Print Page Options
Previous Prev Day Next DayNext

Book of Common Prayer

Daily Old and New Testament readings based on the Book of Common Prayer.
Duration: 861 days
Chinanteco de Comaltepec (CCO)
Version
Error: Book name not found: Ps for the version: Chinanteco de Comaltepec
Error: Book name not found: Ps for the version: Chinanteco de Comaltepec
Error: Book name not found: Ps for the version: Chinanteco de Comaltepec
Error: Book name not found: Ps for the version: Chinanteco de Comaltepec
Error: Book name not found: Joel for the version: Chinanteco de Comaltepec
Santiago 1:1-15

Santiago

Jnea˜ siiˉ Tiáa˜, jaangˋ dseaˋ i̱ jmóoˋ lají̱i̱ˈ˜ e iing˜ Fidiéeˇ có̱o̱ˈ˜guɨ Fíiˋnaaˈ Dseaˋ Jmáangˉ, jo̱ jmoˈˊo e jiˋ la e catɨ́ɨngˉ lajɨˋ guitu̱ˊ ˈléˈˋ dseaˋ Israel i̱ lɨ́ɨngˊ dseaˋ quiáˈˉ Dseaˋ Jmáangˉ i̱ sɨsooˇ sɨjǿngˆ fɨˊ laˈúngˉ fɨˊ jmɨgüíˋ. Guicó̱o̱ˈˇbaaˈ lajaangˋ lajaangˋnaˈ.

Fidiéeˇbingˈ i̱ jmɨcó̱o̱ˈ˜ dseaˋ e ñirˊ e˜ nijmérˉ

Dseaˋ rúˈˋnaaˈ dseaˋ quiáˈˉ Dseaˋ Jmáangˉ, güɨlɨˈiáangˋ óoˊnaˈ mɨ˜ íingˈ˜naˈ lɨ́ˈˆ doñiˊ eeˋ e huɨ́ɨngˊ, dsʉco̱ˈ nɨñíbˆ ˈnʉ́ˈˋ guiʉ́ˉ e mɨ˜ móoˉnaˈ jaléˈˋ e huɨ́ɨngˊ do, jo̱baˈ eáangˊguɨ seaˋ bíˋ quíiˆnaˈ e téˈˋnaˈ fɨˊ guiʉ́ˉ lɨ˜ nɨteáangˋnaˈ có̱o̱ˈ˜ Dseaˋ Jmáangˉ. Jo̱ co̱ˈ jmɨˈúumˋbaˈ e dseángˈˉ téˈˋbaˈ e nisíngˈˉnaˈ teáˋguɨ e fɨˊ guiʉ́ˉ do có̱o̱ˈ˜ jaléˈˋ e dsingɨ́ɨngˉnaˈ do, jo̱baˈ nilɨguiúngˉnaˈ laco̱ˈ sɨˈíˆ fɨˊ quiniˇ Fidiéeˇ.

Jo̱ song jaangˋ dseaˋ lajeeˇ laˈóˈˋ ˈnʉ́ˈˋ jaˋ ñirˊ e˜ nijmérˉ quiáˈˉ lɨ́ˈˆ doñiˊ eeˋ, jo̱baˈ ˈnéˉ e nimɨ́ˈrˉ Fidiéeˇ e nijmɨcó̱o̱ˈ˜ quiáˈrˉ e niˈɨ́ˆ dsíirˊ e˜ jaléˈˋ e nijmérˉ quiáˈˉ jaléˈˋ e camɨrˊ do; co̱ˈ íˋbingˈ cuøˈˊ jaléngˈˋ dseaˋ lalíingˋ jo̱guɨ e iáangˋ dsíirˊ mɨ˜ mɨˈˊ dseaˋ írˋ e jmɨcó̱o̱iñˈ˜ do quiáˈrˉ, jo̱guɨ jaˋ e ˈgaaiñˋ jí̱i̱ˈ˜ co̱o̱ˋ quiáˈˉ jaléˈˋ e jo̱ cajo̱. Dsʉˈ mɨ˜ nimɨ́ˈrˉ Fidiéeˇ lajo̱, ˈnéˉ e jábˈˉ nilíiñˋ e nijmɨcó̱o̱bˈ˜ dseaˋ do quiáˈrˉ, jo̱guɨ jaˋ ɨ́ˆ dsíirˊ jí̱i̱ˈ˜ co̱o̱ˋ faˈ e dseaˋ do jaˋ nijmɨcó̱o̱ˈr˜ có̱o̱ˈ˜ e jo̱; co̱ˈ song i̱i̱ˋ dseaˋ jaˋ óorˋ júuˆ ta˜ dsíiˊ e nijmɨcó̱o̱ˈ˜ Fidiéeˇ quiáˈrˉ, jo̱baˈ i̱ dseaˋ íˋ lɨ́ɨiñˊ lafaˈ jmɨɨˋ mɨ˜ dsiguíingˉ có̱o̱ˈ˜ guíˋ fɨˊ la fɨˊ na. Jo̱ i̱ dseaˋ i̱ lɨ́ɨngˊ lajo̱ jaˋ güɨˈíˋ dsíirˊ faˈ lɨɨng˜ eeˋ nijmɨcó̱o̱ˈ˜ Fidiéeˇ quiáˈrˉ, co̱ˈ jaˋ niñíiñˋ jí̱i̱ˈ˜ co̱o̱ˋ e jo̱ quiáˈˉ dseaˋ do. Co̱ˈ i̱ dseaˋ laˈíˋ, lana ɨˊ dsíirˊ co̱o̱ˋ jo̱guɨ dsaˈóˋ e jiébˈˋ nɨˈɨˊ dsíirˊ, jo̱guɨ jaˋ iʉ˜ dsíirˊ có̱o̱ˈ˜ jaléˈˋ e jmóorˋ do cajo̱.

Jo̱ fɨ́ɨˉguɨ́ɨ ˈnʉ́ˈˋ, dseaˋ rúˈˋnaaˈ dseaˋ quiáˈˉ Dseaˋ Jmáangˉ, e i̱i̱ˋ lajeeˇ laˈóˈˋ ˈnʉ́ˈˋ i̱ jaˋ ˈgaˈˊ lɨˊ seaˋ quiáˈˉ fɨˊ jmɨgüíˋ la, jo̱baˈ ˈnéˉ e nijmiˈiáamˋ dsíiˊ i̱ dseaˋ laˈíˋ, co̱ˈ Fidiéeˇbingˈ i̱ niseángˈˊ i̱ dseaˋ do yʉ́ˈˆ mɨ˜ nitɨ́ˉ oor˜ quiáˈrˉ. 10 Jo̱guɨ lajo̱bɨ cajo̱ i̱i̱ˋ lajeeˇ laˈóˈˋ ˈnʉ́ˈˋ i̱ seaˋ cuuˉ, ˈnéˉ e nijmiˈiáamˋ dsíiˊ dseaˋ do fɨng cajméeˋ Fidiéeˇ e nijgiáaiñˉ dseaˋ do, co̱ˈ i̱ dseaˋ seaˋ cuuˉ do lɨ́ɨiñˊ lafaˈ co̱o̱ˋ líˆ quiáˈˉ lɨ́ˈˆ doñiˊ eeˋ onuuˋ, co̱ˈ jaˋ huǿøˉ téˈˋ e jí̱ˈˋ. 11 Co̱ˈ mɨ˜ nilɨguíiˉ ieeˋ, dsifɨˊ lajo̱b lɨfíngˈˆ líˆ quiáˈˉ e onuuˋ do, jo̱ dsifɨˊ ladob nitéˈˋ fɨˊ ni˜ uǿˉ, jo̱guɨ íimˉ lají̱i̱ˈ˜ e iaˈˊ do. Jo̱ lajo̱b lɨ́ɨˊ có̱o̱ˈ˜ i̱ dseaˋ seaˋ cuuˉ, co̱ˈ mɨ˜ nitɨ́ˉ oor˜ quiáˈrˉ e nidséiñˈˉ fɨˊ jmɨgüíˋ co̱o̱ˋ, catʉ́ˋbre lajaléˈˋ e seaˋ quiáˈrˉ fɨˊ jmɨgüíˋ la.

Mɨ˜ dsingɨ́ɨngˉ dseaˋ jaléˈˋ e huɨ́ɨngˊ

12 Juguiʉ́ˉjiʉ quiáˈˉ jaléngˈˋ dseaˋ i̱ jmóoˋ téˈˋ có̱o̱ˈ˜ jaléˈˋ huɨ́ɨngˊ e dsingɨ́ɨiñˉ uíiˈ˜ e jaˋ jmóorˋ jaléˈˋ e jaˋ dseengˋ, dsʉco̱ˈ mɨ˜ ningɨ́ˋ e cajméerˋ e jo̱, jo̱guɨbaˈ niˈíñˈˋ lají̱i̱ˈ˜ e guiʉ́ˉ e catɨ́ɨiñˉ e nilɨseeiñˋ cøøngˋ có̱o̱ˈ˜ Fidiéeˇ lata˜, co̱ˈ lajo̱b júuˆ cacuøˊ Fidiéeˇ lamɨ˜ jéengˊguɨ quiáˈˉ jaléngˈˋ dseaˋ i̱ jmiˈneáangˋ írˋ.

13 Jo̱guɨ mɨ˜ iing˜ jaangˋ dseaˋ e nijmérˉ e jaˋ dseengˋ, jo̱ jaˋ güɨˈíˋ dsíirˊ e Fidiéeˇbingˈ i̱ jmóoˋ e iiñ˜ e nijmérˉ lajo̱, co̱ˈ Fidiéeˇ jaˋ catɨ́ɨiñˉ jí̱i̱ˈ˜ capíˈˆ faˈ e nijmérˉ e jaˋ dseengˋ, o̱ˈguɨ jmóorˋ faˈ e lajo̱b nijméˉ dseaˋ jiéngˈˋ cajo̱. 14 Dsʉˈ jaˋ lɨ́ɨˊ lajo̱, co̱ˈ lɨ́ˈˆ lɨˊ yaam˜ dseaˋ ɨˊ dsíirˊ gaˋ, jo̱guɨ yaam˜bre cajo̱ iiñ˜ e nijmérˉ jaléˈˋ e jaˋ dseengˋ,co̱ˈ jo̱b lɨquié̱e̱ˊ quiáˈrˉ e nilɨgøøiñˋ e nijmérˉ jaléˈˋ e jaˋ dseengˋ do. 15 Jo̱ có̱o̱ˈ˜ jaléˈˋ e gaˋ e ɨˊ dsíirˊ do, e jo̱baˈ jmóoˋ e jmɨrǿngˋ dseeˉ yaaiñ˜. Jo̱guɨ mɨ˜ nɨˈmɨ́ɨngˈ˜ eáangˊ e dseeˉ do, jo̱baˈ i̱ dseaˋ íˋ niˈnámˋbre có̱o̱ˈ˜ Fidiéeˇ lata˜ jóng.

Lucas 15:1-2

Mɨ˜ caˈeˊ Jesús júuˆ quiáˈˉ jaangˋ joˈseˈˋ i̱ sɨˈíingˇ

15  Jo̱ ie˜ jo̱ dsíngˈˉ fɨ́ɨngˊ jaléngˈˋ nodsicuuˉ quiáˈˉ Roma có̱o̱ˈ˜guɨ jaléngˈˋ dseaˋ i̱ seaˋ júuˆ e dsíngˈˉ røøiñˋ dseeˉ ngolíiñˉ fɨˊ lɨ˜ singˈˊ Jesús e núurˋ jaléˈˋ júuˆ quiáˈˉ dseaˋ do. Jo̱ mɨ˜ cangáˉ jaléngˈˋ dseaˋ Israel i̱ lɨ́ɨngˊ dseaˋ fariseo có̱o̱ˈ˜guɨ jaléngˈˋ tɨfaˈˊ quiáˈˉ júuˆ quiʉˈˊ ta˜ quiáˈrˉ e ngolíingˉ jaléngˈˋ i̱ dseaˋ do fɨˊ lɨ˜ singˈˊ Jesús, jo̱baˈ canaaiñˈˋ do éeiñˋ Jesús jo̱ féˈrˋ:

—I̱ dseañʉˈˋ na co̱lɨɨm˜ ngɨrˊ jo̱guɨ gøˈrˊ có̱o̱ˈ˜ jaléngˈˋ dseaˋ seaˋ júuˆ e dsíngˈˉ røøiñˋ dseeˉ.

Lucas 15:11-32

Mɨ˜ caˈeˊ Jesús quiáˈˉ jaangˋ dseañʉˈˋ i̱ caˈíingˉ dseeˉ quiáˈˉ jaangˋ jó̱o̱rˊ

11 Jo̱ mɨ˜ calɨ́ˉ jo̱, jo̱ caˈeˈˊguɨ Jesús jaléngˈˋ i̱ dseaˋ do co̱o̱ˋguɨ júuˆ jáˈˉ e lafaˈ júuˆ cuento jo̱ cajíñˈˉ:

—Co̱o̱ˋ néeˈ˜ calɨséngˋ jaangˋ dseañʉˈˋ, jo̱ calɨséngˋ gángˉ jó̱o̱rˊ dseañʉˈˋ. 12 Jo̱ i̱ jiuung˜guɨ do co̱o̱ˋ néeˈ˜ casɨ́ˈrˉ tiquiáˈrˆ jo̱ cajíñˈˉ: “Teaa˜, mɨ˜ nijúungˉ ˈnʉˋ, ˈnéˉ nilíˋ jmáˈˉjiʉ røøˋ jaléˈˋ e seaˋ quíiˈˉ lana. Jo̱baˈ fɨ́ɨˉɨ ˈnʉˋ faˈ jméeˆbaˈ jmáˈˉjiʉ jaléˈˋ e jo̱ na la seengˋguɨˈ.” Jo̱ dsifɨˊ lajo̱b cacuøˊ i̱ tiquiáˈrˆ do lají̱i̱ˈ˜ e catɨ́ɨiñˈˉ do. 13 Jo̱ mɨ˜ cangɨ́ˋ tú̱ˉ ˈnɨˊ jmɨɨ˜ lajo̱, caˈnɨ́ɨbˋ i̱ sɨmingˈˋ do jaléˈˋ e nicangɨ́ɨiñˋ cacuøˊ tiquiáˈrˆ, jo̱ có̱o̱ˈ˜ jaléˈˋ e cuuˉ e calɨ́ˈrˉ do cagüɨˈɨ́ɨˊbre góorˋ jo̱ cangórˉ fɨˊ lɨ˜ huí̱i̱ˆ eáangˊ, jo̱ fɨˊ jo̱b caˈíiñˉ jaléˈˋ e cuuˉ quiáˈrˉ do, jo̱ cajmɨrǿngˋ dseeˉ ˈñiaˈrˊ có̱o̱ˈ˜ jaléˈˋ e ˈlɨˈˆ e seaˋ fɨˊ jmɨgüíˋ. 14 Jo̱ dsʉˈ mɨ˜ cangɨ́ˋ e cadseáˈrˉ jaléˈˋ e cuuˉ quiáˈrˉ do, lajeeˇ jo̱b calɨˈǿøngˋ jaléˈˋ e gøˈˊ dseaˋ e fɨˊ lɨ˜ táaiñˈˋ do, jo̱ co̱o̱ˋ mɨ˜ cangɨrˊ e joˋ eeˋ seaˋ dǿˈrˉ. 15 Jo̱ jo̱guɨbaˈ cajméerˋ quijí̱ˉ ta˜ nijmérˉ có̱o̱ˈ˜ jaangˋ dseañʉˈˋ i̱ seengˋ e fɨˊ lɨ˜ táaiñˋ do, jo̱ cangɨ́ɨiñˋ co̱o̱ˋ ta˜ e jmóorˋ íˆ cúˆ. 16 Jo̱ dsíngˈˉ lɨ́ˋ dsíirˊ faˈ nidǿˈˉbɨjiʉr jaléˈˋ e gøˈˊ i̱ cúˆ do laco̱o̱ˋ jmɨɨ˜, co̱ˈ jaˋ eeˋ ˈgaˈˊ lɨˊ ngɨ́ɨiñˋ e nidǿˈrˉ ˈñiaˈrˊ. 17 Jo̱ lajeeˇ jo̱ dsíngˈˉ cajoˈˉ dsíirˊ quiáˈˉ jaléˈˋ e cajméerˋ lamɨ˜ jéengˊguɨ do jo̱ caˈɨ́ˋ dsíirˊ: “¡Jaˋ ñíˆ jǿngˈˋguɨ dseaˋ jmóoˋ ta˜ quiáˈˉ tiquiéˆe jo̱ seabˋ e gøˈrˊ lalíingˋ lana, jo̱ dsʉˈ jnea˜ lab táanˋn nijúunˉn ooˉ! 18 Jo̱baˈ nímˈˆtú̱u̱ fɨˊ góoˊo jo̱ niˈnémˈˆtú̱u̱ tiquiéˆe jo̱ nifɨ́ɨˆɨre: Teaa˜, dsíngˈˉ nɨcajmɨrǿøngˋ dseeˉ ˈñiáˈˋa fɨˊ quiniˇ Fidiéeˇ jo̱guɨ fɨˊ quiníˈˆ cajo̱. 19 Jo̱ lana gánˈˊn e iin˜n nijméeˈ˜e ta˜ lafaˈ jaangˋ dseaˋ ˈléengˈ˜ quíiˆbaˈ, jo̱ joˋ jméeˈ˜ cuente e jó̱o̱ˈˋ jnea˜.” 20 Jo̱ mɨ˜ cangɨ́ˋ e caˈɨ́ˋ dsíirˊ lado, dsifɨˊ lajo̱b cangángˈˉtu̱r fɨˊ góorˋ, jo̱ cangoˈnéengˈˇtu̱r tiquiáˈrˆ.

’Jo̱ jaquiéemˊ niguieiñˈˊ quiáˈrˉ mɨ˜ tɨˊ lɨ˜ cangáˉ tiquiáˈrˆ e nɨngaiñˈˊ. Jo̱ dsíngˈˉ calɨ́ˉ fɨ́ɨˉ lɨ́ɨngˉ i̱ dseañʉˈˋ do i̱ jó̱o̱rˊ do, jo̱ e cuí̱i̱ˋbre cangojmijíngˈˊneiñˈ jo̱ carǿøngˋ rúiñˈˋ. 21 Jo̱baˈ cajíngˈˉ i̱ sɨmingˈˋ do casɨ́ˈrˉ tiquiáˈrˆ: “Teaa˜, dsíngˈˉ nɨcaˈlee˜e fɨˊ quiniˇ Fidiéeˇ jo̱guɨ nɨcaˈlee˜baa fɨˊ quiníˈˆ cajo̱, jo̱ joˋ jméeˈ˜ cuente e jó̱o̱ˈˋ jnea˜.” 22 Dsʉˈ i̱ tiquiáˈrˆ do dsifɨˊ lajo̱b caquiʉˈrˊ ta˜ dseaˋ ˈléengˈ˜ i̱ néeˊ ni˜ sɨnʉ́ʉˆ quiáˈrˉ jo̱ casɨ́ˈˉreiñˈ: “Güɨquie̱ˋduˈ ˈmɨˈˊ e jloˈˆguɨ lajeeˇ lajaléˈˋ e seaˋ jo̱ niquɨ́ˈˊ i̱ jó̱o̱ˋo̱ la, jo̱guɨ güɨquie̱ˋnaˈ co̱o̱ˋ ñíˆ iʉ˜ niguooˋ jo̱ ñicuǿøˈ˜naˈr, jo̱guɨ cuǿøˈ˜naˈr caneáangˊ mɨlooˋ e ˈmɨ́ɨˉ e niˈǿˈrˉ. 23 Jo̱guɨ güɨteeˉnaˈ jaangˋ güɨtሠjiuung˜ i̱ nɨˈúungˈ˜guɨ lajeeˇ lajaléngˈˋneˈ, jo̱ nijngáangˈ˜naˈreˈ jo̱ nilíingˉneˈ jmiñiˇ. ¡Ná nijmóˆooˈ co̱o̱ˋ jmɨɨ˜ jo̱ niˈnéˈˆ niquiee˜naaˈ lajaléˈˋnaaˈ! 24 Dsʉco̱ˈ i̱ jó̱o̱ˋo̱ la huí̱i̱bˉ eáangˊ nɨcangórˉ jo̱guɨ huǿøbˉ eáangˊ nɨcangoˈíiñˊ; jo̱ lajeeˇ jo̱ caˈɨ́ˋ dsiiˉ e nɨcajúmˉbre, jo̱ lana lɨ́nˉn e lafaˈ nɨcají̱ˈˊtu̱r e nɨsiñˈˊ la.” Jo̱ lajalémˈˋ i̱ dseaˋ do canaaiñˋ guiarˊ guiʉ́ˉ e cajmeáiñˈˋ jmɨɨ˜ i̱ sɨmingˈˋ i̱ caguiéngˈˉ do.

25 ’Jo̱ lajeeˇ jo̱ dob nitáangˋ i̱ rúiñˈˋ dseaˋ féngˈˊ do fɨˊ lɨ˜ jmóorˋ ta˜ quiáˈˉ tiquiáˈrˆ. Jo̱ mɨ˜ cangoquiéeiñˊ fɨˊ quiáˈrˉ mɨ˜ tɨˊ lɨ˜ canʉʉˋ, jo̱ canúurˉ e i̱i̱ˉ lúuˊ jo̱ nɨnaangˋ e néeˊ tadséengˋ fɨˊ quiáˈrˉ. 26 Jo̱ mɨ˜ caguiéiñˈˉ quiá̱ˈˉ oˈnʉ́ˆ quiáˈrˉ, jo̱b singˈˊ jaangˋ dseaˋ ˈléengˈ˜, jo̱ cajmɨngɨ́ˈrˉ i̱ dseaˋ do jo̱ casɨ́ˈˉreiñˈ: “¿E˜guɨˈ jmooˋnaˈ teáangˈ˜naˈ na?” 27 Jo̱baˈ cañíiˋ i̱ dseaˋ ˈléengˈ˜ do jo̱ cajíñˈˉ: “ˈMɨ́ɨˉ cagüeangˈˉ i̱ sɨmingˈˋ rúnˈˋ i̱ táˈˉ cangongɨˊ do. Jo̱baˈ dsíngˈˉ calɨˈiáangˋ dsíiˊ tiquíiˈˆ, jo̱ caquiʉˈrˊ ta˜ e cajúngˉ jaangˋ güɨtሠjiuung˜ i̱ niguangˈˆguɨ lajeeˇ lajaléngˈˋ i̱ seengˋ quíiˈˉ, jo̱baˈ jmóorˋ jmɨɨ˜ lana.” 28 Jo̱ dsʉˈ mɨ˜ canúuˉ i̱ sɨmingˈˋ do lado sóongˆ calɨguíiñˉ, jo̱ joˋ calɨˈiiñ˜ faˈ caˈíˉguɨr e sɨnʉ́ʉˆ lɨ˜ néeˊ jmɨɨ˜ do. Jo̱ mɨ˜ calɨlíˈˆ tiquiáˈrˆ e táangˋ i̱ jó̱o̱rˊ do caluuˇ, dsifɨˊ lajo̱b cagüɨˈɨ́ɨrˊ jo̱ caguitéeˋreiñˈ. 29 Jo̱baˈ cajíngˈˉ i̱ sɨmingˈˋ do casɨ́ˈrˉ tiquiáˈrˆ: “Contøømˉ nɨcajméˉe ta˜ quíiˈˆ jo̱ jí̱i̱ˈ˜ co̱o̱ˋ néeˈ˜ jaˋ mɨˊ cajméˉe faˈ e jaˋ nʉ́ʉˈ˜ʉ jaléˈˋ ta˜ quiʉ́ˈˋ, dsʉˈ jí̱i̱ˈ˜ co̱o̱ˋ néeˈ˜ jaˋ mɨˊ cajmeáanˈ˜ jnea˜ jmɨɨ˜, o̱ˈguɨ mɨˊ cacuǿønˈ˜ jnea˜ faˈ jaamˋ joˈchíˈˆ quíiˈˉ e laco̱ˈ nijmeáangˈ˜ ˈñiáˈˋa jmɨɨ˜ có̱o̱ˈ˜ jaléngˈˋ dseaˋ cuíinˋn. 30 Jo̱ dsʉˈ lanaguɨ e nɨcagüeangˈˉtu̱ i̱ rúnˈˋn na, dseaˋ nɨcaˈíiñˉ jaléˈˋ cuuˉ quíiˈˉ có̱o̱ˈ˜ jaléˈˋ e ˈlɨˈˆ e seaˋ fɨˊ jmɨgüíˋ, jo̱ ˈnʉˋ nɨcajngangˈˊ jaangˋ güɨtሠjiuung˜ i̱ niguoˈˆguɨ lajeeˇ lajaléngˈˋ i̱ seengˋ quíˉiiˈ.”

31 ’Jo̱baˈ cañíiˋ tiquiáˈrˆ jo̱ casɨ́ˈˉreiñˈ: “Yʉ̱ʉ̱ˋ quíˉiiˈ, contøømˉ guiingˇ ˈnʉˋ có̱o̱ˈ˜ jnea˜, jo̱ jaléˈˋ e seaˋ quiéˉe e quíiˉbaˈ cajo̱. 32 Jo̱ dsʉˈ lana e nɨcagüeangˈˉ i̱ rúnˈˋ na dsi˜ íˈˋ e nijmeáangˈ˜naaˈr jmɨɨ˜ jo̱ nijmiˈiáangˋ dsiˋnaaˈ jaléˈˋnaaˈ. Co̱ˈ huǿøbˉ nɨcangoˈíiñˊ, jo̱ lajeeˇ jo̱ nɨcaˈɨ́ˋ dsiˋnaaˈ e nɨcajúmˉbre; jo̱ dsʉˈ lanaguɨ e nɨcagüeangˈˉtu̱r, lɨ́ɨˊ e lafaˈ nɨcají̱bˈˊtu̱r.”