Beginning

Mladi Judejci na babilonskom dvoru

1 U trećoj godini vladavine judejskoga kralja Jojakima,^[a] vojska babilonskoga kralja Nabukodonosora opkolila je Jeruzalem. ² Gospodar Bog je Nabukodonosoru prepustio judejskoga kralja Jojakima i vrijedne predmete iz Božjega Hrama. On je to blago odnio sa sobom u zemlju Babilon^[b] i smjestio ga u riznicu hrama svojih bogova.

³ Kralj Nabukodonosor je zapovjedio Ašpenazu, svome najvišem dvorskom službeniku, da u palaču dovede nekoliko mladih Izraelaca. Trebalo ih je odabrati iz vodećih judejskih obitelji te iz kraljevske obitelji. ⁴ Nabukodonosor je želio da to budu mladići bez tjelesnih mana, lijepog izgleda, sposobni za učenje, obrazovani i pametni, podobni za služenje u kraljevoj palači i učenje babilonskog^[c] pisma i jezika.

⁵ Odredio je da svaki dan dobivaju hranu i vino koje se posluživalo za kraljevskim stolom. Želio je da mladići prođu trogodišnju obuku, nakon čega su trebali stupiti u kraljevsku službu. ⁶ Među njima su bili i Judejci Daniel, Hananija, Mišael i Azarija. ⁷ Ašpenaz im je dao babilonska imena. Danielovo je novo ime bilo Beltešasar, Ananijino Šadrak, Mišaelovo Mešak, a Azarijino Abed Nego.

⁸ Daniel je odlučio ne uzimati kraljevu hranu ni vino kako bi ostao obredno čist. Zamolio je Ašpenaza za dopuštenje.

⁹ Bog je Danielu osigurao suosjećanje i naklonost visokoga kraljevskog službenika. ¹⁰ Ašpenaz je rekao Danielu: »Bojim se da kralj ne primijeti kako izgledate slabiji od svojih vršnjaka zato što ne uzimate hranu i piće koje vam je odredio. Bit će ljut na mene i dat će da mi se odrubi glava.«

¹¹ Tada je Daniel rekao čuvaru kojeg je Ašpenaz odredio njemu, Hananiji, Mišaelu i Azariji: ¹² »Molim te, pusti nas da probamo deset dana uzimati samo povrće i vodu. ¹³ Potom usporedi naš izgled s drugim mladićima, koji redovno uzimaju kraljevsku hranu, pa odluči kako ćeš dalje postupati s nama, svojim slugama.«

¹⁴ Čuvar se složio da pokušaju tih nekoliko dana s posebnom prehranom. ¹⁵ Nakon deset dana, Daniel i njegovi prijatelji izgledali su zdraviji i uhranjeniji od drugih mladića koji su uzimali kraljevu hranu. ¹⁶ Stoga, čuvar im više nije davao kraljevu hranu, nego im je nastavio davati povrće.

¹⁷ Bog je ovoj četvorici mladića dao razumijevanje i sposobnost učenja svakovrsnih knjiga i nauka, a Daniel je dodatno mogao razumjeti vizije i snove.

¹⁸ Nakon tri godine obuke, Ašpenaz je doveo sve mladiće pred Nabukodonosora. ¹⁹ Kralj je s njima razgovarao i uočio da se među njima po sposobnostima posebno izdvajaju Daniel, Hananija, Mišael i Azarija. Tako su oni stupili u kraljevsku službu. ²⁰ Kad ih je kralj pitao za mišljenje, pokazivali su veliko znanje i mudrost. Kralj je shvatio da su oni deset puta bolji od svakog čarobnjaka ili vidovnjaka u njegovom kraljevstvu. ²¹ Daniel je ostao u kraljevoj službi sve dok vlast nije preuzeo kralj Kir.^[d]

Nabukodonosorov san

2 U drugoj godini svoje vladavine Nabukodonosor je imao uznemirujuće snove. Više nije mogao mirno spavati. ² Sazvao je čarobnjake, vidovnjake, astrologe i ostale babilonske mudrace. Želio je da mu kažu i objasne što sanja. Svi su došli pred kralja i stavili mu se na raspolaganje.

³ Rekao im je: »Sanjao sam uznemirujući san i želim znati što znači.«

⁴ Mudraci su odgovorili kralju na aramejskom jeziku^[e]. Rekli su mu: »Kralju, živio zauvijek! Ispričaj nama, svojim slugama, svoj san, a mi ćemo ti objasniti značenje.«

⁵ A kralj im je odgovorio: »Ne! Odlučio sam da mi prvo morate reći što sam sanjao, a onda mi protumačiti značenje. Ako ne uspijete, dat ću vas raskomadati i razoriti vam kuće. ⁶ No ako kažete što sam sanjao i objasnite mi značenje, zasut ću vas darovima, nagradama i počastima. Dakle, recite što sam sanjao i protumačite moj san.«

⁷ Oni su mu ponovo rekli: »Kralju, reci nam što si sanjao, a mi ćemo ti reći što znači tvoj san.«

⁸ Tada im je Nabukodonosor odgovorio: »Znam da pokušavate dobiti na vremenu jer znate da mislim ozbiljno. ⁹ Ako mi ne kažete što sam sanjao, čeka vas kazna. Siguran sam da mi lažete i nadate se da ću se predomisliti. Stoga, recite što sam sanjao, a ja ću onda znati da možete protumačiti što znači moj san.«

¹⁰ Mudraci su potom rekli kralju: »Na svijetu ne postoji čovjek koji može učiniti to što kralj traži od nas. Ni jedan kralj, ma koliko velik i moćan bio, nije od svojih čarobnjaka, vidovnjaka i mudraca tako nešto zatražio. ¹¹ Kralj od nas traži previše. To mogu učiniti samo bogovi, a oni ne žive među ljudima.«

¹² Nato se kralj strašno razbjesnio i naredio da se pogube svi babilonski mudraci. ¹³ Javno je objavljeno da će svi mudraci biti pobijeni. Kraljevi ljudi potražili su Daniela i njegove prijatelje da i njih ubiju.

¹⁴ Daniel je pažljivo i mudro razgovarao s Ariokom, zapovjednikom kraljevske straže, koji je trebao pogubiti babilonske mudrace. ¹⁵ Pitao ga je: »Zašto se kralj odlučio za takvu surovu kaznu?«

Ariok je sve objasnio Danielu. ¹⁶ Tada je Daniel otišao kod kralja. Molio ga je da mu da malo vremena, nakon čega će moći protumačiti kraljev san. ¹⁷ Poslije je otišao kući i sve ispričao svojim prijateljima Hananiji, Mišaelu i Azariji. ¹⁸ Tražio je da mole Boga na nebesima za milost i otkrivanje tajne kako ne bi bili pogubljeni zajedno s drugim babilonskim mudracima.

¹⁹ Daniel je te noći imao viziju. Bog mu je otkrio tajnu kraljevog sna. Zato je slavio Boga na nebesima:

Daniel tumači kraljev san

²⁴ Daniel je potom otišao kod Arioka, čovjeka kojem je kralj naredio da pobije babilonske mudrace. Rekao mu je: »Ne ubijaj babilonske mudrace! Odvedi me pred kralja. Ja ću mu reći što znači njegov san.«

²⁵ Ariok je žurno odveo Daniela kod kralja. Rekao je: »Našao sam među judejskim prognanicima čovjeka koji će kralju protumačiti njegov san.«

²⁶ Kralj je tada upitao Daniela (Beltešasara): »Možeš li mi reći što sam sanjao i što to znači?«

²⁷ Daniel je odgovorio kralju: »Mudraci, vidovnjaci, čarobnjaci i astrolozi ne mogu otkriti kraljevu tajnu. ²⁸ To može samo Bog na nebesima, a on je kralju Nabukodonosoru pokazao što će se događati u budućnosti. Reći ću ti što si sanjao i kakvu si viziju imao ležeći u krevetu. ²⁹ Kralju, dok si ležao u svom krevetu, mislio si o tome što će se dogoditi u budućnosti. Onaj koji ljudima otkriva tajne, otkrio ti je što će se događati. ³⁰ Meni je tajna otkrivena, ne zato što sam mudriji od drugih, nego da bi ti mogao razumjeti svoje misli i njihovo značenje.

³¹ Kralju, u snu si pred sobom vidio veliki kip, zastrašujuće golem i blistav. ³² Glava mu je bila od čistog zlata, grudi i ruke od srebra, a trbuh i bedra od bronce. ³³ Donji je dio nogu bio od željeza, a stopala su mu bila dijelom od željeza, dijelom od gline. ³⁴ Ugledao si stijenu koja se odvalila, ali ne ljudskim rukama. Udarila je u kip i smrskala mu stopala od željeza i gline. ³⁵ Odmah se rasulo sve željezo, glina, bronca, srebro i zlato. Bili su kao pljeva na gumnu^[f] koju ljeti raznese vjetar. Ništa od njih nije ostalo. A stijena, koja je udarila u kip, postala je velika planina koja je prekrila cijelu zemlju.

³⁶ To je bio tvoj san, a sada ćemo kralju otkriti njegovo značenje: ³⁷ ‘Ti si kralj nad kraljevima. Bog na nebesima dao ti je kraljevstvo, vlast, moć, snagu i slavu. ³⁸ Dao ti je da vladaš ljudima, divljim životinjama na zemlji i pticama u zraku. Gdje god da žive, ti vladaš nad njima. Ti si na tom kipu glava od zlata.

³⁹ Nakon tebe doći će kraljevstvo slabije od tvoga, ono srebrno. Zatim će doći treće kraljevstvo, ono brončano, koje će zavladati cijelom zemljom. ⁴⁰ Poslije će doći četvrto kraljevstvo, čvrsto kao željezo. I kao što željezo lomi sve pred sobom, tako će i ono razoriti sva druga kraljevstva.

⁴¹ Kao što su stopala i prsti na nogama kipa bili dijelom od gline, a dijelom od željeza, tako će i četvrto kraljevstvo biti podijeljeno. Imat će nešto od čvrstine željeza, ali je to željezo, kao što si vidio, ipak pomiješano s glinom. ⁴² Prsti na stopalima kipa bili su dijelom od željeza, a dijelom od gline. Tako će i četvrto kraljevstvo biti istovremeno čvrsto i krhko. ⁴³ Vidio si željezo pomiješano s glinom, no to se ipak ne može miješati. Tako će se i ljudi četvrtog kraljevstva miješati s drugima, ali nikad neće biti jedan narod.

⁴⁴ Tijekom četvrtog kraljevstva nebeski će Bog uspostaviti vječno kraljevstvo koje nikada neće propasti. Nad njim neće moći vladati neki drugi narod. Ono će dokrajčiti sva druga kraljevstva i trajat će zauvijek. ⁴⁵ Vidio si stijenu koja se odvalila, ali ne ljudskim rukama. Razorila je željezo, broncu, glinu, srebro i zlato. Rasula ih je u sitne komadiće. Tako je Bog pokazao kralju što će se događati u budućnosti. Kraljev je san istinit, a tumačenje je sna pouzdano.’«

⁴⁶ Tada se kralj Nabukodonosor s poštovanjem poklonio pred Danielom. Naredio je da se u njegovu čast prinesu žrtve i tamjan. ⁴⁷ Rekao je Danielu: »Sad znam da je tvoj Bog veći od svih bogova, Gospodar svih kraljeva. On otkriva ono što ne možemo znati, a tebi je otkrio ovu tajnu.«

⁴⁸ Potom je kralj Danielu dodijelio visok položaj i obasuo ga brojnim skupim darovima. Postavio ga je za vladara nad čitavom babilonskom pokrajinom i za glavara svih babilonskih mudraca. ⁴⁹ No Daniel je tražio od kralja da Šadrak, Mešak i Abed Nego preuzmu važne dužnosti u babilonskoj pokrajini, dok je on sam ostao na kraljevskom dvoru.

Klanjanje zlatnom kipu

3 Kralj Nabukodonosor dao je izraditi velikog zlatnoga idola. Bio je visok trideset, a širok tri metra.^[g] Postavio ga je u ravnici Duri, na području Babilonije. ² Pozvao je da se okupe svi upravitelji^[h], namjesnici, nadglednici, savjetnici, rizničari, suci, poglavari i drugi kraljevski službenici. Želio je da svi budu na svečanosti posvećenja kipa.

³ Svi su oni došli i okupili se pred kipom koji je postavio kralj Nabukodonosor. ⁴ Kraljevski je govornik tada objavio: »Ovo je zapovijed svim ljudima različitih naroda i jezika! ⁵ Kad čujete zvuk roga, frule, lire, citre, harfe, gajdi ili nekog drugoga glazbala, poklonite se i iskažite štovanje zlatnom kipu koji je postavio kralj Nabukodonosor. ⁶ Tko se ne bude klanjao i štovao zlatni kip, bit će odmah bačen u užarenu peć.«

⁷ Tada su se ljudi svih naroda i jezika, na zvuk roga, frule, lire, citre, harfe, gajdi i ostalih glazbala, klanjali i štovali zlatni kip koji je postavio kralj Nabukodonosor.

⁸ Neki su Babilonci iskoristili priliku i pred kraljem optužili Judejce. ⁹ Rekli su kralju Nabukodonosoru: »Živio zauvijek, kralju! ¹⁰ Kralju, izdao si naredbu da se svaki čovjek na zvuk roga, frule, lire, citre, harfe, gajdi i ostalih glazbala pokloni i štuje zlatni kip. ¹¹ Rekao si i to da će onaj koji se ne klanja i ne štuje zlatni kip biti bačen u užarenu peć. ¹² No neki Judejci, kojima si dodijelio važne dužnosti u Babiloniji, nisu to činili. Šadrak, Mešak i Abed Nego ne štuju tvoje bogove i ne klanjaju se zlatnom kipu koji si postavio.«

¹³ Nabukodonosor se razbjesnio i zapovjedio da se privedu Šadrak, Mešak i Abed Nego. Judejci su dovedeni pred kralja. ¹⁴ Nabukodonosor je rekao Šadraku, Mešaku i Abed Negu: »Je li istina da ne poštujete moje bogove i da se ne klanjate zlatnom kipu koji sam postavio? ¹⁵ Kad čujete zvuk roga, frule, lire, citre, harfe, gajdi i svih ostalih glazbala, poklonite se i iskažite štovanje zlatnom kipu. Ako to ne budete činili, bit ćete odmah bačeni u užarenu peć i nikakav vas bog tada neće moći spasiti od mene.«

¹⁶ Šadrak, Mešak i Abed Nego odgovorili su kralju: »Nabukodonosore, nećemo se braniti i opravdavati pred tobom. ¹⁷ Ako nas baciš u užarenu peć, Bog, kojeg štujemo, može nas spasiti. Ako želi, on će nas osloboditi. ¹⁸ Ali, kralju, trebaš znati da, ako nas i ne spasi, mi nećemo služiti tvojim bogovima niti se klanjati zlatnom kipu koji si postavio.«

¹⁹ Tada se izobličilo Nabukodonosorovo lice. Bio je bijesan na Šadraka, Mešaka i Abed Nega. Zapovjedio je da se peć užari sedam puta jače nego obično. ²⁰ Naredio je svojim najjačim vojnicima da ih vežu i bace u užarenu peć.

²¹ Tako su Šadrak, Mešak i Abed Nego bili vezani i bačeni u užarenu peć. Imali sa na sebi ogrtače, hlače, turbane i svu drugu odjeću. ²² Kralj je bio jako strog, a peć se prebrzo užarila pa je plamen ubio ljude koji su držali Šadraka, Mešaka i Abed Nega. ²³ Njih su trojica čvrsto vezani pali u užarenu peć.

²⁴ Kralj Nabukodonosor zaprepašten je ustao i rekao svojim savjetnicima: »Bacili smo u vatru tri vezana čovjeka!«

Odgovorili su mu: »Tako je, kralju.«

²⁵ No on im je rekao: »Ali ja vidim četvoricu kako hodaju po vatri! Nisu vezani ni ozlijeđeni. Četvrti među njima izgleda poput boga.«

²⁶ Tada je Nabukodonosor prišao otvoru užarene peći i povikao: »Šadrače, Mešače i Abed Nego, izađite! Dođite ovdje, vi sluge Svevišnjeg Boga!«

Šadrak, Mešak i Abed Nego izašli su iz vatre. ²⁷ Svi upravitelji, namjesnici, nadglednici i kraljevi savjetnici skupili su se oko njih i uvidjeli da im vatra nije spalila tijela, kosu ni odjeću. Nisu čak ni mirisali po paljevini.

²⁸ Nabukodonosor je rekao: »Slava Šadrakovu, Mešakovu i Abed Negovu Bogu! Poslao je svog anđela i oslobodio svoje sluge. Vjerovali su mu i odbili se pokoriti mojoj zapovijedi. Bili su spremni umrijeti da ne bi morali služiti i štovati nekog drugog boga. ²⁹ Stoga, proglašavam da će svaki čovjek, bilo kojeg naroda ili jezika, koji izusti išta protiv Šadrakova, Mešakova i Abed Negova Boga, biti raskomadan, a kuća će mu biti srušena. Jer, nema drugog boga koji ovako spašava ljude.« ³⁰ Tada je kralj unaprijedio Šadraka, Mešaka i Abed Nega u visoke babilonske dužnosnike.