Print Page Options
Previous Prev Day Next DayNext

M’Cheyne Bible Reading Plan

The classic M'Cheyne plan--read the Old Testament, New Testament, and Psalms or Gospels every day.
Duration: 365 days
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)
Version
Suci 21

Otmica žena za Benjaminovce

21 Kad su Izraelci bili u gradu Mispi, zakleli su se: »Nitko od nas neće udati svoju kćer za Benjaminovca.«

Nakon toga su otišli u Betel. Sjedili su ondje pred Bogom do večeri, glasno naričući i gorko plačući.

»O, BOŽE Izraelov«, govorili su, »zašto se nešto ovako strašno moralo dogoditi? Zašto je jedno čitavo izraelsko pleme trebalo nestati?«

Sutradan su rano ujutro ljudi ustali i ondje napravili žrtvenik. Na njemu su prinijeli žrtve paljenice i slavljenice.

Potom su Izraelci pitali: »Koje Izraelovo pleme nije došlo na skup pred BOGOM?« Bili su se, naime, čvrsto zakleli da će svatko tko ne dođe na skup u Mispu biti pogubljen.

No Izraelcima je bilo žao njihove braće Benjaminovaca.

»Danas je jedno pleme odsječeno od Izraela«, rekli su. »Zakleli smo se BOGOM da nećemo davati svoje kćeri Benjaminovcima za žene. Kako ćemo onda pronaći žene za preostale Benjaminovce?«

Pitali su se: »Koje Izraelovo pleme nije došlo pred BOGA u Mispu?«

Pokazalo se da na skup plemena nije došao nitko iz grada Jabeš u Gileadu. Kad se vršilo prebrojavanje, vidjelo se da nema ni jednog stanovnika odande.

10 Zato je zajednica poslala onamo dvanaest tisuća najhrabrijih ratnika. Bilo im je zapovjeđeno: »Idite u Jabeš u Gileadu i pobijte mačevima stanovnike grada, uključujući žene i djecu. 11 Ubijte svakog muškarca i svaku ženu koja je spavala s muškarcem, a djevice ostavite na životu.«

12 Među stanovnicima Jabeša u Gileadu pronašli su četiristo mladih žena koje nisu spavale s muškarcem. Doveli su ih u tabor kod grada Šila, u zemlji Kanaan. 13 Tada je cijela zajednica poručila Benjaminovcima, koji su bili na Rimonskoj stijeni, da proglašavaju mir s njima. 14 Benjaminovci su se tada vratili. Izraelci su im predali žene kojima je pošteđen život u pokolju u Jabešu u Gileadu. No nije ih bilo dovoljno za sve.

15 Izraelcima je bilo žao Benjaminovog plemena jer ih je BOG odcijepio od drugih izraelskih plemena.

16 Starješine zajednice su se pitali: »Žene iz Benjaminovog plemena pobijene su. Gdje da nađemo žene za preostale Benjaminovce? 17 Preživjelim Benjaminovcima treba osigurati nasljednike da pleme ne bi izumrlo. 18 Svoje im kćeri ne možemo i dati za žene jer smo se zakleli: ‘Proklet bio onaj tko Benjaminovcu dâ ženu.’ 19 No svake godine u Šilu održava se svetkovina u čast BOGU. Taj grad nalazi se sjeverno od grada Betela, istočno od puta koji vodi iz Betela u Šekem, te južno od grada Lebone.«

20 Zato su zapovjedili Benjaminovcima: »Idite i sakrijte se u vinogradima. 21 Odande gledajte kad će djevojke iz Šila izaći na ples. Iskočite iz vinograda i svatko neka sebi ugrabi ženu od djevojaka iz Šila. Zatim se s njima vratite u Benjaminovu zemlju. 22 Kad njihovi očevi ili braća dođu kod nas žaliti se, reći ćemo im: ‘Budite ljubazni i ostavite im djevojke za žene. Tijekom rata nismo uspjeli za svakog od njih pribaviti ženu. Vi niste krivi za kršenje zakletve jer svoje kćeri niste dali svojevoljno.’«

23 Benjaminovci su učinili kako im je rečeno. Svaki je sebi ugrabio jednu od djevojaka koje su plesale. Potom su se vratili u svoju zemlju, obnovili gradove i nastanili se ondje. 24 Tada su se Izraelci razišli. Svaki se čovjek vratio u svoje pleme, u svoj rod, na svoju zemlju.

25 U to vrijeme nije bilo kralja u Izraelu pa je svatko činio što je mislio da je ispravno.

Djela 25

Pavao zahtijeva saslušanje pred carem

25 Tri dana nakon što je postao upravitelj Judeje, Fest je stigao iz Cezareje u Jeruzalem. Vodeći svećenici i židovski vođe odmah su mu iznijeli optužbe protiv Pavla. Zamolili su ga da im izađe ususret i pošalje Pavla u Jeruzalem. Pripremili su zasjedu da ga ubiju još na putu. Fest im je odgovorio da Pavla drže u Cezareji, a da i on sâm uskoro ide onamo. »Neka neki od vaših vodećih ljudi pođu sa mnom i neka ga tamo tuže ako je zaista počinio neki prekršaj«, rekao im je.

Nakon što je ostao s njima osam ili deset dana, Fest se vratio u Cezareju. Sutradan je sjeo na svoj sudački stolac i naredio da mu dovedu Pavla. Čim se Pavao pojavio, okružili su ga Židovi, koji su došli iz Jeruzalema, iznoseći mnoge teške optužbe protiv njega, ali ih nisu mogli dokazati. A Pavao se branio ovako: »Ja nisam učinio ništa ni protiv židovskoga Zakona, ni protiv Hrama, ni protiv cara.«

No Fest je htio Židovima ugoditi pa je upitao Pavla: »Želiš li poći u Jeruzalem da ti se ondje preda mnom sudi na osnovu ovih optužbi?«

10 Pavao je odgovorio: »Ja sada stojim pred carskim sudom, gdje je i red da mi se sudi. Židovima nisam ništa skrivio, kao što i sâm vrlo dobro znaš. 11 Ako sam za nešto kriv i ako sam učinio bilo što, što zaslužuje smrtnu kaznu, ne pokušavam od nje pobjeći, ali ako u optužbama ovih ljudi protiv mene nema ni riječi istine, nitko me ne smije predati njima u ruke. Želim da mi se sudi pred carem.«

12 Nakon što se posavjetovao sa svojim savjetnicima, Fest je rekao Pavlu: »Tražio si da ti se sudi pred carem pa ćeš i ići pred cara.«

Pavao pred Herodom Agripom

13 A kako su ondje ostali nekoliko dana, kralj Agripa i Berenika stigli su u Cezareju da posjete Festa. 14 Nakon nekoliko dana provedenih ondje, Fest je iznio kralju Pavlov slučaj: »Ima ovdje jedan zatvorenik kojeg je Feliks ostavio u zatvoru. 15 Kad sam bio u Jeruzalemu, vodeći su mi svećenici i židovski starješine iznijeli optužbe protiv njega i tražili da ga osudim. 16 Odgovorio sam im da nije običaj da Rimljani izručuju bilo koga bez valjanog razloga. Optuženi se prvo treba suočiti sa svojim tužiteljima i dobiti priliku da se brani od optužbe. 17 Stoga, kad su oni došli ovamo sa mnom, nisam odugovlačio. Već sljedećeg sam dana sjeo na svoje sudačko mjesto i naredio da uvedu toga čovjeka. 18 Kad su njegovi tužitelji ustali da govore protiv njega, nisu ga optužili ni za kakav zločin koji sam očekivao. 19 Umjesto toga, iznijeli su neke točke u kojima se nisu slagali s njim oko njihove vlastite religije. Govorili su i o nekom čovjeku po imenu Isus, koji je umro, a za kojeg je Pavao tvrdio da je živ. 20 Ja se nisam snašao u toj vrsti rasprave pa sam čovjeka upitao bi li htio ići u Jeruzalem da mu se ondje sudi. 21 Budući da je Pavao zatražio da ostane u Cezareji do careve presude, naredio sam da ga drže u pritvoru dok ga ne budem mogao poslati caru.«

22 Na to je Agripa rekao Festu: »I ja bih htio čuti toga čovjeka.« »Sutra ćeš ga čuti«, odgovorio mu je Fest.

23 Tako su sutradan Agripa i Berenika došli u velikoj raskoši. Ušli su u dvoranu sudnice u pratnji zapovjednika i vodećih ljudi grada. Fest je zapovjedio da uvedu Pavla 24 i rekao: »Kralju Agripa i svi vi ovdje prisutni, pogledajte ovoga čovjeka! Na njega mi se potužila cijela židovska zajednica—i u Jeruzalemu i ovdje. Vikali su da ga treba smaknuti, 25 ali bilo mi je jasno da nije učinio ništa čime bi zaslužio smrt. No, budući da je sâm zatražio da mu se sudi pred carem, odlučio sam ga k njemu i poslati. 26 No nemam nikakvu optužbu koju bih protiv njega mogao iznijeti caru. Zato sam ga doveo pred vas, posebno pred tebe, kralju Agripa, da ga ispitate. Tako ću moći caru nešto napisati. 27 Na kraju krajeva, čini mi se da nema smisla poslati mu zatvorenika, a ne navesti za što ga se optužuje.«

Jeremija 35

Jeremija i Rekabovi potomci

35 U vrijeme vladavine judejskoga kralja Jojakima, Jošijinog sina, Jeremija je čuo BOGA kako mu govori: »Idi u obitelj Rekabovih potomaka[a] i pozovi ih u BOŽJI Hram. Uvedi ih u jednu od hramskih prostorija i ponudi vinom.«

I tako sam u Hram doveo Jaazaniju, koji je bio sin jednoga drugog Jeremije i Habasinijin unuk, njegovu braću i sinove, i cijelu obitelj Rekabovaca. Uveo sam ih u sobu sljedbenika Božjeg čovjeka Hanana, koji je bio Jigdalijin sin. Ta je prostorija bila iznad sobe Maaseje, Šalumovog sina, koji je u Hramu služio kao čuvar vrata, te odmah pored sobe drugih važnih službenika. Stavio sam pred Rekabovce vrčeve pune vina i čaše pa sam im rekao da piju.

No oni su odgovorili: »Mi ne pijemo vino. Tako nam je zapovjedio naš predak Jonadab, Rekabov sin. Rekao nam je da mi i naši potomci nikad ne smijemo piti vino. Također, naredio nam je da ne smijemo graditi kuće, sijati polja, saditi vinograde niti posjedovati išta od toga. Rekao nam je da uvijek živimo samo u šatorima kao beduini, kako bismo dugo živjeli u zemlji. Poštovali smo sve što nam je zapovjedio naš predak Jonadab, Rekabov sin. Nikad nismo pili vino, i to je vrijedilo za sve nas, za naše žene, sinove i kćeri. Nismo gradili kuće, nemamo vinograde, njive ni usjeve. 10 Živjeli smo u šatorima i izvršavali sve što nam je zapovjedio naš predak Jonadab. 11 No kad je babilonski kralj Nabukodonosor napao ovu zemlju, rekli smo: ‘Hajdemo u Jeruzalem i sklonimo se ondje pred babilonskom i aramejskom vojskom.’ Tako smo ostali u Jeruzalemu.«

12 Tada je Jeremija čuo poruku od BOGA: 13 »BOG Svevladar, Bog Izraela, poručuje Judejcima i stanovnicima Jeruzalema: ‘Zašto ne naučite od ovih ljudi da mi budete poslušni?’, kaže BOG. 14 ‘Jonadab, Rekabov sin, zapovjedio je svojim potomcima da ne piju vino i oni se toga drže. Poštuju zapovijed svog pretka i nikad ne piju vino. A ja sam vama uporno govorio i ponavljao, ali vi niste slušali. 15 Stalno sam vam slao svoje sluge proroke koji su vam govorili da trebate odustati od zlog načina života i početi činiti dobro. Govorili su vam da ne slijedite druge bogove, da ih ne štujete i ne poslužujete. Ako me budete slušali, živjet ćete u zemlji koju sam dao vama i vašim precima u posjed. No niste obraćali pažnju na moje riječi, niste me poslušali. 16 Jonadabovi potomci slušaju zapovijedi svog pretka, a moj narod mene odbija poslušati.’

17 Stoga, BOG Svevladar, Bog Izraela, kaže: ‘Sručit ću na Judejce i stanovnike Jeruzalema sva zla za koja sam rekao da će im se dogoditi. Govorio sam im, ali nisu slušali. Zvao sam ih, ali nisu se odazvali.’«

18 Tada je Jeremija rekao Rekabovcima: »BOG Svevladar, Bog Izraela, vam poručuje: ‘Pokorili ste se zapovijedima svog pretka Jonadaba. Držali ste se svega što vam je rekao i izvršili sve što vam je naredio.’ 19 Zato vam BOG Svevladar, Bog Izraela, poručuje: ‘Jonadab, Rekabov sin, uvijek će imati potomke koji će mi služiti.’«

Psalmi 7-8

Pravedan sudac

Skladba[a] koju je David ispjevao BOGU, o Kušu iz Benjaminovog plemena.

O, moj BOŽE, k tebi se sklanjam!
    Spasi me od svih koji me progone,
da me ne rastrgnu kao lav svoj plijen,
    a nikoga nema da mi pomogne.

BOŽE moj, ako sam to učinio,
    ako je zlo na mojim rukama,
ako sam povrijedio prijatelja,
    ako sam bez razloga opljačkao neprijatelja,
neka me neprijatelj progoni i uhvati,
    neka me ubije i u prah satre. Selah

Ustani, BOŽE, i pokaži svoj gnjev!
    Digni se protiv srdžbe mojih neprijatelja.
Probudi se, Bože moj!
    Donesi svoju presudu!
Okupi oko sebe narode,
    zauzmi svoje mjesto nad njima.
BOG sudi ljudima.
    BOŽE, presudi i meni!
    Dokaži moje pravo i nevinost!
Spriječi one koji čine zlo,
    a dobronamjerne podrži.
Pravedni Bože,
    ti znaš što misle ljudi.

10 Bog štiti one koji čine dobro,
    zato će i mene spasiti.
11 Bog je pravedan sudac,
    koji uvijek osuđuje zlo.
12 Ako se zla osoba ne promijeni,
    nego naoštri svoj mač, napne svoj lûk,
    i nacilja da odapne strijelu,
13 tada je i sebe naciljala oružjem smrtonosnim,
    zapalila svoje strijele.

14 Oni koji začinju zlo,
    trudni su s opasnima namjerama
    i rađaju gomilu prijevara.
15 Tko pod drugim jamu kopa,
    sam u nju upada.
16 Nevolja koju je izazvao,
    njemu samom se vraća,
    nasilje mu se obija o glavu.

17 Hvalit ću BOGA jer je pravedan,
    pjevat ću imenu BOGA Svevišnjeg.

Božja slava i vrijednost čovjeka

Voditelju zbora, prema »gititu«[b]. Davidova pjesma.

BOŽE, Gospodaru naš,
    slavno je tvoje ime po cijeloj zemlji!
    Tvoja slava doseže iznad nebesa!
Kad ti djeca i dojenčad pjevaju hvale,
    stvara se tvrđava protiv tvojih neprijatelja,
    da zaustavi svakog protivnika i osvetnika.

Doista, gledam nebesa, djelo ruku tvojih,
    kako si mjesec i zvijezde postavio.
I pitam se zašto o čovjeku razmišljaš,
    zašto ti je stalo do ljudi?
Učinio si ih malo manjim od nebeskih bića[c],
    okrunio ih slavom i čašću.
Dao si im vlast nad svime što si stvorio,
    sve si im podložio:
ovce i goveda, divlje zvijeri,
ptice na nebu i ribe u moru.

BOŽE, Gospodaru naš,
    slavno je tvoje ime po cijeloj zemlji!

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International