M’Cheyne Bible Reading Plan

Adamovi potomci

(1 Ljet 1,1-4)

5 Ovo je zapis o Adamovim potomcima.

Kad je Bog stvorio čovjeka, stvorio ga je da bude poput Boga. ² Stvorio je muško i žensko. Nakon što ih je stvorio, blagoslovio ih je i nazvao »čovjek«.

³ Kad je Adam imao 130 godina, rodio mu se sin sličan njemu. Dao mu je ime Šet. ⁴ Nakon Šetovog rođenja, Adam je živio 800 godina. Dobio je još sinova i kćeri. ⁵ Tako je Adam živio ukupno 930 godina i umro.

⁶ Kad je Šet imao 105 godina, rodio mu se Enoš. ⁷ Nakon Enoševog rođenja, Šet je živio 807 godina. Dobio je još sinova i kćeri. ⁸ Tako je Šet živio ukupno 912 godina i umro.

⁹ Kad je Enoš imao 90 godina, rodio mu se Kenan. ¹⁰ Nakon Kenanovog rođenja, Enoš je živio 815 godina. Dobio je još sinova i kćeri. ¹¹ Tako je Enoš živio ukupno 905 godina i umro.

¹² Kad je Kenan imao 70 godina, rodio mu se Mahalalel. ¹³ Nakon Mahalalelovog rođenja, Kenan je živio 840 godina. Dobio je još sinova i kćeri. ¹⁴ Tako je Kenan živio ukupno 910 godina i umro.

¹⁵ Kad je Mahalalel imao 65 godina, rodio mu se Jared. ¹⁶ Nakon Jaredovog rođenja, Mahalalel je živio 830 godina. Dobio je još sinova i kćeri. ¹⁷ Tako je Mahalalel živio ukupno 895 godina i umro.

¹⁸ Kad je Jared imao 162 godine, rodio mu se Henok. ¹⁹ Nakon Henokovog rođenja, Jared je živio 800 godina. Dobio je još sinova i kćeri. ²⁰ Tako je Jared živio ukupno 962 godine i umro.

²¹ Kad je Henok imao 65 godina, rodio mu se Metušalah. ²² Nakon Metušalahovog rođenja, Henok je živio u bliskom odnosu s Bogom^[a] 300 godina. Dobio je još sinova i kćeri. ²³ Tako je Henok živio ukupno 365 godina. ²⁴ Henok je živio u bliskom odnosu s Bogom, a zatim je nestao, jer ga je uzeo Bog.

²⁵ Kad je Metušalah imao 187 godina, rodio mu se Lamek. ²⁶ Nakon Lamekovog rođenja, Metušalah je živio 782 godine. Dobio je još sinova i kćeri. ²⁷ Tako je Metušalah^[b] živio ukupno 969 godina i umro.

²⁸ Kad je Lamek imao 182 godine, rodio mu se sin. ²⁹ Dao mu je ime Noa^[c], govoreći: »On će nam donijeti olakšanje od teškog i napornog fizičkog rada na zemlji koju je BOG prokleo.« ³⁰ Nakon Noinog rođenja, Lamek je živio 595 godina. Dobio je još sinova i kćeri. ³¹ Tako je Lamek živio ukupno 777 godina i umro.

³² Kad je Noa imao 500 godina, rodili su mu se Šem, Ham i Jafet.

Govor na gori

(Lk 6,20-23)

5 Kad je Isus ugledao mnoštvo, popeo se na goru i sjeo. Prišli su mu učenici, ² a on je počeo poučavati ljude:

¹¹ Blago vama kad vas zbog mene vrijeđaju, progone i lažno optužuju. ¹² Radujte se i budite sretni, jer vas na nebu čeka velika nagrada. Jer, tako su progonili i proroke koji su živjeli prije vas.«

Sol zemlji i svjetlost svijetu

(Mk 4,21; 9,50; Lk 8,16; 14,34-35)

¹³ »Vi ste sol zemlji. No, ako sol izgubi svoj okus, kako će ponovo postati slana? Ničemu više ne služi osim da se baci da je ljudi gaze.

¹⁴ Vi ste svjetlost svijetu. Ne može se sakriti grad smješten na brdu. ¹⁵ Tako ni svjetiljku ne pale da bi je stavili pod posudu, nego na stalak, da svijetli svima u kući. ¹⁶ Neka tako i vaše svjetlo svijetli pred ljudima, da vide vaša dobra djela te slave vašega Oca koji je na nebu.«

Isus i spisi Staroga zavjeta

¹⁷ »Nemojte misliti da sam došao ukinuti Mojsijev zakon ili naučavanje proroka. Nisam ih došao ukinuti, nego ispuniti. ¹⁸ Istinu vam kažem: sve dok postoji nebo i zemlja, ni jedno slovo niti zarez neće nestati iz Zakona, dok se sve ne ispuni. ¹⁹ Tako, tko god prekrši i najmanju od ovih zapovijedi i uči druge da tako čine, bit će najmanji u Kraljevstvu nebeskom. A tko bude izvršavao zapovijedi i učio druge da tako čine, bit će velik u Kraljevstvu nebeskom. ²⁰ Jer, kažem vam: ako ne budete pravedniji od učitelja Zakona i farizeja, nećete ući u Kraljevstvo nebesko.

²¹ Čuli ste da je našim precima rečeno: ‘Ne ubij!^[b] Tko ubije, odgovarat će sudu.’ ²² A ja vam kažem da će svatko, tko se ljuti na drugog čovjeka, odgovarati. Tko drugoga uvrijedi, odgovarat će za to pred Velikim vijećem. A tko ga nazove luđakom, odgovarat će za to u paklenom plamenu.

²³ Ako, dakle, prinosiš dar Bogu pa se sjetiš da netko ima nešto protiv tebe, ²⁴ ostavi svoj dar kod žrtvenika, idi i najprije se pomiri s tom osobom^[c]. Potom se vrati i prinesi svoj dar.

²⁵ Sa svojim se neprijateljem brzo nagodi, još dok ste na putu prema sudu, da te ne bi predao sucu, a sudac stražaru, pa da ne budeš bačen u zatvor. ²⁶ Istinu ti kažem: nećeš odande izaći dok ne platiš i posljednji novčić.«

Isus poučava o seksualnom grijehu

²⁷ »Čuli ste da je rečeno: ‘Ne počini preljub!’^{[d] 28} A ja vam kažem da je svatko tko s požudom pogleda ženu, već u svom srcu s njom učinio preljub. ²⁹ Stoga, ako te tvoje desno oko navodi na grijeh, izvadi ga i baci! Bolje ti je izgubiti jedan dio tijela nego da ti cijelo tijelo bude bačeno u pakao. ³⁰ Ako te tvoja desna ruka navodi na grijeh, odsijeci je i baci! Bolje ti je izgubiti jedan dio tijela nego da ti cijelo tijelo bude bačeno u pakao.«

Isus poučava o razvodu

(Mt 19,9; Mk 10,11-12; Lk 16,18)

³¹ »Rečeno je: ‘Onaj tko se rastaje od svoje žene, mora joj dati pismenu potvrdu o razvodu.’^{[e] 32} No ja vam kažem da svatko tko se rastaje od svoje žene, tjera je na preljub, osim ako se rastaje zbog bračne nevjere. A onaj tko se oženi takvom rastavljenom ženom, također čini preljub.«

Isus poučava o davanju obećanja

³³ »Čuli ste da je našim precima rečeno: ‘Ne krši prisegu koju si dao! Izvrši prisegu koju si dao Gospodinu!’^{[f] 34} Ali ja vam kažem: ne zaklinjite se nikako! Ni nebom, jer je ono Božje prijestolje; ³⁵ ni zemljom, jer je pod njegovim nogama; ni Jeruzalemom, jer pripada njemu, velikom Kralju. ³⁶ Ne zaklinji se ni svojom glavom, jer ne možeš ni jednu vlas učiniti ni bijelom ni crnom. ³⁷ Ako želiš reći ‘da’, onda reci ‘da’, a ako želiš reći ‘ne’, reci ‘ne.’ Sve što je više od toga, dolazi od Zloga.«

Isus govori o osveti

(Lk 6,29-30)

³⁸ »Čuli ste da je rečeno: ‘Oko za oko, zub za zub.’^{[g] 39} Ali ja vam kažem: ne opirite se zlom čovjeku! Nego, ako te tko udari po desnom obrazu, okreni mu i drugi! ⁴⁰ A onomu koji bi te htio tužiti da ti oduzme košulju, daj i svoj ogrtač! ⁴¹ Ako te tko prisili da pješačiš s njim jedan kilometar, ti idi dva! ⁴² Ako te tko štogod zatraži, daj mu! I ne odbij onoga tko te traži da mu nešto posudiš!«

Voljeti neprijatelje

(Lk 6,27-28.32-36)

⁴³ »Čuli ste da je rečeno: ‘Voli svoga bližnjega^[h] i mrzi svoga neprijatelja.’ ⁴⁴ A ja vam kažem: volite svoje neprijatelje i molite za one koji vas progone. ⁴⁵ Tako ćete postati djeca svoga Oca na nebu, koji čini da sunce izlazi i zlima i dobrima. On daje kišu i onima koji čine dobro i onima koji čine zlo. ⁴⁶ Ako volite samo one koji vole vas, kakvu nagradu možete očekivati? Čak i poreznici čine isto. ⁴⁷ I ako pozdravljate samo svoje prijatelje, činite li išta više od drugih? Čak i pogani čine isto. ⁴⁸ Zato budite savršeni, kao što je vaš Otac nebeski savršen!«

Obnova Hrama se nastavlja

5 A proroci Hagaj i Zaharija, Idov sin, počeli su proricati Židovima u Judi i Jeruzalemu u ime Izraelovog Boga, koji je bio nad njima. ² Tada su Zerubabel, Šealtielov sin, i Ješua, Josadakov sin, počeli ponovo graditi Božji Hram u Jeruzalemu, a Božji su proroci bili s njima i pomagali im.

³ U to su vrijeme došli k njima Tatnaj, upravitelj pokrajine s druge strane rijeke Eufrat, Šetar Boznaj i njihovi suradnici te ih upitali: »Tko vam je dopustio da gradite i obnovite ovaj Hram?«

⁴ Također, pitali su: »Kako se zovu ljudi koji grade ovu građevinu?«

⁵ No Bog je bdio nad židovskim starješinama te ih nisu spriječili u obnovi dok se kralju Dariju nije poslao izvještaj na koji je on trebao dati pisani odgovor.

⁶ Tatnaj, upravitelj pokrajine s druge strane rijeke Eufrat, Šetar Boznaj i njihovi suradnici, izaslanici u pokrajini s druge strane rijeke Eufrat, poslali su pismo kralju Dariju. ⁷ U njemu je pisalo:

Kralju Darije, srdačan pozdrav!

⁸ Neka kralj zna da smo otišli u pokrajinu Judu, do Hrama velikog Boga. Radovi su u tijeku—grade klesanim kamenjem, a u zidove polažu grede. Marljivo rade i brzo napreduju.

⁹ Razgovarali smo s njihovim starješinama i upitali ih: »Tko vam je dao dopuštenje da ponovo gradite Hram i obnovite ovu građevinu?« ¹⁰ Pitali smo i za njihova imena, da bismo zapisali kako se zovu njihovi vođe i izvijestili tebe.

¹¹ Oni su nam ovako odgovorili:

»Mi smo sluge Boga neba i zemlje. Obnavljamo Hram koji je jedan veliki izraelski kralj sagradio i završio prije mnogo godina. ¹² Budući da su naši preci razljutili Boga neba, on ih je predao Kaldejcu Nabukodonosoru, kralju Babilona, koji je razorio ovaj Hram i odveo narod u Babilon. ¹³ Međutim, prve godine, kada je kralj Kir vladao Babilonijom, izdao je proglas o ponovoj izgradnji ovog Božjega Hrama. ¹⁴ I još je kralj Kir iz babilonskog hrama iznio zlatne i srebrne predmete koji su pripadali Božjem Hramu. Njih je Nabukodonosor uzeo iz Hrama u Jeruzalemu i odnio u hram u Babilonu. A kralj ih je Kir predao čovjeku po imenu Šešbasar, kojeg je postavio za upravitelja, ¹⁵ i rekao mu: ‘Uzmi ove predmete i vrati ih u Hram u Jeruzalemu. I neka se Božji Hram ponovo sagradi na svome mjestu.’ ¹⁶ Tako je Šešbasar došao i položio temelje Božjega Hrama u Jeruzalemu. I od tog vremena pa dosad izvode se radovi, ali još nisu završeni.«

¹⁷ Dakle, ako je kralju po volji, neka se pretraže kraljevski arhivi u Babilonu, da se vidi je li kralj Kir zaista bio izdao proglas o obnovi Božjega Hrama u Jeruzalemu, pa neka nam zatim kralj pošalje svoju odluku o tome pitanju.

Ananija i Safira

5 Neki čovjek po imenu Ananija, zajedno sa ženom Safirom, prodao je svoju zemlju. ² Donio je dio novca i predao ga apostolima, dok je drugi dio zadržao za sebe. Njegova je žena znala za to i složila se s tim. ³ Tada mu je Petar rekao: »Ananija, zašto si dopustio da Sotona zaposjedne tvoje srce tako da slažeš Svetom Duhu i zadržiš dio novca od prodaje zemlje? ⁴ Prije nego što si je prodao, pripadala je tebi. A nakon što si je prodao, mogao si raditi s tim novcem što si htio. Zašto si tako postupio? Slagao si Bogu, a ne ljudima.« ⁵ Kad je Ananija to čuo, pao je mrtav, a sve koji su za to čuli obuzeo je silan strah. ⁶ Mladići su ustali i zamotali tijelo, iznijeli ga i pokopali.

⁷ Otprilike nakon tri sata ušla je Ananijina žena. Ona nije znala što se dogodilo. ⁸ Petar joj je rekao: »Reci mi, jeste li za toliko novca prodali polje?«

Ona je odgovorila: »Da, za tu svotu.«

⁹ Tada joj je Petar rekao: »Zašto ste se vas dvoje dogovorili da iskušate Gospodinovog Duha? Pogledaj, oni koji su pokopali tvoga muža stoje pred vratima. I tebe će tako iznijeti.« ¹⁰ Istoga trena žena se srušila pred njegove noge i umrla. Mladići su ušli i našli je mrtvu. Iznijeli su je i pokopali pokraj njezinog muža, ¹¹ a cijelu je Crkvu i sve koji su za to čuli obuzeo velik strah.

Bog potvrđuje istinu

¹² Svi su se vjernici jednodušno okupljali pod Salomonovim trijemom. Apostoli su činili mnoga čudesna djela^[a] u narodu. ¹³ Nitko im se nije usuđivao priključiti, ali narod ih je hvalio. ¹⁴ I tako je ipak sve više ljudi, muškaraca i žena, počelo vjerovati u Gospodina i priključivati se vjernicima. ¹⁵ Kad je Petar prolazio, ljudi su iznosili svoje bolesnike na ulice. Stavljali su ih na krevete i ležajeve tako da barem njegova sjena padne na njih. ¹⁶ Dolazili su i ljudi iz gradova u okolici Jeruzalema i donosili svoje bolesnike i one koje su mučili nečisti duhovi. I svi su bili iscijeljeni.

Apostoli u zatvoru

¹⁷ Vrhovni svećenik i svi njegovi prijatelji—stranka saduceja—postali su zavidni.

¹⁸ Uhitili su apostole i bacili ih u zatvor. ¹⁹ No Gospodinov je anđeo noću otvorio vrata tamnice, izveo apostole i rekao im: ²⁰ »Idite u Hram, stanite pred narod i recite im sve o ovom novome životu.« ²¹ Kad su apostoli to čuli, otišli su u Hram u zoru i počeli učiti narod. Kad je stigao vrhovni svećenik sa svojim pristašama, sazvali su sve članove Velikog vijeća i sve izraelske starješine. Naredili su da se apostoli izvedu iz zatvora. ²² Ali, kad su stražari stigli u zatvor, nisu ih ondje našli. Vratili su se i izvijestili o tome: ²³ »Našli smo tamnicu dobro zaključanu i stražare kako stoje pokraj vrata, ali kad smo ih otvorili, unutra nije bilo nikoga.« ²⁴ Kad su zapovjednik hramske straže i vodeći svećenici to čuli, ostali su zbunjeni i pitali se što bi se sada moglo dogoditi.

²⁵ Tada je netko došao i rekao im: »Ljudi, koje ste strpali u zatvor, nalaze se u Hramu i uče narod!« ²⁶ Na to su zapovjednik i njegovi stražari otišli onamo i doveli apostole. Nisu upotrijebili silu jer su se bojali da bi ih ljudi mogli kamenovati.

²⁷ Doveli su apostole i postavili ih pred Veliko vijeće, a vrhovni ih je svećenik počeo ispitivati: ²⁸ »Izričito smo vam zapovjedili da ne učite o Isusu, no vi ste, unatoč tome, preplavili Jeruzalem svojim naukom i želite nas okriviti za smrt toga čovjeka.«

²⁹ Petar i ostali apostoli odgovorili su im: »Mi trebamo biti poslušni Bogu, a ne ljudima. ³⁰ Bog naših predaka podigao je Isusa iz mrtvih, a kojeg ste vi ubili razapinjanjem na križ. ³¹ Bog ga je uzdigao sebi zdesna kao Vođu i Spasitelja. Učinio je to kako bi dao svim Izraelcima priliku da se promijene i obrate te da im grijesi budu oprošteni. ³² Mi smo vidjeli što se dogodilo i tvrdimo da je to istina. I to isto potvrđuje Sveti Duh, kojeg je Bog dao onima koji su mu poslušni.«

³³ Kad su članovi Velikog vijeća to čuli, razljutili su se te su ih htjeli ubiti. ³⁴ No jedan je član Vijeća, farizej^[b] po imenu Gamaliel, ustao i naredio da apostole nakratko izvedu. Bio je učitelj Zakona i narod ga je cijenio. ³⁵ Obratio se Vijeću: »Izraelci, pazite dobro što ćete učiniti s tim ljudima! ³⁶ Prije nekog vremena pojavio se Teuda i tvrdio da je netko. Pridružilo mu se oko četiri stotine ljudi. Ubijen je, a svi njegovi pristalice raspršili su se i od toga nije bilo ništa. ³⁷ Nakon njega, u vrijeme popisa stanovništva, pojavio se Juda Galilejac i neke je povukao za sobom. I on je ubijen, a svi njegovi pristalice su se raspršili. ³⁸ Zato vam kažem: što se tiče ovih ljudi, okanite ih se i pustite ih! Ako je njihova zamisao od ljudi, propast će. ³⁹ Ali, ako dolazi od Boga, nećete ih moći ukloniti, a mogli biste doći u sukob sa samim Bogom.«

Oni su prihvatili njegov savjet. ⁴⁰ Pozvali su apostole da uđu i dali ih izbičevati. Zatim su im zapovjedili da prestanu govoriti o Isusovom imenu i pustili ih. ⁴¹ Apostoli su napustili vijećnicu, radosni što ih je Bog smatrao dostojnima da trpe sramotu radi Isusovog imena. ⁴² Svakog su dana u Hramu i po kućama nastavili poučavati i širiti Radosnu vijest o tome da je Isus Mesija.