M’Cheyne Bible Reading Plan

Kralj Asirije napada Judu

(2 Kr 18,13-37; 19,14-19.35-37; Iz 36,1-22; 37,8-38)

32 Nakon što je Ezekija sve vjerno izvršio, asirski je kralj Sanherib napao Judu. Opkolio je utvrđene gradove s namjerom da ih osvoji. ² Ezekija je uvidio da se Sanherib došao boriti za Jeruzalem. ³ Savjetovao se sa svojim službenicima i vojskovođama. Odlučili su zatvoriti dotok vode iz izvora izvan grada. ⁴ Okupilo se mnogo ljudi. Zatvorili su sve izvore i zaustavili rječicu koja je tekla posred zemlje. Govorili su: »Zašto da kraljevi Asirije dođu i nađu obilje vode?«

⁵ Ezekija je odlučno prionuo na obnovu porušenih dijelova gradskih zidina. Podigao je na njima kule. S vanjske je strane zidina izgradio još jedan zid. Utvrdio je i ojačao istočni dio Davidova grada. Dao je napraviti mnogo oružja i štitova. ⁶ Postavio je vojne zapovjednike nad ljudima. Okupio ih je na otvorenome, pokraj gradskih vrata, i ohrabrivao ih. Rekao im je: ⁷ »Budite snažni i hrabri! Ne bojte se asirskoga kralja i njegove velike vojske. Uz nas je veća sila nego uz njega. ⁸ Uz njega je ljudska snaga, a uz nas je naš BOG, koji nam pomaže i vodi naše bitke.«

Narod je bio ohrabren riječima Ezekije, kralja Jude.

⁹ Dok je asirski kralj Sanherib s cijelom svojim vojskom opsjedao grad Lakiš, poslao je svoje sluge u Jeruzalem k judejskom kralju Ezekiji. Svim je Judejcima u Jeruzalemu poručio:

¹⁰ »Sanherib, kralj Asirije, poručuje vam: ‘U koga se to pouzdajete dok ste pod opsadom u Jeruzalemu? ¹¹ Ezekija vas zavarava i pušta da umrete od gladi i žeđi, kad vam govori da će vas vaš BOG izbaviti iz ruku asirskoga kralja. ¹² Nije li Ezekija uklonio Božja svetišta i žrtvenike? Nije li zapovjedio da se u Judi i Jeruzalemu klanjate samo pred jednim žrtvenikom i samo na njemu prinosite žrtve? ¹³ Znate li što smo ja i moji preci učinili narodima drugih zemalja? Jesu li bogovi tih naroda i zemalja ikad uspjeli zaštititi svoju zemlju preda mnom? ¹⁴ Koji je od svih tih bogova nad narodima, koje su moji preci potpuno uništili, izbavio svoj narod iz mojih ruku? Kako bi vas onda vaš Bog mogao izbaviti? ¹⁵ Zato ne dopuštajte da vas Ezekija zavarava i zavodi. Ne vjerujte mu! Ni jedan bog, niti jednog naroda niti kraljevstva, nije uspio izbaviti svoj narod od mene ili mojih predaka. Nemojte misliti da me vaš Bog može zaustaviti.’«

¹⁶ Još su mnogo toga asirski službenici izrekli protiv BOGA i njegovog sluge Ezekije.

¹⁷ Asirski je kralj napisao i pisma u kojima je vrijeđao Izraelovog BOGA: »Kao što bogovi naroda drugih zemalja nisu uspjeli zaštititi svoje narode, tako ni Ezekijin Bog neće izbaviti svoj narod iz mojih ruku«.

¹⁸ Asirski su službenici to glasno izvikivali stanovnicima Jeruzalema, koji su se okupili na zidinama grada. Vikali su na judejskom jeziku kako bi ih zastrašili i osvojili grad. ¹⁹ Govorili su o Bogu Jeruzalema kao da je on isto što i bogovi naroda drugih zemalja. No oni su samo tvorevine ljudskih ruku.

²⁰ Kralj Ezekija i prorok Izaija, Amosov sin, zavapili su molitvom do neba. ²¹ BOG je poslao anđela koji je poubijao sve ratnike, zapovjednike i službenike u taboru asirskoga kralja. Kralj Asirije vratio se osramoćen u svoju zemlju. Kad je ušao u hram svog boga, neki su ga od njegovih sinova pogubili mačem.

²² Tako je BOG spasio Ezekiju i stanovnike Jeruzalema od asirskoga kralja Sanheriba i svih drugih neprijatelja. Osigurao im je mir sa svih strana. ²³ Mnogi su donosili darove BOGU u Jeruzalem, kao i dragocjenosti za judejskoga kralja Ezekiju. Njegov je ugled porastao u očima svih naroda.

Ezekijina bolest i oholost

(2 Kr 20,1-3.12-19; Iz 38,1-3; 39,1-8)

²⁴ U to se vrijeme Ezekija nasmrt razbolio. Pomolio se BOGU koji mu je odgovorio i dao mu znak.^{[a] 25} No Ezekija nije uzvratio zahvalnošću. Njegovo je srce bilo oholo pa se Bog razljutio na njega, na Judu i na Jeruzalem. ²⁶ Ipak, Ezekija se pokajao zbog svoje oholosti, kao i stanovnici Jeruzalema. Tako ih BOŽJA srdžba nije stigla tijekom Ezekijinog života.

Ezekijino bogatstvo i slava

²⁷ Ezekija je uživao veliko bogatstvo i čast. Izgradio je sebi riznice za srebro, zlato, drago kamenje, začine, štitove i ostale dragocjene predmete. ²⁸ Izgradio je spremišta za skladištenje žita, mladog vina i svježeg ulja te štale za goveda i torove za ovce. ²⁹ Izgradio je mnogo gradova i stekao mnoga stada sitne i krupne stoke. Bog mu je dao veliko bogatstvo. ³⁰ Ezekija je zaustavio gornji tok rječice Gihon. Vodu je usmjerio prema dolje, u zapadni dio Davidova grada. Bio je uspješan u svemu što je poduzimao.

³¹ No kad su babilonski službenici poslali svoje izaslanike da se raspitaju o znaku koji se ukazao u zemlji,^[b] Bog ga je napustio kako bi ga iskušao i otkrio što je u njegovom srcu.^[c]

Kraj Ezekijine vladavine

(2 Kr 20,20-21)

³² Sve ostalo o Ezekiji, i o tome kako je vjerno služio, zabilježeno je u vizijama proroka Izaije, Amosovog sina,^[d] te u povijesnim zapisima o kraljevima Jude i Izraela.^[e]

³³ Ezekija je umro. Narod ga je sahranio pored njegovih predaka, na brdu gdje se nalaze grobnice Davidovih potomaka. Svi stanovnici Jude i Jeruzalema odali su mu posmrtnu počast. Njegov je sin Manaše postao sljedeći kralj.

Uništenje Babilona

18 Nakon toga, vidio sam jednog drugoga anđela kako silazi s Neba. Taj je anđeo imao veliku moć i njegov je sjaj rasvijetlio Zemlju. ² Zavikao je snažnim glasom:

⁴ Tada sam začuo neki drugi glas s neba. Rekao je:

⁹ Zemaljski kraljevi, koji su s njom bludno griješili i raskošno živjeli, plakat će i jadikovati nad njom kad vide dim s njezine lomače. ¹⁰ Stajat će daleko od nje, bojeći se njezinih muka, i govoriti:

¹¹ Trgovci će također plakati i tugovati nad njom jer nitko više neće kupovati njihovu robu. ¹² A njihova je roba zlato, srebro, drago kamenje i biseri, fini lan, purpurne tkanine, svila i grimizne tkanine; sve vrste mirisnog drva i predmeti od bjelokosti; predmeti od skupocjenog drveta, bronce, željeza i mramora; ¹³ cimet, pomasti, tamjan, mirisne i aromatične smole; vino i maslinovo ulje, najbolje brašno i pšenica, goveda i ovce, konji, kola, robovi i ljudski životi!

¹⁵ Trgovci, koji su trgovali svim time, i koji su se zbog nje obogatili, stajat će na velikoj udaljenosti jer će se bojati njezinih muka. Plakat će i tugovati, ¹⁶ i govorit će:

Tada su svi brodski kapetani i putnici, mornari i svi oni koji žive od mora stali daleko od grada. ¹⁸ A kad su vidjeli dim od vatre u kojoj je gorjela, povikali su: ‘Koji je grad bio ovako velik?’ ¹⁹ Onda su se posuli pepelom po glavi i počeli plakati i tugovati. Vikali su:

²¹ Tada je silni anđeo uzeo kamen, velik kao mlinski, bacio ga u more i rekao:

Posljednja bitka i Božji dolazak

14 Pažnja! Dolazi Božji dan suda, kada će tvoja imovina biti opljačkana i razdijeljena u tvom gradu. ² Za bitku protiv Jeruzalema okupit ću sve narode. Oni će osvojiti grad, opljačkati kuće i silovati žene. Polovica će grada otići u progonstvo, a ostali stanovnici neće biti odvedeni.

³ A onda će doći BOG i boriti se protiv tih naroda onako kao što se prije borio u bitkama. ⁴ Toga će dana nogama stati na Maslinsku goru, istočno od Jeruzalema. Maslinska će se gora razdvojiti popola, od istoka na zapad, i nastat će široka dolina. Pola će se gore pomaknuti na sjever, a pola na jug. ⁵ Tada ćete pobjeći u dolinu među mojim gorama jer će se ona prostirati sve do grada Asala. Pobjeći ćete kao onda kada ste bježali od potresa u vrijeme Uzije, kralja Jude. Tada će doći moj BOG, a s njim i svi sveti^[a].

⁶ Toga dana neće biti ni svjetlosti, ni hladnoće, ni mraza.^{[b] 7} Bit će to jedinstven dan, za koji zna samo BOG. Neće biti dan pa noć, nego će i navečer biti svjetlost. ⁸ Toga će dana iz Jeruzalema poteći svježa voda—pola u Istočno more, a pola u Zapadno more.^[c] Tako će biti i ljeti i zimi. ⁹ BOG će biti kralj čitave zemlje Jude. Toga će dana ljudi štovati samo BOGA i priznavati samo njegovo ime. ¹⁰ Sva će zemlja postati ravnica, od Gebe na sjeveru do Rimona južno od Jeruzalema. Jeruzalem će ostati na svome mjestu, ali bit će izdignut. Prostirat će se od Benjaminovih vrata do Ugaonih vrata, gdje su i prije bila jedna vrata, i od Hananelove kule do Kraljevog tijeska. ¹¹ Bit će naseljen i više nikada neće biti razoren. Jeruzalem će biti u blagostanju.

¹² A BOG će poslati pošast na sve narode koji su ratovali protiv Jeruzalema. Dok su još živi, trunut će im meso na tijelu, oči u dupljama i jezik u ustima. ¹³ Toga će dana BOG napraviti veliku pomutnju među njima. Svatko će zgrabiti onoga do sebe i napasti ga. ¹⁴ Juda će se boriti u Jeruzalemu^[d]. Oplijenit će se bogatstvo svih okolnih naroda—obilje zlata, srebra i odjeće. ¹⁵ Slična pošast zadesit će konje, mazge, deve, magarce i sve druge životinje u neprijateljskim taborima.

¹⁶ Svi preživjeli iz naroda, koji su napali Jeruzalem, iz godine u godinu dolazit će štovati Kralja, BOGA Svevladara. Dolazit će proslaviti Blagdan skloništa. ¹⁷ Ako neki narod ne dođe u Jeruzalem štovati Kralja, BOGA Svevladara, na njihovu zemlju neće padati kiša. ¹⁸ Ako egipatski narod ne dođe u Jeruzalem, snaći će ga ista pošast^[e] koju BOG pušta na narode koji ne dolaze slaviti Blagdan skloništa. ¹⁹ Takva će biti kazna za Egipat i za svaki narod^[f] koji ne dođe u Jeruzalem slaviti Blagdan skloništa.

²⁰ U to vrijeme na konjskim će praporcima^[g] biti napisano: »Posvećeno BOGU«. A lonci za kuhanje u BOŽJEM hramu bit će jednako sveti kao posude pred žrtvenikom. ²¹ Svi će lonci u Judi i Jeruzalemu biti posvećeni BOGU Svevladaru. Svi koji budu prinosili žrtve, moći će koristiti te lonce za kuhanje mesa žrtvenih životinja. U to vrijeme više neće biti trgovaca^[h] u hramu BOGA Svevladara.

Isusova molitva

17 Nakon što je to rekao, Isus je podigao pogled prema nebu i rekao: »Oče, došlo je vrijeme. Proslavi svoga Sina, da bi tvoj Sin mogao proslaviti tebe. ² Dao si mu vlast nad svim ljudima da bi on mogao dati vječni život svima koje si mu dao. ³ A vječni je život upoznati tebe, jedinog pravoga Boga i Isusa Krista kojeg si poslao. ⁴ Ja sam tebe proslavio na Zemlji. Izvršio sam djelo koje si mi povjerio da učinim. ⁵ Sada mi ti, Oče, daj onu slavu koju sam imao kod tebe prije postanka svijeta.

⁶ Otkrio sam tvoje ime onima koje si mi dao iz svijeta. Bili su tvoji. Dao si ih meni i držali su tvoje učenje. ⁷ Sada znaju da sve što si mi dao potječe od tebe. ⁸ Ja sam im dao učenje, koje si mi ti dao, i oni su ga prihvatili. Doista su shvatili da potječem od tebe i povjerovali su da si me ti poslao. ⁹ Ja molim za njih. Ne molim za svijet, već za one koje si mi ti dao jer pripadaju tebi. ¹⁰ Sve što pripada meni, pripada i tebi. Sve što pripada tebi, pripada i meni. Moja je slava vidljiva u njima. ¹¹ Ja više nisam u svijetu, ali oni jesu. Ja dolazim k tebi, Sveti Oče, a njih zaštiti snagom svoga imena koje si mi dao. Neka i oni budu jedno poput nas. ¹² Dok sam bio s njima, čuvao sam ih snagom tvog imena, koje si mi dao, i sačuvao sam ih. Ni jedan se nije izgubio, osim onoga osuđenog na propast, da se ispuni Sveto pismo.

¹³ Sada ja dolazim k tebi. Ali ovo molim dok sam još na svijetu, da bi oni mogli imati istinsku radost koju ja imam. ¹⁴ Ja sam im prenio tvoje učenje. Svijet ih je mrzio jer ne pripadaju svijetu, baš kao što ni ja ne pripadam svijetu. ¹⁵ Ja te ne molim da ih uzmeš sa svijeta, nego da ih sačuvaš od Zloga. ¹⁶ Oni ne pripadaju svijetu, baš kao što ni ja ne pripadam svijetu. ¹⁷ Istinom ih pripremi da ti služe. Tvoje je učenje istina. ¹⁸ Kao što si ti mene poslao u svijet, tako sam i ja njih poslao u svijet. ¹⁹ Ja se predajem da ti služim, radi njih, da bi i oni bili uistinu predani služenju tebi.

²⁰ Ali ja ne molim samo za njih nego i za one koji će vjerovati u mene po njihovom poučavanju. ²¹ Tako će svi biti jedno. Baš kao što si ti, Oče, u meni i ja u tebi. Neka i oni budu u nama, da svijet povjeruje da si me ti poslao. ²² Predao sam im slavu koju si mi dao, tako da i oni budu jedno, kao što smo mi jedno. ²³ Ja ću biti u njima, a ti u meni. Tako će i oni postati doista jedno. A svijet će vidjeti da si me ti poslao i da si njih volio kao što si volio mene.

²⁴ Oče, htio bih da oni koje si mi dao budu sa mnom, da vide slavu koju si mi dao. Jer, ti si me volio prije postanka svijeta. ²⁵ Oče pravedni, svijet te ne poznaje, ali ja te poznajem. I oni znaju da si me ti poslao. ²⁶ Ja sam im pokazao kakav si i dalje ću im pokazivati. Tako će ljubav kojom ti voliš mene biti u njima i ja ću biti u njima.«