Print Page Options
Previous Prev Day Next DayNext

Chronological

Read the Bible in the chronological order in which its stories and events occurred.
Duration: 365 days
Chinanteco de Comaltepec (CCO)
Version
Marcos 11

Mɨ˜ caˈíˉ Jesús fɨˊ jee˜ fɨɨˋ Jerusalén

11  Jo̱ mɨ˜ cangɨ́ˋ jo̱, mɨ˜ tɨˊ lɨ˜ nɨteáaiñˉ quiá̱ˈˉ jee˜ fɨɨˋ Jerusalén jo̱ e fɨˊ lɨ˜ néeˊ e fɨɨˋ e siiˋ Betfagé có̱o̱ˈ˜guɨ e fɨɨˋ e siiˋ Betania, quiá̱ˈˉ fɨˊ móˈˋ e siiˋ Olivos, jo̱ fɨˊ jo̱ casíingˋ Jesús gángˉ lajeeˇ dseaˋ guitúungˋ quiáˈrˉ, jo̱ lalab casɨ́ˈrˉ i̱ dseaˋ do:

—Güɨlíingˉnaˈ e fɨˊ fɨɨˋ píˈˆ e néeˊ quiniˇ na, jo̱ mɨ˜ nigüɨtáangˈ˜naˈ fɨˊ jee˜ fɨɨˋ, nimáang˜naˈ jaangˋ búˈˆ iee˜ i̱ singˈˊ ˈñúungˈ˜ e jí̱i̱ˈ˜ jaangˋ dseaˋ jaˋ i̱i̱ˋ mɨˊ caguáˋ fɨˊ mocóoˈ˜reˈ. Jo̱ síingˈ˜naˈreˈ jo̱ teeˉnaˈreˈ fɨˊ la. Jo̱ song i̱i̱ˋ dseaˋ jíñˈˉ sɨ́ˈrˋ ˈnʉ́ˈˋ jialɨˈˊ jmooˋnaˈ lana, jo̱baˈ síiˈ˜naˈre e ta˜ quiʉˈˊ Fíiˋbaaˈ, co̱ˈ ˈneámˉbre i̱ jóˈˋ la cateáˋ, jo̱ mɨ˜ ningɨ́ˋ jo̱, nijajeaamˉtu̱reˈ caléˈˋ catú̱ˉ fɨˊ é̱e̱ˆ quiáaˉreˈ.

Jo̱baˈ lajo̱b cajméeˋ i̱ dseaˋ gángˉ quiáˈˉ Jesús do; cangolíimˆbre, jo̱ mɨ˜ cangotáaiñˈ˜ fɨˊ jee˜ fɨɨˋ, cangáiñˉ jaangˋ búˈˆ i̱ singˈˊ ˈñúungˈ˜ fɨˊ jee˜ ˈnʉ́ʉˊ cáangˋ oˈnʉ́ˆ quiáˈˉ co̱o̱ˋ ˈnʉ́ʉˊ, jo̱baˈ casimˈˊbre i̱ búˈˆ do lɨ́ˈˆ laco̱ˈ ta˜ sɨnʉ́ˈrˆ quiáˈˉ Jesús.

Jo̱ i̱ lɨɨng˜ dseaˋ i̱ cangáˉ mɨ˜ casingˈˊ i̱ dseaˋ do i̱ búˈˆ do cajíñˈˉ:

—¿E˜guɨ jmooˋ ˈnʉ́ˈˋ, dseaˋ? ¿Jialɨˈˊ sɨ́ɨngˈ˜naˈ i̱ búˈˆ na?

Jo̱baˈ cañíiˋ i̱ dseaˋ gángˉ do jo̱ casɨ́ˈˉreiñˈ lají̱i̱ˈ˜ júuˆ e nɨcasɨ́ˈˉ Jesús írˋ lamɨ˜ jéengˊguɨ; jo̱baˈ calɨ́ˈˉbre catǿrˉ i̱ búˈˆ do. Jo̱ catǿˉbre i̱ búˈˆ do fɨˊ lɨ˜ singˈˊ Jesús jo̱ caguiarˊ sɨ̱ˈrˆ fɨˊ mocóoˈ˜ i̱ búˈˆ do, jo̱ mɨfɨ́ɨngˋ caguábˋ Jesús. Jo̱ fɨ́ɨmˊ dseaˋ caniˈrˊ sɨ̱ˈrˆ lacueeˋ guiáˈˆ fɨˊ, jo̱guɨ seemˋbɨ dseaˋ caquiʉˈrˊ guoˈˋ ˈmaˋ e jiʉ˜ jo̱ caguiarˊ guiáˈˆ fɨˊ cajo̱. Jo̱ jaléngˈˋ dseaˋ i̱ ngolíingˉ nifɨˊ có̱o̱ˈ˜guɨ i̱ jalíingˉ cøøngˋ canaaiñˋ óorˋ teáˋ jo̱ féˈrˋ lala:

—¡Majmifémˈˊbaaˈ i̱ dseaˋ güeangˈˆ na i̱ jáaˊ fɨˊ ñifɨ́ˉ cuaiñ˜ quiáˈˉ Tiquíˆiiˈ dseaˋ guiing˜ fɨˊ jo̱! 10 Co̱ˈ nɨcatɨ́ˋ íˈˋ e nijáaˊ i̱ dseaˋ sɨju̱ˇ quiáˈˉ dseaˋ áangˊ quíˉiiˈ i̱ calɨsíˋ Davíˈˆ do i̱ sɨˈíingˆ e niquiʉ́ˈˉ ta˜ quiáˈˉ dseaˋ jmɨgüíˋ. ¡Majmiféngˈˊnaaˈ jo̱guɨ majmɨˈgooˉnaaˈ Fidiéeˇ dseaˋ guiing˜ ñifɨ́ˉ!

11 Jo̱ mɨ˜ caguiéˉ Jesús fɨˊ jee˜ fɨɨˋ Jerusalén, cangórˉ fɨˊ dsíiˊ sɨnʉ́ʉˆ guáˈˉ féˈˋ quiáˈˉ dseaˋ góorˋ dseaˋ Israel e siˈˊ fɨˊ jo̱; jo̱ cajǿørˉ fɨˊ la fɨˊ na e fɨˊ jo̱, jo̱ mɨ˜ cangɨ́ˋ jo̱, cangóˉtu̱r fɨˊ Betania co̱lɨɨng˜ có̱o̱ˈ˜ i̱ dseaˋ guitúungˋ quiáˈrˉ do, co̱ˈ nɨcaˈlóobˉ ie˜ jo̱.

Co̱o̱ˋ ˈmaˋ güɨñíˈˆ e jaˋ dsi˜ güɨñíˈˆ quiáˈˉ

12 Jo̱ mɨ˜ cajneáˉ e jmɨɨ˜ jo̱, mɨ˜ tɨˊ lɨ˜ caˈuøøiñˋ fɨˊ Betania, cadseáˉ jmɨˈaangˉ Jesús. 13 Jo̱ lajeeˇ e teáaiñˈ˜ fɨˊ, huíimˉbɨ cangáˉ Jesús e gui˜ co̱o̱ˋ ˈmaˋ güɨñíˈˆ e dsi˜ máˈˆ; jo̱baˈ cangojǿørˆ catɨˊ quiá̱ˈˉ su dsi˜ güɨñíˈˆ quiáˈˉ e ˈmaˋ do, dsʉˈ jaˋ eeˋ cadséˈrˋ jí̱i̱ˈ˜ co̱o̱ˋ mɨ˜ tɨˊ lɨ˜ caguiérˉ, dseángˈˉ lají̱i̱ˈ˜ máˈˆbaˈ dsi˜, co̱ˈ o̱ˈ ji̱i̱ˋ e dsi˜ güɨñíˈˆ ie˜ jo̱. 14 Jo̱baˈ caféˈˋ Jesús quiáˈˉ e ˈmaˋ güɨñíˈˆ do lala:

—Jí̱i̱ˈ˜ jaangˋ dseaˋ joˋ nidǿˈˉguɨr güɨñíˈˆ quíiˈˉ.

Jo̱ canúubˉ dseaˋ guitúungˋ quiáˈˉ Jesús e caféˈrˋ lajo̱.

Mɨ˜ caˈuǿøngˋ Jesús jaléngˈˋ dseaˋ i̱ jmóoˋ ta˜ ˈnɨ́ɨˋ fɨˊ dsíiˊ guáˈˉ

15 Jo̱ mɨ˜ cangɨ́ˋ e caguilíingˉtu̱r fɨˊ Jerusalén, jo̱b mɨ˜ caˈíˉtu̱ Jesús fɨˊ dsíiˊ sɨnʉ́ʉˆ guáˈˉ féˈˋ quiáˈˉ dseaˋ góorˋ dseaˋ Israel, jo̱ canaaiñˋ uǿømˋbre jaléngˈˋ dseaˋ i̱ nɨteáangˈ˜ ta˜ ˈnɨ́ɨˋ jo̱guɨ ta˜ láaˊ e fɨˊ dsíiˊ sɨnʉ́ʉˆ guáˈˉ do, jo̱guɨ canaaiñˋ jíimˋbre jaléˈˋ mes˜ quiáˈˉ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ neáangˊ ta˜ jmɨfɨɨng˜ cuuˉ quiáˈˉ jaléngˈˋ dseaˋ jo̱guɨ mes˜ quiáˈˉ jaléngˈˋ dseaˋ i̱ neáangˊ ta˜ ˈnɨ́ɨngˋ mee˜ cajo̱. 16 Jo̱ dseángˈˉ joˋ cacuøˈrˊ fɨˊ jí̱i̱ˈ˜ jaangˋ dseaˋ faˈ e nidsica̱˜guɨ dseaˋ fɨˊ dsíiˊ sɨnʉ́ʉˆ guáˈˉ jí̱i̱ˈ˜ co̱o̱ˋ e ˈnɨ́ɨrˋ. 17 Jo̱ lalab canaaiñˋ eˈrˊ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ do ie˜ jo̱:

—Lalab féˈˋ Fidiéeˇ fɨˊ ni˜ jiˋ quiáˈrˉ: “Fɨˊ dsíiˊ sɨnʉ́ʉˆ quiéˉe la íingˆ ta˜ e jmiféngˈˊ dseaˋ jnea˜ lɨ́ˈˆ lajaléngˈˋ dseaˋ i̱ seengˋ fɨˊ laˈúngˉ fɨˊ jmɨgüíˋ”; dsʉˈ ˈnʉ́ˈˋguɨ nɨcajmeeˉnaˈ e ˈnʉ́ʉˊ la lafaˈ tooˋ lɨ˜ neáangˊ jaléngˈˋ ɨ̱ɨ̱bˋ.

18 Jo̱ jaléngˈˋ fii˜ jmidseaˋ quiáˈˉ jaléngˈˋ dseaˋ Israel có̱o̱ˈ˜guɨ jaléngˈˋ tɨfaˈˊ quiáˈˉ júuˆ quiʉˈˊ ta˜ quiáˈˉ dseaˋ Israel canúuˉbre júuˆ quiáˈˉ Jesús, jo̱guɨ canaaiñˋ ˈnóˈrˊ jial nijngáiñˈˉ dseaˋ do, co̱ˈ ˈgǿmˈˋbre dseaˋ do, co̱ˈ dseángˈˉ eáamˊ dsiˈgóˋ dsíiˊ jaléngˈˋ dseaˋ quiáˈˉ lají̱i̱ˈ˜ e eˊ dseaˋ do. 19 Jo̱ mɨ˜ tɨˊ lɨ˜ caˈíˉ nʉ́ʉˆ, cagüɨˈɨ́ɨbˊ Jesús co̱lɨɨng˜ có̱o̱ˈ˜ dseaˋ quiáˈrˉ e fɨˊ jee˜ fɨɨˋ jo̱.

Mɨ˜ calɨquiʉ̱́ˋ e ˈmaˋ güɨñíˈˆ do

20 Jo̱ mɨ˜ cajneáˉ e jmɨɨ˜ co̱o̱ˋguɨ do e laˈeeˋ, cangɨ́ɨngˊtu̱ Jesús có̱o̱ˈ˜ dseaˋ quiáˈrˉ fɨˊ lɨ˜ gui˜ e ˈmaˋ güɨñíˈˆ do, jo̱baˈ cangárˉ e nɨcalɨquiʉ̱́ˋbaˈ do catɨˊ jmóˆ quiáˈˉ. 21 Jo̱ jo̱b mɨ˜ tɨˊ lɨ˜ cadsengˈˉ dsíiˊ Tʉ́ˆ Simón, jo̱baˈ casɨ́ˈrˉ Jesús lala:

—Tɨfaˈˊ, fɨng na jǿøˉ e ˈmaˋ güɨñíˈˆ e caféeˈ˜ gaˋ uii˜ quiáˈˉ lado guiéeˉ: Nɨcalɨquiʉ̱́bˋ lana.

22 Jo̱baˈ cañíiˋ Jesús quiáˈˉ Tʉ́ˆ Simón:

—Jáˈˉ güɨlíingˋnaˈ lají̱i̱ˈ˜ júuˆ quiáˈˉ Fidiéeˇ. 23 Dseángˈˉ e jáˈˉbaˈ fɨ́ɨˉɨ ˈnʉˋ e doñiˊ i̱i̱ˋ i̱ nijíngˈˉ e nisɨ́ˈˋ e móˈˋ la: “¡Jéengˈ˜ ˈnʉˋ fɨˊ na jo̱ güɨteángˈˊ uøˈˊ fɨˊ ˈnɨˈˋ jmɨñíˈˆ!”, jo̱ song co̱o̱ˋbaˈ ɨˊ dsíirˊ jo̱guɨ jáˈˉ lɨ́ɨiñˋ e lají̱i̱ˈ˜ e nɨcaféˈrˋ do dseángˈˉ nilɨtib˜, jo̱baˈ lajo̱b nilíˋ jóng. 24 Jo̱baˈ fáˈˋguɨ́ɨ e fɨ́ɨˉɨ ˈnʉ́ˈˋ e lajaléˈˋ e mɨˋ ˈnʉ́ˈˋ lajeeˇ e føngˈˊnaˈ Fidiéeˇ, jo̱ song jáˈˉ lɨ́ɨngˋnaˈ e nɨcaˈíimˈ˜baˈ e jo̱, jo̱baˈ lajo̱b nilíˋ jóng. 25 Jo̱guɨ mɨ˜ føngˈˊnaˈ Fidiéeˇ cajo̱, song jaˋ guiʉ́ˉ seengˋnaˈ có̱o̱ˈ˜ i̱ lɨɨng˜ dseaˋ rúngˈˋnaˈ, íingˊnaˈ dseeˉ uii˜ quiáˈˉ i̱ dseaˋ íˋ, jo̱ lajo̱baˈ Tiquíiˆnaˈ dseaˋ guiing˜ ñifɨ́ˉ niˈíimˉbre dseeˉ quíiˉnaˈ cajo̱. 26 Jo̱guɨ song ˈnʉ́ˈˋ jaˋ íingˊnaˈ dseeˉ quiáˈˉ dseaˋ rúngˈˋnaˈ, jo̱baˈ lajo̱b nijméˉ Tiquíiˆnaˈ dseaˋ guiing˜ ñifɨ́ˉ có̱o̱ˈ˜ ˈnʉ́ˈˋ cajo̱, jaˋ niˈíiñˉ dseeˉ quíiˉnaˈ.

I̱˜ quiʉˈˊ ta˜ Jesús e jmóorˋ jaléˈˋ e jmóorˋ

27 Jo̱ mɨ˜ cangɨ́ˋguɨ lajo̱, caquɨmˈˉtu̱r fɨˊ Jerusalén. Jo̱ lajeeˇ e ngɨˊ Jesús fɨˊ sɨnʉ́ʉˆ guáˈˉ féˈˋ, jo̱ cangoquiéengˊ fɨˊ lɨ˜ siñˈˊ jaléngˈˋ fii˜ jmidseaˋ quiáˈˉ dseaˋ góorˋ dseaˋ Israel có̱o̱ˈ˜guɨ jaléngˈˋ tɨfaˈˊ quiáˈˉ júuˆ quiʉˈˊ ta˜ quiáˈrˉ có̱o̱ˈ˜guɨ jaléngˈˋ dseaˋ cǿøngˈ˜ quiáˈrˉ cajo̱, 28 jo̱ lalab cajmɨngɨ́ˈrˉ dseaˋ do:

—¿I̱˜ i̱ quiʉˈˊ ta˜ quíiˈˉ e jmooˈˋ jaléˈˋ e na? ¿I̱˜ i̱ cacuøˈˊ ˈnʉˋ fɨˊ e cuǿøngˋ jmeˈˆ jaléˈˋ e na?

29 Jo̱ lalab cañíiˋ Jesús quiáˈˉ i̱ dseaˋ do:

—Jo̱ jnea˜ iim˜baa jmee˜e camɨ́ˈˆ júuˆ có̱o̱ˈ˜ ˈnʉ́ˈˋ cajo̱, jo̱ e labaˈ iin˜n jmɨngɨ́ɨˈ˜ɨ ˈnʉ́ˈˋ: 30 ¿I̱˜ i̱ caquiʉˈˊ ta˜ quiáˈˉ Juan i̱ caseáangˋ dseaˋ jmɨɨˋ do? ¿Su Fidiéeˇ o̱si dseaˋ jmɨgüíbˋ é? Jo̱ song nilíˈˋnaˈ ningɨɨˉnaˈ quiéˉe lana, jo̱baˈ jnea˜ nifɨ́ɨˆɨ ˈnʉ́ˈˋ i̱˜ i̱ quiʉˈˊ ta˜ quiéˉe e jmóoˋo jaléˈˋ e na.

31 Jo̱ lɨ́ˈˆ canaangˋ i̱ dseaˋ do sɨ́ɨiñˋ lajeeˇ laˈóˈˋ yaam˜bre jo̱ sɨ́ˈˋ rúiñˈˋ lala:

—Song niféˈˆnaaˈ e Fidiéebˇ casíiˋ quiáˈrˉ, jo̱baˈ lalab niñírˉ quíˉnaaˈ: “¿Jialɨˈˊ jaˋ jáˈˉ calɨ́ngˉnaˈ lají̱i̱ˈ˜ júuˆ quiáˈˉ i̱ dseaˋ íˋ?” 32 ¿O̱si nisíiˈ˜bɨ́ɨˈre é e dseaˋ jmɨgüíˋbingˈ caquiʉˈˊ ta˜ quiáˈrˉ e jmóorˋ lajo̱?

Jo̱ co̱ˈ ˈgǿmˈˋbre jaléngˈˋ dseaˋ, dsʉco̱ˈ lajalémˈˋ dseaˋ jáˈˉ lɨ́ɨiñˋ e i̱ Juan do dseángˈˉ jáˈˉbaˈ e féˈrˋ cuaiñ˜ quiáˈˉ Fidiéeˇ, 33 jo̱baˈ lalab cañíiˋ i̱ dseaˋ do quiáˈˉ Jesús:

—Jaˋ ne˜naaˈ jí̱i̱ˈ˜ co̱o̱ˋ.

Jo̱baˈ cañíiˋ Jesús quiáiñˈˉ do:

—O̱ˈguɨ jnea˜ cuǿøngˋ líˋ fɨ́ɨˉɨ ˈnʉ́ˈˋ i̱˜ i̱ quiʉˈˊ ta˜ quiéˉe e jmóoˋo jaléˈˋ e la.

Juan 12

Mɨ˜ caˈéeˉ jaangˋ dseamɨ́ˋ jmɨɨˋ jmeafɨɨˋ tɨɨˉ Jesús

12  Jo̱ mɨ˜ cangɨ́ˋguɨ lajo̱, jñʉ́ʉˉ jmɨɨb˜ jmóoˋguɨ e nitɨ́ˉ e jmɨɨ˜ Pascua quiáˈˉ dseaˋ Israel do, jo̱ cangóbˉtu̱ Jesús fɨˊ Betania e cangoˈeeˇtu̱r Lázaro i̱ cajméerˋ e cají̱ˈˊtu̱ ie˜ lamɨ˜ jéengˊguɨ do. Jo̱ mɨ˜ tɨˊ lɨ˜ caguiérˉ fɨˊ quiáˈˉ dseaˋ do, i̱ dseaˋ seengˋ fɨˊ sɨnʉ́ʉˆ do cajméerˋ co̱o̱ˋ jmɨɨ˜ e jmɨˈgórˋ Jesús, jo̱baˈ cagǿˈrˋ co̱lɨɨng˜ ie˜ canʉʉˋ e jmɨɨ˜ jo̱; jo̱ dob guiing˜ Lázaro e gøˈrˊ co̱lɨɨng˜ có̱o̱ˈ˜ i̱ dseaˋ do cajo̱, jo̱guɨ i̱ rúiñˈˋ i̱ siiˋ Marta do, íbˋ i̱ jmóoˋ ta˜ ngɨ́ɨngˋ jmiñiˇ quiáˈˉ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ neáangˊ gøˈˊ do ie˜ jo̱. Jo̱ lajeeˇ guiing˜ Jesús gøˈrˊ, co̱o̱ˋ caguiébˉ Yሠi̱ rúngˈˋ Lázaro fɨˊ lɨ˜ guiing˜ dseaˋ do, jo̱ quie̱rˊ co̱o̱ˋ dsʉʉˉ niguoˈˆ e a˜ trescientos gramos jmɨɨˋ jmeafɨɨˋ e lɨ́ɨˊ có̱o̱ˈ˜ layaang˜ nardo e ˈmoˈˆ eáangˊ, jo̱ có̱o̱ˈ˜ e jo̱b caˈéerˉ fɨˊ tɨɨˉ Jesús lajeeˇ e guiing˜ dseaˋ do gøˈrˊ; jo̱ mɨ˜ cangɨ́ˋ jo̱, cajmiquiʉ̱́ˈrˉ có̱o̱ˈ˜ jñʉguir˜. Jo̱ latøømˉ e fɨˊ dsíiˊ sɨnʉ́ʉˆ do cajóˉ jmeáˋ quiáˈˉ e jmɨɨˋ jmeafɨɨˋ do ie˜ jo̱. Jo̱ mɨ˜ cangoyúungˈ˜ e jo̱, jaangˋ lajeeˇ dseaˋ guitúungˋ quiáˈˉ Jesús i̱ siiˋ Judas Iscariote i̱ nɨsɨˈíˆ i̱ niˈnɨ́ngˉ dseaˋ do, lalab cajíngˈˉ íˋ ie˜ jo̱:

—¿Jialɨˈˊ jaˋ mɨˊ cangoˈnɨɨ˜ e jmɨɨˋ jmeafɨɨˋ la có̱o̱ˈ˜ ˈnɨˊ ciento cuteeˋ e laco̱ˈ nilɨseaˋ cuuˉ e nilɨcó̱o̱ˈ˜ jaléngˈˋ dseaˋ tiñíingˉ?

Jo̱ cajíngˈˉ Judas Iscariote e jo̱ dsʉˈ o̱ˈ jáˈˉ dseángˈˉ e fɨ́ɨˉ lɨ́ɨiñˉ jaléngˈˋ dseaˋ tiñíingˉ, co̱ˈ jaangˋ ɨ̱ɨ̱bˋ lɨiñˈˊ do, co̱ˈ ie˜ jo̱ íˋbre dseaˋ néeˊ nir˜ talooˋ téeˈ˜ cuuˉ e lɨ́ɨˊ quiáˈˉ Jesús co̱lɨɨng˜guɨ có̱o̱ˈ˜ i̱ dseaˋ guitúungˋ quiáˈrˉ do; jo̱baˈ i̱ Judas Iscariote do guiˊbre e cuuˉ do mɨ˜ iiñ˜ ˈñiaˈrˊ. Jo̱baˈ lalab cañíiˋ Jesús quiáˈˉ i̱ dseaˋ íˋ:

—Jaˋ e fɨˈˊ jí̱i̱ˈ˜ co̱o̱ˋ i̱ dseamɨ́ˋ na, co̱ˈ lají̱i̱ˈ˜ e nɨcajméerˋ na e nɨcaguiarˊ guiʉ́ˉ quiéˉe mɨ˜ nitɨ́ˉ íˈˋ e quiáˈˉ niˈámˉbaa. Jo̱ contøømˉ cuǿøngˋ líˋ jmɨcó̱o̱ˈˇ ˈnʉ́ˈˋ jaléngˈˋ dseaˋ tiñíingˉ, jo̱ dsʉˈ jnea˜guɨ jaˋ contøøngˉ táanˋn có̱o̱ˈ˜ ˈnʉ́ˈˋ fɨˊ jmɨgüíˋ la.

Mɨ˜ caˈɨ́ˋ dsíiˊ dseaˋ e nijngáiñˈˉ i̱ Lázaro do

Jo̱ mɨ˜ cangɨ́ˋguɨjiʉ lajo̱, i̱ fɨ́ɨmˊ dseaˋ Israel calɨñirˊ e dobɨ táangˋ Jesús e fɨˊ Betania do. Jo̱baˈ cangolíiñˆ cangojǿøˆbre fɨˊ jo̱, jo̱ dsʉˈ o̱ˈ jí̱i̱ˈ˜ Jesús dseángˈˉ i̱ ngɨrˊ ˈnáiñˈˊ do, co̱ˈ lajo̱b ˈnáiñˈˊ Lázaro cajo̱ i̱ cajméeˋ Jesús e cají̱ˈˊtu̱ caléˈˋ catú̱ˉ. 10 Jo̱baˈ i̱ fii˜ jmidseaˋ do casɨ́ɨiñˉ røøˋ e la quie̱ˊ tɨˊ Lázarob nijngáiñˈˉ, 11 co̱ˈ féˈˋ i̱ dseaˋ Israel i̱ quie̱ˊ nifɨˊ do e uíiˈ˜ íbˋ fɨ́ɨngˊ i̱ dseaˋ góorˋ do nɨnaangˋ ˈnaaiñˋ có̱o̱ˈ˜ i̱ dseaˋ rúiñˈˋ caguiaangˉguɨ do, jo̱ có̱o̱ˈ˜ Jesús nɨnaaiñˋ dsitáaiñˉ.

Mɨ˜ caˈíˉ Jesús fɨˊ jee˜ fɨɨˋ Jerusalén

12 Jo̱ lajeeˇ nʉ́ˈˉguɨ jmɨɨ˜ Pascua e tɨˊ fɨˊ Jerusalén do, fɨ́ɨmˊ dseaˋ cangolíiñˆ fɨˊ jo̱ e cangotíiñˈˇ e jmɨɨ˜ do; jo̱ mɨ˜ cajneáˉ co̱o̱ˋguɨ jmɨɨ˜, jo̱b calɨñiˊ dseaˋ e tɨˊ niguiéeˊ Jesús fɨˊ Jerusalén e quiáˈˉ e jmɨɨ˜ do. 13 Jo̱ mɨ˜ calɨñiˊ i̱ dseaˋ do e jo̱, jo̱baˈ cangoquiʉ́ʉˈrˇ mooˋ quieeˉ, jo̱ cangolíiñˆ cangoˈíiñˈˇ Jesús catɨˊ caluuˇ fɨɨˋ e quiáˈˉ nijmiféiñˈˊ dseaˋ do. Jo̱ mɨ˜ caˈíñˈˋ dseaˋ do, lalab féˈrˋ teáˋ e iáangˋ dsíirˊ:

—¡Majmifémˈˊbaaˈ i̱ dseaˋ na! ¡Jo̱guɨ juguiʉ́ˉjiʉ quiáˈˉ i̱ dseaˋ na i̱ casíingˋ Fidiéeˇ fɨˊ jmɨgüíˋ la cuaiñ˜ quiáˈrˉ! ¡Jo̱guɨ majmifémˈˊbaaˈr cajo̱ i̱ dseaˋ na i̱ lɨ́ɨngˊ dseaˋ güeangˈˆ i̱ quie̱ˊ nifɨˊ quiáˈˉ jaléngˈˋ dseaˋ góoˋnaaˈ dseaˋ Israel!

14 Jo̱ lajeeˇ iuungˉ Jesús fɨˊ, lado cadséiñˈˋ jaangˋ búˈˆ, jo̱ íbˋ caguárˋ lɨ́ˈˆ laco̱ˈguɨ la féˈˋ fɨˊ ni˜ jiˋ quiáˈˉ Fidiéeˇ e cajmeˈˊ dseaˋ malɨɨ˜guɨ eáangˊ lɨ˜ féˈˋ lala:
15     Jaˋ fǿøngˈ˜naˈ jaléngˈˋ ˈnʉ́ˈˋ i̱ seengˋ fɨˊ fɨɨˋ Sión;
    jo̱ jǿøˉnaˈ, lab nɨjáaˊ i̱ dseata˜ dseaˋ féngˈˊ quíiˉnaˈ e guiiñ˜ fɨˊ mocóoˈ˜ jaangˋ búˈˆ jiuung˜.

16 Jo̱ dsʉˈ laˈuii˜ jaˋ calɨlíˈˆbɨ i̱ dseaˋ guitúungˋ quiáˈrˉ do e˜ guǿngˈˋ jaléˈˋ e do; lɨ́ˈˆ mɨ˜ cangɨ́ˋguɨ lajo̱, mɨ˜ cangɨ́ˋ e cangángˈˉtu̱ Jesús fɨˊ ñifɨ́ˉ, jo̱guɨb calɨlíˈˆ i̱ dseaˋ do e jaléˈˋ e cajméeˋ Jesús do nɨnitó̱o̱bˋ fɨˊ ni˜ jiˋ quiáˈˉ Fidiéeˇ e cajmeˈˊ dseaˋ lají̱i̱ˈ˜ malɨɨ˜guɨ eáangˊ lɨ˜ féˈˋ uii˜ quiáˈˉ Jesús.

17 Jo̱ ie˜ jo̱, jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ cangáˉ mɨ˜ catǿˈˉ Jesús i̱ Lázaro do e nigüɨˈɨ́ɨiñˈˊ do fɨˊ dsíiˊ é̱e̱ˋ quiáˈrˉ co̱ˈ cají̱bˈˊtu̱r, jo̱baˈ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ íbˋ i̱ caniˈˊ e júuˆ jo̱ jee˜ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ caguiaangˉguɨ do. 18 Jo̱ lajo̱b i̱ fɨ́ɨmˊ dseaˋ cangolíiñˆ e cangojmijíñˈˊ Jesús, co̱ˈ calɨñiˊbre jaléˈˋ e quɨ́ɨˈ˜ dseaˋ do jmɨɨ˜ e cajméerˋ e fɨˊ do ie˜ jo̱. 19 Jo̱ i̱ dseaˋ Israel i̱ lɨ́ɨngˊ dseaˋ fariseo do lalab sɨ́ɨiñˋ laˈóˈˋ yaaiñ˜:

—Nab nɨmóoˉ ˈnʉ́ˈˋ, jí̱i̱ˈ˜ co̱o̱ˋ jaˋ e quɨ́ɨˈ˜naaˈ jmɨɨ˜ nijmóˆooˈ lana, co̱ˈ jnéengˉ neˋbaaˈ e jiaˋ jaˋ lajɨɨmˋ dseaˋ nɨsɨtáaiñˆ có̱o̱ˈ˜ i̱ Jesús na lana.

Mɨ˜ caˈnangˈˉ dseaˋ griego Jesús

20 Jo̱ jee˜ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ cangolíingˆ fɨˊ Jerusalén e cangojmiféiñˈˊ Fidiéeˇ lajeeˇ e jmɨɨ˜ jo̱, jee˜ i̱ dseaˋ íbˋ niquiéengˋ co̱o̱ˋ tú̱ˉ mɨ́ɨngˈ˜ dseaˋ griego. 21 Jo̱ i̱ dseaˋ griego do cangoquiéeiñˊ fɨˊ lɨ˜ singˈˊ jaangˋ dseaˋ guitúungˋ quiáˈˉ Jesús i̱ siiˋ Lii˜, jo̱ íˋ seeiñˋ fɨˊ Betsaida e néeˊ lɨ˜ se̱ˈˊ Galilea, jo̱guɨ i̱ dseaˋ griego do camɨˈrˊ jmɨˈeeˇ i̱ Lii˜ do jo̱ casɨ́ˈˉreiñˈ:

—Dsíngˈˉ ii˜ jneaˈˆ e nilɨcuíingˋnaaˈ Jesús.

22 Jo̱baˈ dsifɨˊ mɨ˜ canúuˉ Lii˜ e jo̱, cangóˉbre cangosíiˈrˇ Dɨ́ˆ i̱ lɨ́ɨngˊ jaangˋguɨ dseaˋ guitúungˋ rúiñˈˋ cajo̱, jo̱baˈ lajɨˋ huáamˉbre cangolíiñˆ e cangojméeˈrˇ júuˆ Jesús lají̱i̱ˈ˜ e jíngˈˉ i̱ dseaˋ griego do. 23 Jo̱baˈ lalab cañíiˋ Jesús quiáiñˈˉ do:

—Lana tɨˊ nitɨ́ˉ íˈˋ quiéˉe e ninínˈˆtú̱u̱ fɨˊ ñifɨ́ˉ fɨˊ lɨ˜ cagáˉa mɨ˜ cagüénˉn fɨˊ la e lɨ́ɨnˊn jaangˋ dseaˋ jmɨgüíˋ. 24 Jo̱guɨ jnea˜ jmɨtaaˆ óoˊnaˈ e faˈ camɨ́ˈˆ mɨcuɨˈieeˋ e jaˋ mɨˊ catóˈˋ fɨˊ ni˜ uǿˆ jo̱ o̱ˈguɨ níiˈ˜ cajo̱, jo̱baˈ lamɨ˜ lɨ́ɨbˊ lɨ́ɨˊ e camɨ́bˈˆ e mɨjú̱ˋ do; jo̱ dsʉˈ song camɨ́ˈˆguɨ e mɨcuɨˈieeˋ do catóbˈˋ fɨˊ ni˜ uǿˆ jo̱guɨ caníibˈ˜, jo̱baˈ jmiguiʉbˊ niˈuíingˈˉ do mɨ˜ niróˋ. 25 Co̱faˈ i̱ dseaˋ i̱ eáangˊguɨ guiing˜ dsíiˊ jaléˈˋ e dsijéeˊ fɨˊ jmɨgüíˋ la, jo̱baˈ niˈíimˉ quiáˈˉ i̱ dseaˋ íˋ mɨ˜ tɨˊ lɨ˜ jo̱; jo̱ dsʉˈ i̱ dseaˋ i̱ jaˋ guiing˜ dsíiˊ jaléˈˋ e dsijéeˊ fɨˊ jmɨgüíˋ la, jo̱baˈ i̱ dseaˋ íˋ guiʉ́bˉ niˈuíingˉ quiáˈrˉ mɨ˜ tɨˊ lɨ˜ jo̱, co̱ˈ cøømˋ nilɨseeiñˋ có̱o̱ˈ˜ Fidiéeˇ lata˜. 26 Jo̱guɨ song jaangˋ dseaˋ iiñ˜ e nilíiñˉ jaangˋ dseaˋ i̱ jmóoˋ lají̱i̱ˈ˜ e iin˜n, jo̱baˈ ˈnéˉ ngɨ́rˉ co̱lɨɨm˜ có̱o̱ˈ˜ jneab˜; jo̱guɨ lacaangˋ jiéˈˋ fɨˊ lɨ˜ seenˉ, jo̱baˈ fɨˊ jo̱b ˈnéˉ seeiñˋ có̱o̱ˈ˜ jnea˜ cajo̱. Jo̱ song seengˋ dseaˋ i̱ jmóoˋ lají̱i̱ˈ˜ e iin˜n, jo̱baˈ Tiquiéˆe dseaˋ guiing˜ ñifɨ́ˉ nijmɨˈgóˋbre i̱ dseaˋ íˋ cajo̱.

Mɨ˜ cajíngˈˉtu̱ Jesús e nijngángˈˉ dseaˋ írˋ

27 ’Jo̱ fáˈˋguɨ́ɨ lana e dseángˈˉ dsíngˈˉ nɨjáaˊ fɨˈíˆ quiéˉe; jo̱ ¿e˜ nijmee˜e? ¿Su nifáˈˆa: “Teaa˜, leaangˉ jnea˜ jee˜ jaléˈˋ iihuɨ́ɨˊ e nidsingɨ́ɨnˉn do”? U̱˜, o̱ˈ lajo̱, co̱ˈ jnea˜ cagáˉa fɨˊ jmɨgüíˋ la e lɨ́ˈˆ laco̱ˈ nidsingɨ́ɨnˉn jaléˈˋ e jo̱. 28 Jo̱baˈ fɨ́ɨˉɨ ˈnʉˋ, Teaa˜, jmeeˉ e laco̱ˈ nijmɨˈgóˋ dseaˋ ˈnʉˋ.

Jo̱ dsifɨˊ mɨ˜ cangɨ́ˋ e cajíngˈˉ Jesús lajo̱, jo̱baˈ guicanʉ́ˈˋ co̱o̱ˋ luu˜ fɨˊ yʉ́ˈˆ jmɨgüíˋ, jo̱ guicajíngˈˉ lala:

—Nɨcajméˉbaa lajo̱, jo̱ dsʉˈ tɨˊ lɨ˜ nijmee˜baa caléˈˋ catú̱ˉ.

29 Jo̱ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ teáangˉ núuˋ do ie˜ jo̱ cajíñˈˉ e lɨɨng˜ eeˋ guicangooˋ fɨˊ yʉ́ˈˆ jmɨgüíˋ; dsʉˈ i̱ lɨɨng˜guɨ i̱ dseaˋ do féˈrˋ:

—Jaangˋ ángel i̱ nɨguicaféˈˋ na.

30 Jo̱ mɨ˜ cangɨ́ˋ jo̱, jo̱ cañíiˋ Jesús quiáˈˉ i̱ dseaˋ do jo̱ cajíñˈˉ:

—Jaˋ catɨ́ɨngˉ jnea˜ e guicajíngˈˉ e luu˜ do, co̱ˈ ˈnʉ́bˈˋ dseaˋ catɨ́ɨngˉnaˈ e jo̱. 31 Jo̱ lanab catɨ́ˋ íˈˋ e Fidiéeˇ niquidsirˊ íˈˋ quiáˈˉ jaléngˈˋ dseaˋ jmɨgüíˋ uii˜ quiáˈˉ jaléˈˋ dseeˉ quiáˈrˉ, jo̱guɨ lanab cajo̱ catɨ́ˋ íˈˋ e niˈíingˉ bíˋ quiáˈˉ fii˜ i̱ ˈlɨngˈˆ i̱ quiʉˈˊ ta˜ fɨˊ jmɨgüíˋ la. 32 Jo̱ dsʉˈ mɨ˜ ningɨ́ˋ e niteángˉ dseaˋ jnea˜ fɨˊ dseˈˋ crúuˆ e laco̱ˈ nijúunˉn, jo̱ lajo̱baˈ nitǿøˆø jaléngˈˋ dseaˋ e laco̱ˈ niˈuíiñˉ dseaˋ quiéˉe.

33 Jo̱ cajíngˈˉ Jesús lana co̱ˈ nɨñiˊbre guiʉ́ˉ jial nijngaˈˉ dseaˋ quiáˈrˉ. 34 Jo̱ mɨ˜ tɨˊ lɨ˜ canúuˉ jaléngˈˋ dseaˋ i̱ teáangˉ do ie˜ jo̱ e júuˆ quiáˈˉ Jesús do, jo̱baˈ lalab cañíirˋ quiáˈˉ dseaˋ do:

—Nɨneb˜ jneaˈˆ røøˋ e tó̱o̱ˋ fɨˊ ni˜ jiˋ quiáˈˉ Fidiéeˇ e latab˜ nilɨseengˋ Dseaˋ Jmáangˉ, jo̱baˈ ¿jialɨˈˊ fóˈˋ ˈnʉˋ e i̱ dseaˋ i̱ jáaˊ fɨˊ ñifɨ́ˉ e lɨ́ɨiñˊ jaangˋ dseaˋ jmɨgüíˋ ˈnéˉ nisáiñˈˊ fɨˊ yʉ́ˈˆ mɨ˜ nijngaˈˉ dseaˋ quiáˈrˉ? Jo̱guɨ ¿i̱˜ i̱ dseaˋ i̱ julɨ́ˋ na?

35 Jo̱baˈ lalab cañíiˋ Jesús quiáˈˉ i̱ dseaˋ do:

—Jnea˜bɨ e jɨˋ e jneáˋ jee˜ ˈnʉ́ˈˋ lajeeˇ lana, jo̱ dsʉˈ joˋ huǿøˉ e lɨ́ɨngˊguɨ́ɨ lajo̱ jee˜ ˈnʉ́ˈˋ fɨˊ la. Jo̱baˈ jmɨˈúumˋbaˈ e seemˋbaˈ guiʉ́ˉ lajeeˇ e seemˉbɨ́ɨ jee˜ ˈnʉ́ˈˋ fɨˊ la e laco̱ˈ jaˋ nilíˈˋ e lɨ˜ nʉʉˋ do ˈnʉ́ˈˋ. Dsʉco̱ˈ jaléngˈˋ dseaˋ i̱ seengˋ e fɨˊ lɨ˜ nʉʉˋ, jo̱baˈ jí̱i̱ˈ˜ jaˋ ñirˊ jie˜ fɨˊ lɨ˜ seeiñˋ. 36 Jo̱baˈ jáangˈ˜ yaang˜naˈ e fɨˊ lɨ˜ jneáˋ jɨˋ do lajeeˇ e seemˉbɨ́ɨ jee˜ ˈnʉ́ˈˋ e laco̱ˈ quɨ́ˈˉ jmɨɨ˜ e nilɨseengˋnaˈ contøøngˉ fɨˊ lɨ˜ jneáˋ jɨˋ.

Jo̱ mɨ˜ tɨˊ lɨ˜ cangɨ́ˋ e cajíngˈˉ Jesús jaléˈˋ e júuˆ na, jo̱baˈ cangóˉbre, jo̱ caˈnáamˉ ˈñiaˈrˊ jee˜ i̱ dseaˋ do.

Jialɨˈˊ jaˋ jáˈˉ lɨ́ɨngˋ dseaˋ Israel júuˆ quiáˈˉ Jesús

37 Jo̱ ie˜ jo̱, jaˋ e lɨ́ɨˊ e Jesús cajméerˋ jaléˈˋ e li˜ laniingˉ e quɨ́ɨˈr˜ jmɨɨ˜ fɨˊ quiniˇ jaléngˈˋ dseaˋ góorˋ dseaˋ Israel, jo̱ dsʉˈ jaˋ jáˈˉ lɨ́ɨmˋbɨ i̱ dseaˋ do júuˆ quiáˈˉ Jesús; 38 jo̱ lajo̱baˈ e calɨti˜ e cajmeˈˊ Saíiˆ, jaangˋ dseaˋ i̱ caféˈˋ cuaiñ˜ quiáˈˉ Fidiéeˇ malɨɨ˜guɨ eáangˊ ie˜ lamɨ˜ cajíñˈˉ lala:

Fíiˋnaaˈ, ¿i̱˜ i̱ jáˈˉ nɨcalɨ́ngˉ júuˆ quíiˈˉ e guiaˋnaaˈ?
Jo̱guɨ ¿i̱˜ i̱ nɨcalɨñiˊ jial tíiˊ ˈgønˈˊ, Fíiˋnaaˈ Fidiéeˇ?

39 Jo̱ lajo̱b jaléngˈˋ dseaˋ do jí̱i̱ˈ˜ jaˋ líˈrˋ ningáiñˈˋ, co̱ˈ lalab cajmeˈˊguɨ Saíiˆ cajo̱ fɨˊ ni˜ jiˋ quiáˈˉ Fidiéeˇ lɨ˜ féˈˋ lala:

Jnea˜ Fidiéeˇ jo̱ fáˈˋa e júuˆ la:
40     Nɨcajnɨ́ˋbaa jminir˜ jo̱guɨ nɨcajnɨ́ˋbaa moguir˜ cajo̱
    e laco̱ˈ jaˋ cuǿøngˋ nilɨñirˊ júuˆ quiéˉe
    o̱ˈguɨ cuǿøngˋ e ningáiñˈˋ jial lɨ́ɨˊ cajo̱;
    jo̱ lajo̱baˈ jaˋ niquɨ́ˈˉ jíngˈˋ yaaiñ˜ fɨˊ quiniiˉ,
    jo̱guɨ lajo̱bɨ jnea˜ jaˋ nijmiˈleáanˉnre cajo̱.

41 Jo̱ cajíngˈˉ Saíiˆ lana, co̱ˈ nɨcangáˉbre jial tíiˊ laniingˉ ˈgøngˈˊ Jesús, jo̱baˈ féˈrˋ uii˜ quiáˈˉ dseaˋ do.

42 Jo̱ nañiˊ faˈ cajímˈˉ i̱ yʉ́ʉˈ˜ Saíiˆ do e júuˆ jo̱, dsʉˈ fɨ́ɨmˊ dseaˋ Israel jáˈˉ calɨ́iñˉ júuˆ quiáˈˉ Jesús ie˜ jo̱, jo̱guɨ fɨ́ɨmˊ dseata˜ dseaˋ Israel i̱ laniingˉ jáˈˉ calɨ́iñˉ júuˆ quiáˈˉ dseaˋ do ie˜ jo̱ cajo̱. Jo̱ dsʉˈ jaˋ féˈrˋ lajo̱ fɨˊ quiniˇ jaléngˈˋ dseaˋ jiéngˈˋ, co̱ˈ ˈgǿmˈˋbre jaléngˈˋ dseaˋ Israel i̱ lɨ́ɨngˊ dseaˋ fariseo e niˈuǿngˉneiñˈ fɨˊ dsíiˊ sɨnʉ́ʉˆ guáˈˉ quiáˈrˉ, 43 co̱ˈ eáangˊguɨ iiñ˜ e dseaˋ jmɨgüíˋbingˈ nijmɨˈgóˋ írˋ laco̱ˈguɨ e nijméˉ ˈñiaˈˊ Fidiéeˇ lajo̱ có̱o̱ˈr˜.

Jial dseángˈˉ ˈnéˉ nijmɨˈgóˋ dseaˋ júuˆ quiáˈˉ Jesús

44 Jo̱ mɨ˜ cangɨ́ˋguɨ lajo̱, lalab cajíngˈˉ Jesús có̱o̱ˈ˜ júuˆ teáˋ:

—Jaléngˈˋ dseaˋ i̱ jáˈˉ lɨ́ɨngˋ júuˆ quiéˉe, jo̱baˈ i̱ dseaˋ íˋ o̱ˈ jí̱i̱ˈ˜ júuˆ quiéˉe jáˈˉ lɨ́ɨiñˋ, co̱ˈ lajo̱b jáˈˉ lɨ́ɨiñˋ júuˆ quiáˈˉ Tiquíˆiiˈ Fidiéeˇ cajo̱, dseaˋ i̱ casíingˋ jnea˜ fɨˊ jmɨgüíˋ la. 45 Jo̱ doñiˊ i̱i̱ˋ dseaˋ i̱ níingˉ jnea˜, jo̱baˈ níimˉbre cajo̱ i̱ dseaˋ i̱ casíingˋ jnea˜ fɨˊ jmɨgüíˋ la. 46 Jo̱ jneab˜ dseaˋ lɨ́ɨnˊn e jɨˋ do, jo̱ cagáˉa fɨˊ jmɨgüíˋ la e lɨ́ˈˆ laco̱ˈ jaléngˈˋ dseaˋ i̱ jáˈˉ lɨ́ɨngˋ júuˆ quiéˉe jaˋ nilɨseeiñˋ fɨˊ lɨ˜ nʉʉˋ. 47 Jo̱ i̱ dseaˋ i̱ lɨco̱ˈ núuˋ jaléˈˋ júuˆ quiéˉe jo̱ dsʉˈ jaˋ jmóorˋ nʉ́ʉˈr˜ jaléˈˋ e jo̱, jo̱baˈ o̱ˈ jnea˜ dseaˋ niquidsiiˉ íˈˋ quiáˈˉ i̱ dseaˋ íˋ. Co̱ˈ jaˋ cagáˉ jnea˜ fɨˊ jmɨgüíˋ la e laco̱ˈ niquidsiiˉ íˈˋ quiáˈˉ jaléngˈˋ dseaˋ, co̱ˈ jnea˜ cagáˉa e lɨ́ˈˆ laco̱ˈ nilaanˉre jee˜ jaléˈˋ dseeˉ quiáˈˉbre. 48 Jo̱ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ i̱ jaˋ jíiˈ˜ jnea˜ o̱ˈguɨ jáˈˉ lɨ́ɨiñˋ júuˆ quiéˉe, jo̱baˈ i̱ dseaˋ íˋ nɨseemˋbingˈ i̱ niˈɨ́ˉ íˈˋ quiáˈrˉ quiáˈˉ jaléˈˋ e dseeˉ e nɨcaˈéerˋ do; co̱ˈ có̱o̱ˈ˜ jaléˈˋ e júuˆ e nɨcafáˈˉa na, có̱o̱ˈ˜ jí̱i̱ˈ˜ jo̱b nitɨdsiˊ íˈˋ quiáˈrˉ mɨ˜ tɨˊ lɨ˜ jo̱. 49 Co̱ˈ jnea˜ jaˋ fáˈˋa la ñiiˉ ˈñiáˈˋa, dsʉco̱ˈ Tiquíˆiiˈ i̱ casíingˋ jnea˜ fɨˊ jmɨgüíˋ la, íbˋ i̱ nɨcaquiʉˈˊ ta˜ quiéˉe lají̱i̱ˈ˜ e ˈnéˉ e nifáˈˆa. 50 Jo̱ lajo̱b nɨñiˋ jnea˜, e jalébˈˋ ta˜ e quiʉˈˊ Tiquiéˆe do cuøˊ e lɨseengˋ dseaˋ cøøngˋ có̱o̱ˈ˜ Fidiéeˇ lata˜. Jo̱baˈ lajo̱b lɨ́ɨˊ, jalébˈˋ e fáˈˋ jnea˜ dseángˈˉ fáˈˋa jí̱i̱ˈ˜ laco̱ˈ ta˜ caˈíinˈ˜n quiáˈˉ Tiquíˆiiˈ.