M’Cheyne Bible Reading Plan
Bitka za Aj
8 BOG je rekao Jošui: »Nemoj se bojati niti obeshrabriti. Povedi sa sobom svu vojsku pa napadni Aj jer ti predajem kralja Aja, njegov narod, njegov grad i njegovu zemlju. 2 S Ajem i njegovim kraljem postupi kao i s Jerihonom i njegovim kraljem, samo što sad možete uzeti njihove stvari i stoku. Prije svega, iza grada postavi zasjedu.«
3 Nato je Jošua poveo vojsku na Aj. Izabrao je trideset tisuća najboljih ratnika i poslao ih noću, 4 naredivši im: »Slušajte pomno! Sakrijte se iza grada, u neposrednoj blizini, i budite spremni, 5 a ja ću dotad s vojskom prići gradu. Kad oni izađu na nas, kao i prošli put, počet ćemo bježati 6 pa će oni krenuti za nama. Tako ćemo ih odvući od grada jer će misliti da bježimo kao i prvi put. Dok bježimo, 7 izađite iz zasjede i zauzmite grad. Predat će vam ga vaš BOG. 8 Kad zauzmete grad, zapalite ga. Učinite sve kako je rekao BOG. Eto, to su moje zapovijedi.«
9 Potom ih je Jošua poslao da postave zasjedu, a oni su se smjestili zapadno od Aja, između Aja i Betela. Jošua je tu noć proveo s vojskom.
10 Rano ujutro okupio je vojsku te s izraelskim starješinama krenuo prema Aju. 11 Stigli su pred grad i utaborili se s njegove sjeverne strane, tako da je između njih i grada bila dolina. 12 Jošua je izabrao pet tisuća ljudi i poslao ih u zasjedu između Betela i Aja, zapadno od grada. 13 Svi su bili spremni—i oni u taboru sjeverno od grada i zasjeda zapadno od grada.
Noću je Jošua sišao u dolinu, 14 a kad je kralj Aja to vidio, pokrenuo je vojsku rano ujutro te su pohitali iz grada prema Jordanskoj dolini, da započnu bitku s Izraelom. No kralj nije znao da mu je iza grada postavljena zasjeda. 15 Jošua i svi Izraelci pustili su da ih vojska Aja potjera pa su pobjegli prema pustinji. 16 Kralj je pozvao svu vojsku iz grada u potjeru i tako su, progoneći Jošuu, otišli daleko od grada. 17 Ni u Aju ni u Betelu nije ostao nitko. Svi su krenuli u potjeru za Izraelcima, a grad su ostavili otvoren.
18 Tada je BOG rekao Jošui: »Uperi svoje koplje prema Aju jer ću ti predati taj grad.«
Jošua je uperio koplje prema Aju. 19 Čim je ispružio ruku, ljudi iz zasjede skočili su na noge, potrčali, ušli u grad, zauzeli ga i odmah zapalili. 20 Kad su se Ajani okrenuli, vidjeli su da se iz grada diže dim u nebo. No nisu mogli nikamo pobjeći jer su se Izraelci, koji su dotad bježali prema pustinji, okrenuli protiv njih. 21 Čim su Jošua i Izraelci vidjeli da je zasjeda zauzela grad i da se iz njega diže dim, okrenuli su se i napali Ajane. 22 Istodobno, oni iz grada krenuli su im ususret pa su se Ajani našli između Izraelaca, pritiješnjeni s obje strane. Izraelci su ih napadali sve dok nijedan nije ostao živ. Nitko nije pobjegao, 23 jedino su kralja Aja ostavili na životu i doveli Jošui.
Uništenje Aja
24 Izraelci su Ajane progonili po poljima i pustinji, a nakon što su ih sve pogubili mačem, vratili su se u Aj i pobili sve u gradu. 25 Toga su dana stradali svi stanovnici Aja, dvanaest tisuća muškaraca i žena. 26 Ruku s uperenim kopljem Jošua nije spuštao sve dok svi stanovnici Aja nisu bili ubijeni. 27 No stoku i sve stvari iz grada Izraelci su uzeli sebi, baš kao što je BOG zapovjedio Jošui.
28 Tako je Jošua spalio Aj[a] i zauvijek ga pretvorio u gomilu ruševina, a to je mjesto i danas pusto. 29 Kralja Aja Jošua je objesio o drvo i ostavio ga visiti do večeri. Nakon što je sunce zašlo, zapovjedio je da truplo skinu sa stabla i bace pred gradska vrata. Preko njega su nabacali veliku gomilu kamenja koja ondje stoji i danas.
Čitanje Zakona na brdu Ebal
30 Tada je Jošua na brdu Ebal podigao žrtvenik BOGU Izraela, 31 u skladu s onim što je Izraelcima zapovjedio BOŽJI sluga Mojsije i kao što je zapisano u Mojsijevoj Knjizi zakona. Žrtvenik je bio od neklesanog kamena, nedirnutoga željeznim alatom, te su na njemu BOGU prinijeli žrtve paljenice i slavljenice.
32 Ondje je, pred Izraelcima, Jošua dao uklesati u kamenje Zakon koji je zapisao Mojsije. 33 Čitav Izrael i njegove starješine, glavari i suci, stranci i rođeni Izraelci, stajali su oko BOŽJEG kovčega saveza, okrenuti prema svećenicima koji su ga nosili. Polovina je naroda stajala ispred brda Gerizim, a polovina ispred brda Ebal. Tako je, naime, bio zapovjedio Mojsije, BOŽJI sluga, kad je naredio da se blagoslovi izraelski narod.
34 Zatim je Jošua pročitao čitav Zakon—blagoslove i prokletstva—baš kao što je zapisano u Knjizi zakona. 35 Pročitao je sve što je Mojsije bio zapovjedio. Slušala ga je čitava izraelska zajednica, uključujući žene i djecu, kao i strance koji su živjeli s njima.
Sveznajući i sveprisutni Bog
Voditelju zbora. Davidova pjesma.
1 BOŽE, cijelog si me upoznao
i znaš sve o meni!
2 Znaš kad sjedim i kad ustanem,
već izdaleka misli mi poznaješ.
3 Vidiš kamo idem i gdje liježem,
poznato ti je sve što činim.
4 I prije nego što riječ izustim,
ti, BOŽE, znaš što reći želim.
5 Okružuješ me sa svih strana[a],
na mene si ruku položio.
6 Tvoje je znanje tako čudesno,
preveliko je da bih ga razumio.
7 Mogu li od tvog Duha otići,
iz tvoje prisutnosti pobjeći?
8 Popnem li se u nebo, ondje si.
Siđem li u svijet mrtvih[b], tamo si.
9 Dignem li se na krilima jutra,
s druge strane mora nastanim,
10 i ondje bi me tvoja ruka vodila,
desnica tvoja štitila.
11 Da se sakrijem, mogao bih reći:
»Neka me prekrije tama
i svjetlo neka potamni!«
12 No za tebe tama nije mrak,
noć tebi svijetli kao dan,
tama i svjetlost tebi su isti.
13 Ti si nutrinu mog bića[c] stvorio,
u majčinoj me utrobi oblikovao.
14 Slavim te jer sam stvoren čudesno,
jer sam tvoje djelo predivno!
15 Gledao si me u skrovitosti[d]
dok su mi se razvijale kosti.
16 Tvoje oči pratile su kako nastajem.
U tvojoj knjizi bili su upisani moji dani
i prije nego što su započeli.
17 Tvoje su misli nedokučive, Bože!
I golem je njihov zbroj!
18 Više ih je no zrnaca pijeska,
kad ih prebrojim—preostaješ ti.[e]
19 Ubojice, bježite od mene!
Bože, pobij te ljude zle!
20 Zlonamjerno o tebi govore,
uludo izgovaraju tvoje ime.[f]
21 BOŽE, mrzim one koji tebe mrze,
prezirem tvoje protivnike.
22 Mržnja je moja potpuna,
sve su to moji neprijatelji.
23 Pronikni me, Bože, i misli upoznaj,
ispitaj me i saznaj moje brige.
24 Provjeri ne pratim li krivu stazu
i starim putem vodi me k dobru.[g]
BOG osuđuje Judu zbog nevjere
2 Primio sam poruku od BOGA: 2 »Idi u Jeruzalem i reci svima što govori BOG:
Sjećam se kad ste bili mlad narod,
kako ste mi bili vjerni.
Voljeli ste me kao mladenka.
Slijedili ste me kroz pustinju,
gdje nije bilo usjeva.
3 Izraelci su BOGU bili svetinja,
prvi plodovi njegove žetve.
Svi koji su ih poželjeli načeti,
bili su proglašeni krivima i kažnjeni.«
Tako mi je rekao BOG.
4 Slušaj poruku BOGA, rode Jakovljev,
poslušajte, sva plemena Izraelova!
5 Ovako vam kaže BOG:
»Što su mi zamjerili vaši preci,
zašto su me napustili?
Štovali su bezvrijedne idole
pa su i sami postali ništavni.
6 Nisu se pitali: ‘Gdje je BOG,
koji nas je izveo iz Egipta,
proveo nas kroz golu pustoš,
kroz zemlju pustinja i provalija,
kroz zemlju suše i duboke tame,
zemlju kojom nitko ne putuje,
kraj u kojem nitko ne stanuje?’
7 Doveo sam vas u zemlju obilja,
da uživate u njenim plodovima i dobrima.
Ali vi ste zagadili moju zemlju,
moj posjed učinili odvratnim.
8 Svećenici nisu pitali: ‘Gdje je BOG?’
Poznavatelji zakona mene nisu poznavali,
vođe naroda protiv mene su se pobunili.
Proroci su govorili u ime lažnog boga Baala,
išli su za stvarima koje im nisu mogle pomoći.«
9 »Stoga, sad opet dižem tužbu protiv vas«,
rekao je BOG,
»vodit ću parnicu i protiv vaše unučadi.
10 Prijeđite preko mora na otok Cipar,
pošaljite nekog u Kedar, da pomno razmotri.
Vidjet ćete da nikad prije vas
nitko nije kao vi postupio.
11 Je li ikad neki narod promijenio svoje bogove
premda su štovali idole?
A moj je narod prezreo svog slavnoga Boga,
zamijenio ga štovanjem bezvrijednih idola.
12 Nebesa, zgražajte se nad tim,
drhtite u šoku od silnog užasa!«
Tako je rekao BOG.
13 »Moj je narod kriv za dvostruko zlo:
ostavili su mene—izvor žive vode,
a štovali su lažne bogove—napukle bunare
koji ne mogu zadržati vodu.«
14 »Izrael nije sluga niti je rođen kao rob.
Pa zašto ih neprijatelji odvode kao zatočenike?
15 Kao lavovi, na njega su rikali
i njegovu zemlju opustošili.
Gradovi su mu spaljeni i prazni.
16 Vojske iz Memfisa i Tahpanesa[a]
glavu su vam smrskale.
17 Sami ste krivi za svoju nesreću
jer ste prezreli svog BOGA
koji vas je dobrim putem vodio.
18 Izraelci, je li vam pomoglo
što ste išli u Egipat i pili vodu iz Nila?
Je li vam pomoglo
što ste išli u Asiriju i pili iz Eufrata?
19 Krivo ste činili i bit ćete kažnjeni.
Nesreća će se na vas svaliti,
a vi ćete iz toga morati učiti.
Shvatite kako je loše svog BOGA prezreti
i ne imati strahopoštovanja prema meni.«
Tako je rekao Gospodar BOG Svevladar.
20 »Davno sam slomio vaš jaram
i pokidao vaše lance,
ali rekli ste: ‘Nećemo ti služiti!’
No svuda ste se, kao prava bludnica,
klanjali drugima, i gore na uzvisinama
i dolje pod krošnjama.
21 Posadio sam vas kao biranu lozu,
nikli ste iz najboljeg sjemena.
Kako ste onda izrasli
u divlju lozu loših plodova?
22 Ako se i lužinom, s puno sapuna operete,
još će uvijek biti vidljiva mrlja vaše krivnje.«
Tako je rekao Gospodar BOG.
23 »Kako možeš reći: ‘Nisam se pokvario,
nisam se pred kipovima Baala klanjao?’
Gledaj što si u dolini[b] učinio,
razmisli kako si postupao.
Kao brza deva što trčkara uokolo,
i ti se predomišljaš bezglavo.
24 Kao divlja si pustinjska magarica,
što žudno njuši vjetar u vrijeme parenja
i nitko je ne može obuzdati kad se tjera.
Svaki će je željni mužjak naći,
laka je meta u vrijeme parenja.
25 Ne trči toliko za idolima,
da ti se obuća posve istroši
i grlo sasvim osuši.
Ali ti kažeš: ‘Ništa od toga.
Volim tuđe bogove.
Njih ću slijediti.’«
26 »Kao što je lopova sram kad ga uhvate na djelu,
tako bi se i narod Izraela trebao posramiti,
i svi njegovi kraljevi, poglavari, svećenici, proroci.
27 Drvenim idolima govore: ‘Ti si mi otac’,
kamenu izjavljuju: ‘Ti si me rodio.’
Okrenuli su mi leđa umjesto lice.
Ali u nevolji me zovu: ‘Dođi i spasi nas!’
28 Ali gdje su vam idoli koje ste sebi napravili?
Neka oni dođu i spase vas od nevolje!
Judejci, imate bogova koliko i gradova!«
29 »S kojim pravom iznosite tužbe protiv mene?
Svi ste se protiv mene pobunili.«
Tako poručuje BOG.
30 »Nije pomoglo što sam vas kažnjavao,
niste se popravili.
Svoje ste proroke mačevima sjekli,
kao razjareni lav ih ubijali.«
31 Ljudi ovog naraštaja,
obratite pažnju na riječ BOŽJU:
»Jesam li Izraelu bio kao pustinja,
ili kao opasna mračna zemlja?
Zašto mi onda moj narod govori:
‘Slobodni smo ići svojim putem,
više ti se nećemo vratiti’?
32 Djevojka ne zaboravlja svoj nakit,
kao ni nevjesta svoju vjenčanicu.
A moj narod mene zaboravlja
bezbroj puta, uvijek iznova.
33 Kako vješto nalazite nove ljubavnike!
I najpokvarenije žene mogu učiti od vas.
34 Na vama je krv nedužnih siromaha,
a niste ih našli da vam u kuću provaljuju.
35 A vi ipak tvrdite: ‘Nedužni smo.
Bog se ne ljuti na nas.’
Zato ću vas sad optužiti za laž
jer tvrdite da ništa niste skrivili.
36 Lutate uokolo tražeći pomoć,
stalno olako mijenjate mišljenje.
Ali, bit ćete razočarani i Egiptom,
kao što ste se razočarali Asirijom.
37 Bit ćete odvedeni iz Egipta[c],
s rukama na glavama.
Bog je odbacio te narode kojima vjerujete
i zato vam oni ne mogu pomoći.«
Opomena nevjernom naraštaju
(Mk 8,11-13; Lk 12,54-56)
16 Isusu su prišli farizeji i saduceji s namjerom da ga iskušaju i zatražili da učini neko čudo koje bi im bilo znak da je došao od Boga.
2 Isus im je odgovorio: »Kad pada mrak, vi kažete: ‘Bit će lijepo vrijeme jer je nebo crveno.’ 3 A ujutro kažete: ‘Bit će nevrijeme jer je nebo crveno i tmurno.’ Znate protumačiti izgled neba, ali ne znate protumačiti znakove vremena u kojem živite. 4 Zao i nevjeran naraštaj traži znak, ali neće dobiti drugi znak osim znaka proroka Jone[a].« Tada ih je ostavio i otišao.
Učenici ne razumiju Isusa
(Mk 8,14-21)
5 Isusovi su učenici pošli na drugu stranu jezera, ali su zaboravili ponijeti kruh. 6 Isus im je rekao: »Čuvajte se farizejskoga i saducejskoga kvasca!«
7 A oni su međusobno počeli raspravljati pa su rekli: »To je vjerojatno rekao zato što nismo ponijeli kruh.«
8 Isus je znao o čemu razgovaraju pa je rekao: »Vaša je vjera premala. Zašto raspravljate među sobom o tome što nemate kruha? 9 Zar još uvijek ne shvaćate? Zar se ne sjećate pet kruhova za pet tisuća ljudi i koliko ste košara ostataka nakupili? 10 Ne sjećate li se sedam kruhova za četiri tisuće ljudi i koliko ste košara ostataka nakupili? 11 Kako ne shvaćate da nisam govorio o kruhu kad sam vam rekao da se čuvate farizejskoga i saducejskoga kvasca?« 12 Tada su shvatili da im nije govorio da se čuvaju krušnoga kvasca, nego farizejskoga i saducejskoga učenja.
Isus je Krist (Mesija)
(Mk 8,27-30; Lk 9,18-21)
13 Kad je Isus došao na područje Cezareje Filipove, upitao je svoje učenike: »Što kažu ljudi, tko je Sin Čovječji?«
14 Odgovorili su: »Neki kažu da si Ivan Krstitelj, drugi da si Ilija, a treći da si Jeremija ili jedan od proroka.«
15 Upitao ih je: »A što vi kažete: tko sam ja?«
16 Odgovorio mu je Šimun Petar: »Ti si Krist—Sin živoga Boga!«
17 Isus mu je na to rekao: »Blago tebi, Šimune, Jonin sine, jer nije ti to otkrio nitko od ljudi, već moj nebeski Otac. 18 Kažem ti, ti si Petar[b], a na toj Stijeni izgradit ću svoju Crkvu koju sile zla[c] neće moći nadvladati. 19 Dat ću ti ključeve Kraljevstva nebeskog i, što god svežeš na Zemlji, bit će svezano i na Nebu, a što god odriješiš na Zemlji, bit će odriješeno i na Nebu.«[d] 20 Tada je svojim učenicima strogo naredio da nikomu ne govore da je on Krist.
Isus govori o svojoj smrti i uskrsnuću
(Mk 8,31–9,1; Lk 9,22-27)
21 Od toga je vremena Isus počeo svojim učenicima objašnjavati da mora ići u Jeruzalem i da će ondje mnogo pretrpjeti od starješina, svećeničkih poglavara i učitelja Zakona; da mora biti ubijen i da će uskrsnuti treći dan.
22 Tada ga je Petar poveo na stranu i počeo ga odvraćati, govoreći mu: »Gospodine, neka ti Bog bude milostiv! To se tebi nikada ne smije dogoditi.«
23 Isus se okrenuo Petru i rekao: »Odlazi od mene, Sotono[e]! Samo mi smetaš jer tvoje misli nisu Božje, nego ljudske.«
24 Tada je Isus rekao svojim učenicima: »Ako me tko želi slijediti, treba se odreći samoga sebe, uzeti križ i poći za mnom. 25 Tko god želi spasiti svoj život—izgubit će ga, a tko izgubi svoj život radi mene—naći će ga. 26 Kakvu će korist imati onaj tko dobije cijeli svijet, a pritom izgubi vlastiti život? Jer, što može čovjek dati u zamjenu za svoj život? 27 Sin Čovječji doći će u slavi svoga Oca sa svojim anđelima. Tada će dati nagradu svakomu za njegova djela. 28 Istinu vam kažem: neki od ovih ovdje neće okusiti smrt dok ne vide Sina Čovječjeg kako dolazi sa svojim Kraljevstvom.«
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International