Beginning

Ostarjeli kralj David

1 Kralj David zašao je u duboku starost i nikako se nije mogao ugrijati iako su ga pokrivali mnogim pokrivačima.

² Zato su njegovi sluge predložili: »Potražit ćemo mladu djevojku koja će biti uz tebe, kralju, i njegovati te. Ugrijat ćeš se dok bude ležala uz tebe, gospodaru kralju.«

³ Tražili su lijepu djevojku po cijelome Izraelu. Našli su Abišagu iz Šunama i doveli je kralju. ⁴ Djevojka je bila posebno lijepa. Njegovala je kralja i služila ga, ali on nije spavao s njom.

Adonija se želi domoći prijestolja

⁵ Adonija, sin Davidove žene Hagite, nadmeno je izjavio: »Ja ću biti kralj«. Nabavio je bojna kola i konje te pratnju od pedeset ljudi. ⁶ Njegov otac David nikad ga zbog toga nije prekorio. Također, bio je veoma naočit i rodio se odmah nakon Abšaloma. ⁷ Adonija se udružio sa Serujinim sinom Joabom i svećenikom Abjatarom koji su mu pružali podršku. ⁸ No svećenik Sadok, Jojadin sin Benaja, prorok Natan, Šimej, Rei i Davidovi junaci nisu stali uz njega.

⁹ Pored kamena Zoheleta, blizu izvora Rogel, Adonija je žrtvovao ovce, goveda i utovljenu telad. Na svečani je obred pozvao svu svoju braću, druge kraljeve sinove i sve Judejce koji su bili u kraljevoj službi. ¹⁰ Prorok Natan, Benaja i Davidovi junaci nisu bili pozvani, baš kao ni Adonijin polubrat Salomon.

Natan savjetuje Bat Šebu

¹¹ Natan je upitao Bat Šebu, Salomonovu majku: »Znaš li da je Hagitin sin Adonija postao kralj, a naš gospodar David ništa o tome ne zna? ¹² Zato mi sad dopusti da ti dam savjet kako bi spasila svoj život i život svoga sina. ¹³ Idi odmah kralju Davidu i reci mu: ‘Moj gopodaru kralju, nisi li se ti zakleo svojoj sluškinji: »Tvoj će sin Salomon biti kralj nakon mene i naslijedit će moje prijestolje! Zašto je onda Adonija postao kralj?«’ ¹⁴ Dok budeš razgovarala s kraljem, ja ću doći i potvrditi tvoje riječi.«

¹⁵ Bat Šeba je otišla u odaje ostarjeloga kralja kojeg je ondje njegovala Abišaga iz Šunama.

¹⁶ Duboko se poklonila pred kraljem, a on je pitao: »Što mogu učiniti za tebe?«

¹⁷ »Gospodaru«, reče mu ona, »Zakleo si se BOGOM: ‘Tvoj će sin Salomon biti kralj nakon mene i naslijedit će moje prijestolje.’ ¹⁸ No ne znaš da se Adonija proglasio kraljem. ¹⁹ Žrtvovao je mnogo volova, utovljene stoke i ovaca. Pozvao je sve kraljeve sinove, svećenika Abjatara i vojnog zapovjednika Joaba, ali tvoga slugu Salomona nije pozvao. ²⁰ Oči cijeloga Izraela uperene su u tebe, moj gospodaru kralju. Svi čekaju da objaviš tko će naslijediti kraljevsko prijestolje nakon tebe. ²¹ Ako moj gospodar kralj ne odredi nasljednika, mene i moga sina Salomona smatrat će izdajicama onog trena kad kralj umre.«

²² Dok je ona još govorila, stigao je prorok Natan.

²³ Kralju su javili: »Prorok Natan je ovdje.«

Natan je došao pred kralja i poklonio se pred njim do zemlje. ²⁴ Rekao je: »Moj gospodaru kralju, jesi li ti odredio da će Adonija biti kralj nakon tebe i da će preuzeti tvoje prijestolje? ²⁵ Jer, on je danas žrtvovao mnogo volova, utovljene teladi i ovaca. Na obred je pozvao sve kraljeve sinove, vojne zapovjednike i svećenika Abjatara. Eno ih, jedu i piju s njim, i kliču: ‘Živio kralj Adonija!’ ²⁶ No nije pozvao ni mene, ni svećenika Sadoka, ni Jojadinog sina Benaju, kao ni tvoga slugu Salomona. ²⁷ Jesi li ti tako odlučio, moj gospodaru kralju, a da mi nisi obznanio tko će biti tvoj nasljednik?«

²⁸ Tada je kralj David rekao: »Pozovite Bat Šebu.«

Kad je došla Bat Šeba i stala pred kralja, ²⁹ on se zakleo: »Zaklinjem se BOGU, koji me izbavio iz svake nevolje, ³⁰ danas ću izvršiti što sam ti obećao pred Izraelovim Bogom: ‘Tvoj će sin Salomon biti kralj nakon mene i naslijedit će moje prijestolje.’«

³¹ Bat Šeba poklonila se kralju do zemlje i rekla: »Zauvijek neka živi moj gospodar, kralj David!«

Salomon postaje kralj

³² Kralj David je rekao: »Pozovite mi svećenika Sadoka, proroka Natana i Jojadinog sina Benaju.«

Kad su došli pred kralja, ³³ on im je rekao: »Okupite sluge svoga gospodara i odvedite moga sina Salomona na mojoj mazgi do izvora Gihon.^{[a] 34} Neka ga tamo svećenik Sadok i prorok Natan pomažu^[b] za kralja cijeloga Izraela. Zatim zatrubite u rogove i vičite: ‘Živio kralj Salomon!’ ³⁵ Poslije ga otpratite natrag u grad. Neka dođe i sjedne na moje prijestolje jer će biti kralj nakon mene. Odredio sam ga za vladara Izraela i Jude.«

³⁶ Jojadin sin Benaja odgovorio je kralju: »Amen!^[c] Neka tako i BOG potvrdi moga gospodara kralja. ³⁷ Kao što je BOG bio uz moga gospodara kralja, neka tako bude i uz Salomona! Neka njegovo kraljevstvo bude još veće od Davidovog kraljevstva!«

³⁸ Svećenik Sadok, prorok Natan, Jojadin sin Benaja i Davidovi osobni čuvari^[d] odveli su Salomona na mazgi kralja Davida dolje, na izvor Gihon. ³⁹ Iz šatora sastanka svećenik je Sadok uzeo rog s uljem i izvršio obredno pomazanje Salomona za kralja. Potom su zatrubili u rogove i sav je narod povikao: »Živio kralj Salomon!« ⁴⁰ Svi su ga pratili natrag u grad, glasno svirajući frule i silno se radujući, tako da se treslo tlo pod njima.

⁴¹ Adonija i svi njegovi uzvanici čuli su buku dok su završavali s gozbom.

Kad je Joab začuo zvuk roga, upitao je: »Kakva je to silna graja u gradu?«

⁴² Dok je još govorio, stigao je Jonatan, sin svećenika Abjatara.

Adonija ga je pozvao: »Uđi! Dobar si čovjek i sigurno donosiš dobre vijesti.«

⁴³ »Ne« odgovorio je Jonatan. »Naš je gospodar, kralj David, postavio Salomona za kralja. ⁴⁴ Kralj je poslao Salomona na kraljevoj mazgi na izvor Gihon. Pratili su ga svećenik Sadok, prorok Natan, Jojadin sin Benaja i kraljeva straža. ⁴⁵ Ondje su ga svećenik Sadok i prorok Natan obredno pomazali za kralja. Krenuli su natrag u grad, veseleći se tako silno da se cijeli grad podigao na noge. To je buka koju čujete. ⁴⁶ Salomon već sjedi na kraljevskom prijestolju, ⁴⁷ a kraljevi službenici dolaze našem gospodaru, kralju Davidu, i čestitaju mu: ‘Neka Bog proslavi Salomonovo ime i neka on bude još veći kralj od tebe!’ Kralj se poklonio Bogu u svojim odajama ⁴⁸ i rekao: ‘Neka je danas blagoslovljen Izraelov Bog koji mi je dopustio da vidim svog potomka kako sjedi na mome prijestolju.’«

⁴⁹ Svi su se Adonijini uzvanici razišli uplašeni s gozbe. ⁵⁰ Adonija, koji se sad bojao Salomona, sklonio se pokraj žrtvenika, uhvativši se za rogove žrtvenika.^[e]

⁵¹ Salomonu je rečeno: »Adonija se uplašio kralja Salomona. Drži se za rogove žrtvenika i govori: ‘Neka mi se kralj Salomon zakune da neće pogubiti svoga slugu.’«

⁵² Salomon je odgovorio: »Ako se pokaže poštenim čovjekom, neće mu pasti ni dlaka s glave. No ako se pokaže da je činio zlo, umrijet će.«

⁵³ Kralj je Salomon poslao ljude da Adoniju odvoje od žrtvenika. Adonija je prišao kralju i poklonio se, a Salomon mu je rekao: »Idi kući.«

Davidove posljednje upute Salomonu

2 Kad se Davidu približilo vrijeme smrti, zapovjedio je svome sinu Salomonu:

² »Uskoro ću umrijeti«, rekao je. »Budi snažan i hrabar, ³ izvršavaj ono što je odredio BOG, drži se njegovih uredbi i zapovijedi, zakona i propisa koji su zapisani u Mojsijevom zakonu. Tako ćeš biti uspješan, što god radio i kamo god išao, ⁴ a BOG će ispuniti obećanje koje mi je dao: ‘Ako tvoji potomci budu pazili kako žive, ako svim svojim srcem i dušom budu vjerno činili što tražim, uvijek će jedan od njih sjediti na izraelskom prijestolju.’

⁵ Sâm znaš što je učinio Serujin sin Joab s dvojicom zapovjednika izraelske vojske. Ubio je Abnera, Nerovog sina, i Amasu, Jeterovog sina. Prolio je njihovu krv u vrijeme mira, kao da je rat. Tom je krvlju umazao svoj pojas i obuću na nogama. ⁶ Postupi s njim kako misliš da je najbolje i ne dopusti da umre nekažnjen.

⁷ Sinovima Barzilaja iz Gileada uzvrati dobrotom jer su je iskazali i meni kad sam bježao pred tvojim bratom Abšalomom. Stoga, neka uvijek budu među onima koji jedu za tvojim stolom.^[f]

⁸ Ne zaboravi ni Šimeja, Gerinog sina, Benjaminovca iz Bahurima, koji me teškim kletvama proklinjao dok sam bježao u Mahanaim. Kad mi je kasnije izašao ususret na rijeci Jordan, zakleo sam mu se BOGOM da ga neću pogubiti. ⁹ No ti ga nemoj ostaviti nekažnjenog. Mudar si čovjek i znat ćeš kako postupiti. Pogubi ga sijedog i staroga.«

David umire

¹⁰ Potom je David umro. Sahranjen je u Davidovom gradu. ¹¹ Vladao je Izraelom četrdeset godina—sedam godina u Hebronu i trideset tri godine u Jeruzalemu.

Adonijina smrt

¹² Salomon je naslijedio prijestolje svoga oca Davida i zadobio potpunu vlast u kraljevstvu.

¹³ Adonija, Hagitin sin, otišao je kod Salomonove majke Bat Šebe. Ona ga je upitala: »Dolaziš li u miru?«

»Da, dolazim u miru«, odgovorio je ¹⁴ i upitao: »Mogu li te nešto zamoliti?«

»Reci«, odgovori mu ona.

¹⁵ »Kao što znaš«, rekao je Adonija, »kraljevstvo je trebalo pripasti meni i cijeli je Izrael očekivao da ću ja biti kralj. No ono je pripalo mome bratu jer je tako odredio BOG. ¹⁶ Sad imam jednu molbu. Nemoj me odbiti!«

»Nastavi«, rekla je Bat Šeba.

¹⁷ »Molim te, reci kralju Salomonu«, nastavi Adonija, »jer on tebe neće odbiti, neka mi dodijeli Abišagu iz Šunama za ženu.«

¹⁸ »Dobro«, odgovori Bat Šeba. »Razgovarat ću s kraljem u tvoje ime.«

¹⁹ Potom je Bat Šeba otišla kod kralja Salomona da se zauzme za Adoniju. Kralj je ustao i prišao majci, poklonio joj se i zatim sjeo na svoje prijestolje. Zapovjedio je da se donese prijestolje i za kraljevu majku pa je ona sjela s njegove desne strane.

²⁰ »Imam jednu malu molbu«, rekla je. »Nemoj me odbiti.«

»Reci majko«, odgovorio je kralj, »tebe ne odbijam.«

²¹ Rekla je: »Neka se Abišaga iz Šunama dodijeli tvome bratu Adoniji za ženu.«

²² Kralj je Salomon odgovorio majci: »Zašto tražiš Abišagu iz Šunama za Adoniju? Mogla si isto tako tražiti i kraljevstvo za njega jer je on moj stariji brat! Mogla si tako tražiti i položaje za svećenika Abjatara i Serujinog sina Joaba!«

²³ Tada se kralj Salomon zakleo Bogom: »Neka me BOG kazni ako Adoniji ne oduzmem život zbog ove molbe! ²⁴ Zaklinjem se BOGU koji me učvrstio na prijestolju mog oca Davida i dao mi kraljevstvo, kao što je obećao, Adonija će danas biti pogubljen!«

²⁵ Poslao je Jojadinog sina Benaju, a on je pogubio Adoniju.

Abjatar otjeran u progonstvo

²⁶ Poslije je kralj rekao svećeniku Abjataru: »Vrati se na svoja polja u Anatot. Zaslužio si smrt, ali neću te pogubiti jer si pred mojim ocem Davidom nosio BOŽJI kovčeg i s njim dijelio sve nevolje.«

²⁷ Tako je Salomon isključio Abjatara iz BOŽJEG svećenstva, ispunivši ono što je BOG objavio u Šilu o Elijevoj obitelji.^[g]

Joabova smrt

²⁸ Kad je sve to čuo Joab, pobjegao je u BOŽJI šator i uhvatio se za rogove žrtvenika.^[h] On je podržavao Adoniju, ali ne i Abšaloma. ²⁹ Kralju je Salomonu dojavljeno gdje se sklonio Joab, a on je poslao Jojadinog sina Benaju, rekavši mu: »Idi i ubij ga!«

³⁰ Benaja je ušao u Božji šator i rekao Joabu: »Kralj ti zapovijeda da izađeš!«

No Joab je odgovorio: »Ne, umrijet ću ovdje.«

Benaja je to dojavio kralju.

³¹ Tada je kralj zapovjedio Benaji: »Učini kako je rekao. Ubij ga i sahrani! Tako ćeš s mene i s obitelji moga oca ukloniti krivnju zbog nevine krvi koju je prolio Joab. ³² BOG ga sad kažnjava za tu krv. Bez znanja moga oca Davida, ubio je dvojicu ljudi koji su bili bolji i pravedniji od njega: Abnera, Nerovog sina, zapovjednika izraelske vojske, i Amasu, Jeterovog sina, zapovjednika judejske vojske. ³³ Neka krivnja za prolijevanje njihove krvi zauvijek padne na Joaba i njegovu obitelj. A nad Davidom i njegovim potomcima, nad njegovom vladarskom kućom i kraljevstvom, neka zauvijek vlada BOŽJI mir.«

³⁴ Tako je Benaja, Jojadin sin, ubio Joaba i pokopao ga blizu njegovog doma na rubu pustinje. ³⁵ Kralj je zatim postavio Benaju za vojnog zapovjednika umjesto Joaba, a Sadoka za svećenika umjesto Abjatara.

Šimejeva smrt

³⁶ Kralj je potom poslao po Šimeja i rekao mu: »Sagradi si kuću u Jeruzalemu i živi u njoj, ali ne odlazi iz grada. ³⁷ Onoga dana kad izađeš iz grada i prijeđeš potok Kidron, budi siguran da ćeš umrijeti i sâm biti kriv za svoju smrt.«

³⁸ Šimej je odgovorio kralju: »Dobro si odredio. Učinit ću kako mi zapovijeda moj gospodar kralj.«

Tako je Šimej dugo živio u Jeruzalemu.

³⁹ No tri godine kasnije, dogodilo se da su dvojica Šimejevih robova pobjegla k Maakinom sinu Akišu, kralju Gata. Šimeju su javili da su mu robovi u Gatu.

⁴⁰ Osedlao je magarca, otišao kod Akiša u Gat i vratio svoje robove.

⁴¹ Kad su Salomonu javili da je Šimej izašao iz Jeruzalema i da se vratio iz Gata, ⁴² kralj ga je pozvao i rekao mu: »Zar se nisam zakleo BOGOM kad sam te upozorio da ćeš sigurno umrijeti onog dana kad izađeš iz grada? Tada si rekao da ćeš poslušati. ⁴³ Zašto se onda nisi pokorio mojoj zapovjedi? Zašto si prekršio obećanje BOGU?«

⁴⁴ Kralj je dalje govorio Šimeju: »Ti dobro znaš sve zlo koje si učinio mome ocu Davidu i znaš da će te za to kazniti BOG. ⁴⁵ A mene će BOG blagosloviti i Davidovo će prijestolje zauvijek čvrsto stajati pred njim.«

⁴⁶ Tada je kralj izdao zapovijed Benaji, Jojadinom sinu, i on je ubio Šimeja.

I tako je Salomon preuzeo potpunu vlast nad svojim kraljevstvom.