M’Cheyne Bible Reading Plan

Salomon gradi Hram

(1 Kr 6,1-38; 7,15-22)

3 Tada je Salomon počeo graditi BOŽJI Hram u Jeruzalemu, na brdu Morija, gdje se BOG ukazao njegovom ocu Davidu. Bilo je to na gumnu^[a] Jebusejca Araune^[b], na mjestu koje je odredio David. ² Gradnja je počela drugog dana u drugome mjesecu, četvrte godine Salomonove vladavine.

³ Temelj je građevine BOŽJEGA Hrama bio trideset metara dug i deset metara širok^[c].

⁴ Trijem na prednjoj strani Hrama bio je dugačak deset metara, a pružao se cijelom širinom hrama. Visina mu je bila deset metara^[d]. Iznutra je u cijelosti bio obložen čistim zlatom. ⁵ Glavnu je prostoriju Hrama Salomon dao obložiti daskama od smreke. Drvo je dao prekriti čistim zlatom i ukrasiti rezbarijama u obliku palmi i pletera. ⁶ Hram je dao ukrasiti dragim kamenjem. Koristio je zlato iz Parvaima, ⁷ a njime je dao obložiti tavanske grede, dovratke, zidove i vrata Hrama. Na zidovima su bili rezbareni likovi krilatih bića^[e].

⁸ Salomon je dao sagraditi Svetinju nad svetinjama. Dužina je te prostorije bila deset metara, a i širina je bila deset metara^[f], što je bilo jednako širini Hrama. Za oblaganje unutrašnjosti utrošeno je 20.400 kilograma^[g] čistog zlata. ⁹ Bili su korišteni zlatni klinovi težine pola kilograma^[h]. I gornje su prostorije Hrama bile obložene zlatom.

¹⁰ Za Svetinju nad svetinjama kralj je dao načiniti dva kipa krilatih bića obložena zlatom. ¹¹ Ukupan je raspon krila obaju kipova bio deset metara^[i]. Krilo jednoga kipa, dugačko dva i pol metra^[j], dodirivalo je jedan zid Hrama, dok mu je drugo krilo, iste dužine, dosezalo do krila drugog kipa. ¹² Na isti je način jedno krilo drugog kipa, dugačko dva i pol metra, doticalo drugi zid Hrama, a drugo se protezalo do krila prvog kipa. ¹³ Ukupan je raspon krila bio deset metara. Krilata su bića stajala okrenuta prema glavnoj prostoriji Hrama.

¹⁴ Napravljena je i zavjesa od plavog, ljubičastog i crvenog prediva te finog lana, s utkanim likovima krilatih bića.

Dva brončana stupa

(1 Kr 7,15-22)

¹⁵ Salomon je dao napraviti i postaviti ispred Hrama dva stupa visoka sedamnaest i pol metara^[k], a svaki je na vrhu imao glavu od dva i pol metra^[l]. ¹⁶ Dao je da se na vrhovima stupova naprave pleteri, ukrašeni likovima stotinu šipaka. ¹⁷ Stupove je postavio ispred Hrama, s južne i sjeverne strane—južni je stup nazvao Jakin^[m], a sjeverni Boaz^[n].

Oprema Hrama

(1 Kr 7,23-51)

4 Dao je načiniti brončani žrtvenik koji je bio deset metara dug, deset metara širok i pet metara visok^[o]. ² Zatim je od lijevane bronce dao napraviti bazen zvan More. Bazen je bio kružnog oblika, promjera pet metara, dubine dva i pol metra i opsega petnaest metara^[p]. ³ Svuda je uokolo bio ukrašen likovima bikova poredanim u dva reda; po deset njih bilo je raspoređeno na dužini od pedesetak centimetara. Bikovi su bili sliveni u jednu cjelinu s bazenom. ⁴ Bazen More stajao je na dvanaest velikih kipova bikova, raspoređenih ukrug, stražnjicama okrenutima prema središtu. Tri su gledala na sjever, tri na zapad, tri na jug i tri na istok. ⁵ Debljina je stijenke bazena bila jedan pedalj, a rub mu je bio oblikovan kao rub pehara ili čaška ljiljanovog cvijeta. Zapremina je ove goleme posude bila 66.000 litara^[q].

⁶ Salomon je još dao napraviti deset praonika koje je postavio po pet sa svake strane bazena. U njima se pralo sve ono što se koristilo za žrtve paljenice, dok je bazen služio za pranje svećenika.

⁷ Prema nacrtu je dao napraviti i deset zlatnih svijećnjaka. Postavio ih je u Hramu, pet na južnoj, a pet na sjevernoj strani. ⁸ Također, dao je napraviti deset stolova, koje je postavio u Hramu, pet na južnoj i pet na sjevernoj strani. Prema njegovom je nalogu načinjeno i sto zlatnih zdjela.

⁹ Sagradio je svećeničko dvorište, veliko dvorište, kao i vrata za veliko dvorište koja su bila presvučena broncom. ¹⁰ Veliki je bazen More dao postaviti u jugoistočnom uglu Hrama. ¹¹ Napravljeno je i hramsko posuđe: lonci, lopatice i zdjele.

Tako je Hiram završio posao za kralja Salomona u Božjem Hramu. Napravljeni su:

Huram Abi je sve ove predmete za kralja Salomona i za BOŽJI Hram načinio od uglačane bronce. ¹⁷ Kralj je zapovjedio da se lijevaju u glinenim kalupima, u dolini rijeke Jordan, između gradova Sukota i Serede. ¹⁸ Salomon je dao napraviti toliko mnogo predmeta da se nikad točno nije utvrdila težina upotrijebljene bronce.

¹⁹ Salomon je također dao napraviti svu ostalu opremu za Božji Hram:

zlatni žrtvenik;

stolove za kruh, posvećen Bogu;

²⁰ svijećnjake sa svjetiljkama od čistog zlata koji trebaju gorjeti ispred Svetinje nad svetinjama, kao što je propisano;

²¹ ukrase u obliku cvjetova, svjetiljke i držače od čistog zlata;

²² noževe, zdjele, plitice za tamjan i kadionice. Svi su ti predmeti napravljeni od čistog zlata.

Vrata Hrama, vrata Svetinje nad svetinjama, kao i vrata glavne prostorije bila su napravljena od zlata.

Božja djeca

3 Zamislite samo kakvu nam je ljubav iskazao Otac: da se zovemo Božjom djecom. A mi to zaista i jesmo! No ljudi ovoga svijeta ne razumiju da smo Božja djeca jer nisu upoznali Boga. ² Dragi prijatelji, sada smo Božja djeca, a što ćemo biti u budućnosti, još nam nije pokazano. Ali znamo da ćemo, kada Krist dođe, biti poput njega, jer ćemo ga vidjeti onakvog kakav jest. ³ Svatko tko je položio nadu u njega, čuva sebe čistim baš kao što je Krist čist.

⁴ Tko god griješi, krši Božji zakon. Grijeh je kršenje Božjeg zakona. ⁵ Znate da se Krist pojavio da uzme grijehe i znate da u njemu nema grijeha. ⁶ Tko god živi u Kristu, ne nastavlja griješiti. Tko god nastavlja griješiti, njega nije niti vidio niti upoznao.

⁷ Draga dječice, ne dajte se zavesti! Tko čini što je pravedno, pravedan je kao i Krist. ⁸ Tko nastavlja griješiti, pripada đavlu, koji griješi od početka. Božji Sin pojavio se da uništi đavolska djela.

⁹ Oni koji su Božja djeca^[a] više ne griješe jer je Božja narav^[b] u njima. Oni ne mogu ostati u grijehu jer su postali Božja djeca. ¹⁰ Božja djeca i đavlova djeca prepoznaju se po ovome: oni koji ne čine što je pravedno i ne ljube svoju braću i sestre, ne pripadaju Bogu.

Voljeti jedni druge

¹¹ Ovo je poruka koju ste čuli od početka: volite jedni druge! ¹² Ne budimo poput Kaina! On je pripadao Zlom i ubio je svoga brata. A zašto ga je ubio? Zato što je činio zla djela, a njegov brat pravedna.

¹³ Braćo i sestre, nemojte se čuditi ako vas mrzi svijet. ¹⁴ Mi znamo da smo prešli iz smrti u život jer volimo svoju braću i sestre. Tko ne voli, ostaje duhovno mrtav. ¹⁵ Tko god mrzi svoga brata ili sestru, ubojica je, a znate da ni jedan ubojica nema u sebi vječni život. ¹⁶ Po ovome znamo što je prava ljubav: Isus je položio svoj život za nas. Tako i mi trebamo položiti svoj život za braću i sestre. ¹⁷ Za onoga tko posjeduje zemaljska dobra, a vidi svoga brata u oskudici i ne pomogne mu, ne može se reći da ima Božju ljubav u svom srcu. ¹⁸ Draga dječice, nemojte voljeti samo riječima i pričanjem nego pravom ljubavlju koja se iskazuje djelima.

¹⁹ Po tome ćemo znati da pripadamo istini i umirit ćemo savjest pred Bogom kada osjećamo krivnju. ²⁰ Jer, Bog je veći od naše savjesti. On zna sve.

²¹ Dragi moji prijatelji, ako ne osjećamo krivnju u srcu^[c], možemo bez straha doći pred Boga. ²² I od njega ćemo primiti štogod ga tražimo jer izvršavamo njegove zapovijedi i činimo što mu je ugodno. ²³ A Božja je zapovijed da vjerujemo u njegovog Sina Isusa Krista i da volimo jedni druge, kako nam je naredio. ²⁴ Tko vrši Božje zapovijedi, živi u Bogu i Bog živi u njemu. I po Duhu kojeg nam je dao znamo da Bog živi u nama.

Uništenje Ninive

Ustrajna molitva

18 Isus je zatim poučio sljedbenike da uvijek trebaju moliti i nikada ne posustati. ² Ispričao im je usporedbu: »U jednom je gradu živio neki sudac. Nije se bojao Boga i nije mu bilo stalo do ljudi. ³ U tom je gradu živjela i neka udovica. Stalno je dolazila sucu i molila ga: ‘Pobrini se da dobijem spor protiv onoga koji me tuži!’ ⁴ Dugo vremena sudac nije htio ni čuti za to, ali je na kraju rekao u sebi: ‘Iako se ne bojim Boga i nije mi stalo do mišljenja ljudi, ⁵ branit ću ovu udovicu jer, ako je ne obranim, dosađivat će mi dok me ne zamori svojom upornošću.’«

⁶ Zatim je Gospodin rekao: »Pripazite na riječi nepravednoga suca! ⁷ Zar se Bog neće pobrinuti za one koji mu pripadaju i koji mu vape danju i noću? Zar će odugovlačiti s pomoći? ⁸ Kažem vam, pobrinut će se da dobiju pravdu, i to brzo. Ali kada dođe Sin Čovječji, hoće li na Zemlji naći one koji mu vjeruju?«

Farizej i poreznik

⁹ Bilo je tu onih koji su bili uvjereni u svoju pravednost i s visoka su gledali na druge ljude. Njima je Isus ispričao ovu usporedbu: ¹⁰ »Dva su čovjeka došla u Hram pomoliti se: jedan je bio farizej, a drugi poreznik. ¹¹ Farizej je stajao sâm i ovako u sebi molio: ‘O Bože, hvala ti što nisam kao drugi, koji su pohlepni, varalice, preljubnici, ili kao ovaj poreznik. ¹² Postim dvaput na tjedan i dajem desetinu od svega što steknem.’

¹³ A poreznik je stajao podalje i nije se usudio ni podignuti oči prema nebu. Udarao se u prsa i govorio: ‘Bože, smiluj se meni, grešniku!’ ¹⁴ Kažem vam, ovaj je čovjek otišao kući opravdan pred Bogom, a onaj prvi nije. Jer, svatko tko se uzvisuje, bit će ponižen, a onaj koji se ponizi, bit će uzvišen.«

Isus prima djecu k sebi

(Mt 19,13-15; Mk 10,13-16)

¹⁵ Ljudi su dovodili i malu djecu k Isusu da ih dotakne. Kad su to vidjeli njegovi učenici, prekorili su ih. ¹⁶ No Isus je pozvao djecu k sebi i rekao: »Pustite malu djecu da dođu k meni! Ne branite im, jer Božje kraljevstvo pripada takvima kao što su oni. ¹⁷ Istinu vam govorim. Svatko tko ne primi Božje kraljevstvo poput maloga djeteta, neće ući u njega.«

Isus i bogataš

(Mt 19,16-30; Mk 10,17-31)

¹⁸ A neki je židovski vođa upitao Isusa: »Dobri učitelju, što moram učiniti da dobijem vječni život?«

¹⁹ Isus mu je rekao: »Zašto me zoveš ‘dobri’? Nitko nije dobar, jedino Bog. ²⁰ Znaš koje su zapovijedi: ‘Ne počini preljub, ne počini ubojstvo, ne kradi, nemoj lažno svjedočiti, poštuj oca i majku!’«^[a]

²¹ Ovaj je odgovorio: »Svega toga držim se još od svoje mladosti.«

²² Isus mu je na to rekao: »Ima nešto što ti nedostaje: prodaj sve što imaš i podijeli novac siromašnima pa ćeš imati blago na Nebu. Zatim dođi i slijedi me!« ²³ Ali, kad je čovjek to čuo, vrlo se ražalostio jer je bio veoma bogat.

²⁴ Kad je Isus vidio kako je žalostan, rekao je: »Kako je teško bogatima ući u Božje kraljevstvo! ²⁵ Da, lakše će deva proći kroz ušicu igle nego što će bogataš ući u Božje kraljevstvo.«

²⁶ Oni koji su čuli što je rekao, upitali su ga: »Tko se onda može spasiti?«

²⁷ Isus je odgovorio: »Ono što je ljudima nemoguće učiniti—Bogu je moguće.«

²⁸ Na to je Petar rekao: »Gledaj, mi smo ostavili sve što smo imali da bismo te slijedili!«

²⁹ A Isus im je odgovorio: »Istinu vam kažem: nema nikoga tko je radi Božjega kraljevstva ostavio kuću, ženu, braću, roditelje ili djecu, ³⁰ koji neće već sada primiti mnogo više, a u budućem svijetu i vječni život.«

Isus treći put govori o svojoj smrti i uskrsnuću

(Mt 20,17-19; Mk 10,32-34)

³¹ Isus je pozvao u stranu Dvanaestoricu i rekao im: »Pazite, idemo u Jeruzalem i sve što su proroci napisali o Sinu Čovječjem, ispunit će se. ³² Da, predat će ga nežidovima u ruke, izrugivat će mu se, zlostavljati ga i pljuvati po njemu. ³³ Bičevat će ga i ubiti. A treći dan on će ustati od mrtvih.« ³⁴ Oni nisu razumjeli što im govori. Smisao njegovih riječi ostao im je nejasan.

Isus iscjeljuje slijepca

(Mt 20,29-34; Mk 10,46-52)

³⁵ Dok se Isus približavao Jerihonu, neki je slijepac sjedio pokraj puta i prosio. ³⁶ Kad je čuo mnoštvo, koje je prolazilo pokraj njega, upitao je što se događa.

³⁷ Rekli su mu da upravo prolazi Isus iz Nazareta.

³⁸ Slijepac je povikao: »Isuse, Davidov Sine, smiluj mi se!«

³⁹ Oni sprijeda su ga ušutkivali, ali on je sve glasnije vikao: »Davidov Sine, smiluj mi se!«

⁴⁰ Isus se zaustavio i zapovjedio da mu dovedu slijepca. Kad se čovjek približio, Isus ga je upitao: ⁴¹ »Što želiš da učinim za tebe?«

»Gospodine, želim progledati.«

⁴² Isus mu je rekao: »Progledaj, tvoja te vjera ozdravila!«

⁴³ Istoga je trena čovjek progledao. Krenuo je za Isusom slaveći Boga. Sav je narod to vidio i slavio Boga.