poželio sam ih i uzeo. Evo, sve je zakopano u mome šatoru, a srebro je na dnu rupe.«

²² Jošua je poslao ljude do njegovog šatora. Otrčali su tamo i sve pronašli, baš kako je rekao Akan. ²³ Sve su to uzeli iz šatora pa donijeli Jošui i svim Izraelcima te rasprostrli pred BOGOM.

²⁴ Tada je Jošua, zajedno sa svim Izraelcima, uzeo Akana, Zerahovog potomka, ono srebro, ogrtač i zlatnu šipku, njegove sinove i kćeri, njegova goveda, magarce i ovce, njegov šator i sve što je imao pa odveo u dolinu Akor.

²⁵ »Zašto si nas izložio uništenju?« upitao je Jošua. »Zbog toga će BOG danas uništiti tebe.« Potom su Izraelci Akana i njegovu obitelj kamenovali do smrti, a onda ih spalili na lomači. ²⁶ Na Akana su nabacali veliku gomilu kamenja koja ondje stoji i danas. Tada se BOG prestao ljutiti.

To se mjesto naziva Dolina uništenja^[c].

Tužaljka prognanih Izraelaca

Molitva zahvale

Davidova pjesma.

1 Ovo je zapis poruka proroka Jeremije, Hilkijinog sina. Jeremija je bio član obitelji svećenika iz Anatota^[a], grada na području Benjaminovog plemena.

² BOG je počeo govoriti Jeremiji u trinaestoj godini vladavine judejskoga kralja Jošije,^[b] Amonovog sina. ³ Nastavio mu se obraćati tijekom vladavine judejskoga kralja Jojakima, Jošijinog sina, pa sve do trenutka kad je narod bio protjeran iz Jeruzalema i odveden u zatočeništvo. Dogodilo se to u petom mjesecu jedanaeste godine vladavine judejskoga kralja Sidkije, Jošijinog sina.

Bog poziva Jeremiju

⁴ Primio sam poruku od BOGA:

⁶ »Ali, moj Gospodaru i BOŽE«, rekao sam, »ja ne znam govoriti pred drugima. Premlad sam.«

⁷ No BOG mi je rekao:

⁹ Zatim je BOG pružio ruku i dotaknuo mi usne. Rekao je:

Dvije proročke vizije

¹¹ Čuo sam BOGA kako mi govori: »Što vidiš, Jeremijo?«

Odgovorio sam: »Vidim granu bademovog drveta.«

¹² »Dobro vidiš«, rekao mi je BOG, »jer ja bdijem^[c] nad svojom riječi, da je izvršim.«

¹³ Tada sam čuo BOGA i drugi put: »Što vidiš?«

Rekao sam: »Vidim lonac čiji se uzavreli sadržaj izlijeva sa sjevera.«

Božji zakon i ljudska pravila

(Mk 7,1-23)

15 Tada su Isusu pristupili neki farizeji i učitelji Zakona iz Jeruzalema i upitali ga: ² »Zašto tvoji učenici krše učenje koje su nam ostavili preci? Ne peru ruke prije jela.«

³ No Isus ih je upitao: »A zašto vi kršite Božju zapovijed zbog svoje tradicije? ⁴ Jer, Bog je rekao: ‘Poštuj oca i majku!’^[a] i ‘Tko prokune svoga oca ili majku, neka se kazni smrću.’^{[b] 5} Ali vi učite da čovjek može reći svome ocu ili majci: ‘Ono čime bih ti mogao pomoći dajem Bogu na dar’ ⁶ i da na taj način postaje slobodan dužnosti prema ocu i majci. Time ste ukinuli Božju zapovijed zbog svoje tradicije. ⁷ Vi, licemjeri! Izaija je točno prorekao o vama:

¹⁰ Isus je dozvao narod k sebi ¹¹ te im rekao: »Poslušajte i razumijte! Ne čini čovjeka nečistim ono što na usta ulazi, nego ono što iz usta izlazi.«

¹² Tada su mu pristupili učenici i rekli: »Znaš li da su se farizeji uvrijedili kad su čuli što si rekao?«

¹³ Isus im je odgovorio: »Svaka sadnica, koju nije posadio moj nebeski Otac, bit će iščupana. ¹⁴ Pustite ih! Oni su slijepe vođe slijepaca. A ako slijepac vodi slijepca, obojica će pasti u jamu.«

¹⁵ Petar mu je na to rekao: »Objasni nam značenje usporedbe o tome što čini čovjeka nečistim.«

¹⁶ Isus je odgovorio: »Zar ni vi još ne shvaćate? ¹⁷ Zar ne shvaćate da sve što ulazi kroz čovjekova usta ide u trbuh, a zatim se izbacuje iz tijela? ¹⁸ No ono što izlazi iz usta dolazi iz srca, i to onečišćuje čovjeka. ¹⁹ Jer, iz srca dolaze zle misli, ubojstva, preljubi, seksualni grijesi, krađe, laži i psovke. ²⁰ To onečišćuje čovjeka. A jesti neopranim rukama ne onečišćuje čovjeka.«

Isus pomaže nežidovki

(Mk 7,24-30)

²¹ Isus je napustio to mjesto te otišao na područje Tira i Sidona. ²² Približila im se neka žena, Kananejka iz toga kraja, i počela glasno zapomagati: »Smiluj mi se, Gospodine, Davidov Sine! Moja je kći opsjednuta zlim duhom i strašno pati.«

²³ Isus joj nije rekao ni riječi pa su mu prišli učenici i počeli ga moliti: »Otjeraj je, jer nas slijedi i viče za nama!«

²⁴ Isus im je odgovorio: »Ja sam poslan samo k izgubljenim ovcama izraelskog naroda.«

²⁵ Tada je žena prišla Isusu, poklonila mu se i rekla: »Gospodine, pomozi mi!«

²⁶ Isus joj je odgovorio: »Nije u redu djeci oduzeti kruh i baciti ga psima.«

²⁷ Ona je rekla: »Da, Gospodine, ali i psi jedu mrvice koje padnu sa stola njihovih gospodara.«

²⁸ Isus joj je tada odgovorio: »O, ženo, velika je tvoja vjera! Neka ti bude kako želiš!« I istoga je trena ozdravila njezina kći.

Isus ozdravlja mnoge

²⁹ Isus je tada krenuo odande i otišao na obalu Galilejskog jezera, a zatim se popeo na brdo i sjeo.

³⁰ Prišlo mu je silno mnoštvo, dovodeći hrome, slijepe, osakaćene, gluhonijeme i mnoge druge bolesnike. Položili su ih na zemlju do Isusovih nogu i on ih je ozdravio. ³¹ Narod se divio kad je vidio da gluhonijemi govore, osakaćeni ozdravljaju, hromi hodaju, a slijepi gledaju, pa je slavio Izraelovog Boga.

Isus hrani mnoštvo

(Mk 8,1-10)

³² Isus je pozvao svoje učenike i rekao im: »Žao mi je naroda. Već su tri dana sa mnom, a nemaju što jesti. Ne želim ih odavde poslati gladne, da ne bi klonuli na putu.«

³³ Tada su mu učenici rekli: »Gdje bismo na ovako pustome mjestu nabavili dovoljno kruha da nahranimo toliki narod?«

³⁴ A on ih je upitao: »Koliko imate kruhova?«

»Sedam kruhova i nekoliko ribica«, odgovorili su mu.

³⁵ Isus je naredio ljudima da sjednu na zemlju. ³⁶ Zatim je uzeo sedam kruhova i ribice, zahvalio Bogu i razlomio ih te ih dao učenicima, a učenici narodu. ³⁷ Svi su jeli dok se nisu nasitili. Učenici su zatim uzeli ostatke hrane i njima napunili sedam košara. ³⁸ Bilo je ondje četiri tisuće ljudi koji su jeli, ne ubrajajući žene i djecu. ³⁹ Nakon što je Isus poslao narod kući, ušao je u lađu i otišao na područje Magadana.