Beginning

Razvod i preudaja

24 Čovjek se može oženiti ženom koja mu se kasnije ne svidi jer otkrije nešto nedolično kod nje. Može joj napisati i uručiti potvrdu o razvodu te je poslati iz svoje kuće. ² Kad ode iz njegove kuće, ona se može udati za drugog čovjeka. ³ Može se dogoditi da se ne svidi ni drugom mužu pa joj on napiše i uruči potvrdu o razvodu i pošalje je iz svoje kuće. Ili se može dogoditi da drugi muž umre. ⁴ U tom slučaju njezin prvi muž, koji se od nje razveo, ne može je ponovo uzeti za ženu jer je za njega postala nečista. Bilo bi to BOGU odvratno. Ne navlači krivnju na zemlju koju ti tvoj BOG daje u nasljedstvo!

Razni propisi

⁵ Ako se čovjek tek oženio, ne šaljite ga da služi vojnu ili drugu građansku obavezu. Neka godinu dana bude oslobođen takvih obaveza, da može biti kod kuće i usrećiti svoju ženu.

⁶ Kad nekome daješ zajam, ne uzimaj njegov mlinski kamen^[a]—ni gornji ni donji—kao jamstvo za dug, jer bi time uzeo ono od čega čovjek živi.

⁷ Ako netko otme svog sunarodnjaka Izraelca pa ga prisili na ropstvo ili proda, neka se otmičar pogubi. Iskorijeni zlo iz svoje sredine!

⁸ Čuvaj se pojave zaraznih kožnih bolesti. Pažljivo slijedi sve upute svećenika Levita, točno kako sam im zapovjedio. ⁹ Sjeti se što je tvoj BOG učinio Mirjam na putovanju iz Egipta.

¹⁰ Kad bližnjemu daš nešto u zajam, nemoj ulaziti u njegovu kuću da bi uzeo jamstvo. ¹¹ Pričekaj vani, a čovjek, kojem daješ zajam, neka ti sam donese jamstvo. ¹² Ako je siromašan, a dao ti je svoj ogrtač kao jamstvo, nemoj ga zadržavati preko noći. ¹³ Vrati mu ogrtač do zalaska sunca, da može u njemu spavati, pa će te on blagosloviti. BOG će ti to uzeti za dobro.

¹⁴ Ne iskorištavaj siromašnog i potrebitog najamnog radnika, bio on Izraelac ili stranac koji živi u jednom od tvojih gradova. ¹⁵ Isplati mu dnevnu plaću svakog dana prije zalaska sunca jer je siromašan i ovisi o njoj. U suprotnom, požalit će se BOGU na tebe pa ćeš snositi krivnju.

¹⁶ Ne smijete pogubiti roditelje zbog zločina djece, ni djecu zbog zločina roditelja. Svaki zločinac mora biti pogubljen za svoj grijeh.

¹⁷ Ne smiješ uskraćivati pravdu strancu ili siročetu. Nikad od udovice ne uzimaj njezinu odjeću kao jamstvo. ¹⁸ Sjeti se da si bio rob u Egiptu i da te tvoj BOG odande oslobodio. Zato ti zapovijedam da tako činiš.

¹⁹ Kad požanješ žetvu na svome polju pa zaboraviš koji snop, ne vraćaj se da bi ga pokupio. Ostavi to strancu, siročetu i udovici. Tako će te tvoj BOG blagosloviti u svemu što činiš.

²⁰ Kad otreseš svoju maslinu, ne pobiri što ostane na granama. Ostavi to strancu, siročetu i udovici.

²¹ Kad obereš grožđe u svome vinogradu, ne vraćaj se po ostatke. Ostavi to strancu, siročetu i udovici. ²² Sjeti se da si bio rob u Egiptu. Zato ti zapovijedam da tako činiš.

25 Kad nastane spor između dvije osobe, neka ga iznesu pred sud. Suci će donijeti presudu: nedužnoga će proglasiti pravednim, a krivca krivim. ² Ako sudac presudi kaznu šibanjem, zapovjedit će krivcu da legne i primi kaznu u njegovoj prisutnosti. Primit će onoliko udaraca koliko njegov prijestup zaslužuje, ³ ali ne više od četrdeset. Ne smiješ mu dati više od toga jer moraš poštovati njegov život.

⁴ Ne zavezuj usta volu dok obrađuje žito^[b], da može jesti.

Djeverova dužnost

⁵ Ako braća žive zajedno, pa jedan od njih umre a da nije imao sina, neka se pokojnikova udovica ne preudaje izvan obitelji. Neka se brat njezinog muža oženi njome i spava s njom. Tako će izvršiti svoju dužnost prema njoj. ⁶ Prvi sin kojeg rodi neka se vodi na ime pokojnog brata, da njegova loza ne bi nestala iz Izraela.

⁷ Ako čovjek ne želi oženiti ženu svog brata, neka ona ode starješinama, koji se sastaju na gradskim vratima, i kaže: »Brat moga pokojnog muža odbija sačuvati lozu svog brata u Izraelu. Ne želi izvršiti svoju dužnost prema meni.« ⁸ Tada će ga gradske starješine pozvati i razgovarati s njim. Ako on uporno govori: »Ne želim je oženiti«, ⁹ neka mu bratova udovica priđe u prisutnosti starješina. Neka mu skine sandalu s jedne noge, pljune mu u lice i izjavi: »Ovako se radi čovjeku koji neće podići potomstvo svome bratu.« ¹⁰ I njegova će obitelj u Izraelu biti poznata kao »obitelj izuvenoga«.

Razni propisi

¹¹ Ako se dvojica potuku pa žena jednog od njih krene pomoći svome mužu i uhvati napadača za genitalije, ¹² odsjeci joj ruku. Nemoj imati sažaljenja prema njoj.

¹³ Kad nešto prodaješ, nemoj koristiti utege koji su preteški ili prelagani.^{[c] 14} Nemoj u svojoj kući držati prevelike i premale mjere. ¹⁵ Neka tvoji utezi i mjere budu točni i pošteni, da bi dugo poživio u zemlji koju ti daje tvoj BOG. ¹⁶ Tvom je BOGU odvratan svatko tko postupa nepošteno.

Uništenje Amalečana

¹⁷ Sjeti se što su ti Amalečani učinili na putu iz Egipta. ¹⁸ Nisu imali strahopoštovanja prema Bogu pa su te, kad si bio umoran i iscrpljen, presreli i pobili sve koji su bili zaostali na putu. ¹⁹ Tvoj će ti BOG dati počinak od svih neprijatelja što te okružuju u zemlji koju ti daje kao nasljedstvo. No ne zaboravi uništiti Amalečane, da ih se više nitko ne sjeća.

Prinos prvina

26 Uskoro ćeš ući u zemlju koju ti tvoj BOG daje u nasljedstvo pa ćeš je zaposjesti i nastaniti se ondje. ² Kad uzgojiš usjeve u zemlji, koju ti daje tvoj BOG, od svega što budeš uzgojio uzmi nešto prvih plodova i stavi ih u košaru. Zatim idi na mjesto koje će tvoj BOG izabrati za svoju prisutnost među vama. ³ Ondje reci svećeniku koji će služiti u to vrijeme: »Danas izjavljujem tvome BOGU da sam došao u zemlju za koju se BOG zakleo našim precima da će nam je dati.« ⁴ Svećenik će uzeti košaru od tebe i staviti je ispred žrtvenika tvoga BOGA. ⁵ Tada izjavi pred svojim BOGOM: »Moj je predak bio lutalica Aramejac, koji je otišao u Egipat sa samo nekoliko ljudi. Boravio je ondje, a od njega je nastao velik, moćan i brojan narod. ⁶ Ali Egipćani su loše postupali s nama, tlačili nas i prisiljavali na težak rad. ⁷ Zato smo zavapili BOGU koji je Bog naših predaka. BOG je čuo naš vapaj i vidio našu nevolju, muku i potlačenost. ⁸ BOG nas je izveo iz Egipta svojom moći i snagom, velikim i strašnim djelima, znamenjima i čudima. ⁹ Doveo nas je na ovo mjesto i dao nam ovu zemlju, zemlju kojom teče med i mlijeko. ¹⁰ Stoga, sad sam donio prvine plodova zemlje koju si mi ti, BOŽE, dao.« Stavi košaru pred svog BOGA i pokloni mu se. ¹¹ Zatim ti i tvoji ukućani, zajedno s Levitima i strancima koji žive s vama, uživajte u svim dobrima koja ti je dao tvoj BOG.

Godina desetina

¹² Svaka treća godina je godina desetina. Tada moraš odvojiti desetine od svih svojih usjeva i dati ih Levitima, strancima, siročadi i udovicama u svome gradu. Tako će oni imati dovoljno hrane. ¹³ Onda reci pred svojim BOGOM: »Iznio sam iz kuće sveti prilog i dao ga Levitima, strancima, siročadi i udovicama, baš kao što si zapovjedio. Nisam prekršio niti zaboravio nijednu od tvojih zapovijedi. ¹⁴ Nisam jeo od svetog priloga dok sam žalovao za pokojnikom, nisam doticao prilog dok sam bio nečist, niti sam išta od toga prinosio za mrtve. Pokoravao sam se svome BOGU. Učinio sam sve što si mi zapovjedio. ¹⁵ Pogledaj s neba, iz svog svetog prebivališta! Blagoslovi svoj narod Izrael i zemlju koju si nam dao, kao što si se zakleo našim precima—zemlju kojom teče med i mlijeko.«

Izrael treba izvršavati Božje zapovijedi

¹⁶ Tvoj BOG danas ti zapovijeda da vršiš ove uredbe i zakone. Pomno ih izvršavaj svim svojim srcem i svom svojom dušom. ¹⁷ Danas si izjavio da je BOG tvoj Bog i da ćeš živjeti kako on kaže^[d], držati se njegovih uredbi, zapovijedi i zakona te mu se pokoravati. ¹⁸ A BOG je danas izjavio da si ti njegov narod, njegovo dragocjeno vlasništvo, kao što ti je i obećao, i da trebaš izvršavati sve njegove zapovijedi. ¹⁹ Tada će te u hvali, slavi i časti izdići iznad svih naroda koje je stvorio i tada ćeš biti narod koji je svet svome BOGU, kao što je obećao.

Zakon na kamenju

27 Mojsije i izraelske starješine zapovjedili su narodu: »Držite sav zakon koji vam danas dajem. ² Kad prijeđeš preko rijeke Jordan u zemlju koju ti daje tvoj BOG, uspravi veliko kamenje i okreči ga. ³ Zatim na njemu napiši sve riječi ovog zakona. Nakon toga možeš ući u zemlju koju ti daje tvoj BOG. Zemlja je to kojom teče med i mlijeko, kao što ti je obećao BOG tvojih predaka. ⁴ Dakle, kad prijeđeš preko Jordana, postavi to kamenje na planini Ebal i ožbukaj ga, kao što ti danas zapovijedam. ⁵ Ondje napravi žrtvenik svome BOGU od kamenja koje nećeš obraditi željeznim alatom. ⁶ Napravi žrtvenik svome BOGU od neklesanog kamenja. Zatim na njemu prinesi žrtve paljenice svome BOGU. ⁷ Prinesi ondje i žrtve slavljenice pa ih jedi i veseli se pred svojim BOGOM. ⁸ A na onom kamenju čitko napiši sve riječi ovog zakona.«

⁹ Tada su Mojsije i Leviti svećenici rekli cijelom Izraelu: »Izraele, stišaj se i slušaj! Danas si postao narod svog BOGA. ¹⁰ Pokoravaj se svome BOGU i izvršavaj njegove zapovijedi i uredbe koje ti danas dajem.«

Blagoslovi i prokletstva

¹¹ Tog je istog dana Mojsije zapovjedio narodu:

¹² Kad prijeđete preko rijeke Jordan, ova će plemena stati na planinu Gerizim i blagosloviti narod: Šimun, Levi, Juda, Isakar, Josip i Benjamin. ¹³ A ova će plemena stati na planinu Ebal i izreći prokletstva: Ruben, Gad, Ašer, Zebulun, Dan i Naftali.

¹⁴ Neka Leviti jakim glasom objave cijelom izraelskome narodu:

¹⁵ »Proklet bio tko napravi idola—lik ili kip od kamena, drva ili metala—i postavi ga u tajnosti. To je BOGU odvratno.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

¹⁶ »Proklet bio tko ne poštuje svog oca ili majku.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

¹⁷ »Proklet bio tko pomakne susjedov kamen međaš.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

¹⁸ »Proklet bio tko slijepca navede na krivi put.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

¹⁹ »Proklet bio tko uskrati pravdu strancu, siročetu ili udovici.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

²⁰ »Proklet bio tko ima spolni odnos sa ženom svog oca jer mu tako nanosi sramotu.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

²¹ »Proklet bio tko ima spolni odnos s bilo kojom životinjom.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

²² »Proklet bio tko ima spolni odnos sa svojom sestrom ili polusestrom.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

²³ »Proklet bio tko ima spolni odnos sa svojom punicom.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

²⁴ »Proklet bio tko u tajnosti ubije bližnjega.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

²⁵ »Proklet bio tko primi mito da ubije nedužnoga.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

²⁶ »Proklet bio tko ne podržava ovaj zakon vršeći ga.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«