Book of Common Prayer
Molitva za poniznost
Davidova pjesma pri usponu u Hram.
1 O BOŽE, ne gledam druge s visoka,
ne mislim da sam bolji od njih.
Ne bavim se velikim stvarima,
ne zadajem si nemoguće ciljeve.
2 Smirio sam i stišao svoju dušu,
kao dijete nakon dojenja na majčinim prsima,
kao zadovoljno dijete na mojim rukama.[a]
3 Izraele, svu nadu položi u BOGA,
od sada pa do vječnosti.
U slavu Hrama
Pjesma hodočasnika pri usponu u Hram.
1 O BOŽE, sjeti se
što je sve David izdržao.
2 Tebi, BOŽE, dao je zakletvu,
zavjetovao se silnom Bogu Jakovljevom:
3 »Neću ući u svoju kuću,
niti leći u svoju postelju.
4 San na oči neću pustiti,
ni očne kapke sklopiti
5 dok ne nađem mjesto za BOGA,
gdje će stanovati silni Bog Jakovljev.«
6 U Efrati[b] smo saznali za Kovčeg saveza,
pronašli smo ga u Kirjat Jearimu[c].
7 Hajdemo sad u Božji dom,
da se pred njegovim prijestoljem poklonimo.
8 Ustani, BOŽE![d] Idi u svoje prebivalište,
s Kovčegom što tvoju moć pokazuje.
9 Neka su tvoji svećenici pravdom odjeveni,
a tvoji vjernici neka kliču od radosti.
10 Zbog svoga sluge Davida,
ne odbij svog pomazanika[e].
11 BOG se zakleo Davidu
i od toga neće odstupiti:
»Tvoji će potomci
na prijestolju biti dovijeka.
12 Ako budu vjerni mom Savezu i zakonima,
i njihovi će sinovi zauvijek kraljevati.«
13 BOG je odabrao Sion
kao mjesto za svoj dom.
14 Rekao je: »Ovdje ću se naseliti,
ovdje želim zauvijek stanovati.
15 Grad ću blagosloviti obiljem
i nahraniti siromašne.
16 Svećenike ću odjenuti spasenjem,
a vjernici će klicati od radosti.
17 Ovdje će vladati Davidova obitelj[f]
i nikad se neće ugasiti loza[g]
moga odabranog kralja.
18 Posramit ću njegove neprijatelje,
a na glavi će mu sjajiti kruna.«
Živjeti zajedno u miru
Davidova pjesma pri usponu u Hram.
1 O, kako je dobro i ugodno
kada braća i sestre žive zajedno!
2 Kao mirisno ulje izliveno na Aronovu[h] glavu,
što klizi niz njegovu bradu,
niz rubove njegove odore.
3 Kao blaga kiša s Hermona
što rosi na brda Siona.
Tu BOG daje svoj blagoslov,
a to je vječni život.
Poziv na noćno slavljenje
Pjesma hodočasnika pri usponu u Hram.
1 Slavite BOGA, svi BOŽJI sluge,
što mu noću u Hramu služite!
2 Svoje ruke prema svetištu pružite
i BOGA blagoslivljajte!
3 Sa Siona vas BOG blagoslovio
koji je nebo i zemlju stvorio.
Himna slavljenja
1 Slavite BOGA!
Slava BOŽJEM imenu!
Slavite ga, BOŽJI sluge
2 što u BOŽJEM Hramu služite,
u dvorima Hrama našeg Boga.
3 Hvalite BOGA jer dobar je,
slavite mu ime jer ono uveseljuje.
4 Jer, BOG je izabrao Jakova,
sebi je uzeo narod Izraela.
5 Znam da velik je BOG,
naš Gospodar je veći od svih bogova.
6 BOG čini što želi na nebu i na zemlji,
na morskoj pučini i u dubinama.
7 Podiže oblake s krajeva zemlje,
stvara munje, šalje kišu,
iz spremišta izvodi vjetrove.
8 On je pobio prvorođence u Egiptu,
sve prvorođene ljude i stoku.
9 On je u Egiptu činio čudesa
da kazni faraona i njegove sluge.
10 Pobijedio je mnoge narode
i pobio moćne kraljeve:
11 Sihona, kralja Amorejaca,
i Oga, kralja Bašana.
Pokorio je sva kraljevstva Kanaana.
12 Osvojenu zemlju dao je Izraelu,
u nasljedstvo izraelskom narodu.
13 BOŽE, tvoje ime traje zauvijek,
sjećanje na tebe seže kroz vjekove.
14 Jer, BOG brani svoj narod,
naklonjen je svojim slugama.
15 Bogovi drugih naroda
samo su srebro i zlato,
obično djelo ljudskih ruku.
16 Usta imaju, ali ne govore,
oči imaju, ali ne vide,
17 uši imaju, ali ne čuju,
usta imaju, ali ne dišu.
18 Nalik njima postat će
svi koji ih izrađuju i štuju.
19 Slavi BOGA, narode izraelski!
Slavite ga, vi BOŽJI svećenici!
20 Slavite BOGA, svi Leviti[i]!
Slavite BOGA, svi koji ga štujete!
21 Neka se BOG slavi i hvali
na Sionu, usred Jeruzalema.
Slavite BOGA!
5 Filistejci su se okupili za rat s Izraelcima. Bilo je tri tisuće[a] bojnih kola i šest tisuća konjanika, a pješadije je bilo kao pijeska na morskoj obali. Utaborili su se u Mikmašu, istočno od Bet Avena. 6 Izraelci su tada shvatili da su u nevolji. Bili su pritiješnjeni sa svih strana. Ljudi su se sakrili po spiljama i kamenim procjepima, među stijenama, u rupama i spremištima za vodu. 7 Neki su Hebreji čak prešli preko rijeke Jordan u zemlju Gad i Gilead. Šaul je ostao u Gilgalu, a cijela je njegova vojska drhtala od straha. 8 Čekao je sedam dana, kako mu je bio odredio Samuel. No Samuel nije došao u Gilgal, a vojska se počela razilaziti.
Šaulova greška
9 Zato je Šaul rekao: »Donesite mi žrtvu paljenicu i žrtve slavljenice.«
Izvršio je obred prinošenja žrtve paljenice. 10 Čim je završio s obredom, eto Samuela.
Šaul je izišao pred njega da ga pozdravi. 11 Samuel ga je upitao: »Što si to učinio?«
»Vojska mi se počela razilaziti«, odgovorio je Šaul. »Ti nisi došao u dogovoreno vrijeme, a Filistejci su se okupili u Mikmašu. 12 Pomislio sam da će me Filistejci napasti u Gilgalu, dok ja još nisam zamolio BOGA za naklonost. Bio sam prisiljen prinijeti žrtvu paljenicu.«
13 »Napravio si glupost!« rekao je Samuel Šaulu. »Prekršio si zapovijed koju ti je dao BOG. Da si poštovao njegovu zapovijed, BOG bi zauvijek učvrstio tvoje kraljevstvo nad Izraelom. 14 No ovako se tvoje kraljevstvo neće održati. BOG je našao čovjeka koji mu je po volji[b]. Njega je postavio za vladara nad svojim narodom jer ti nisi poštovao ono što ti je zapovjedio BOG.«
Pripreme za bitku
15 Samuel je napustio Gilgal i otišao svojim putem, a Šaul se s vojskom uputio u Gibeu, u zemlju Benjaminovog plemena. Prebrojao je svoje postrojbe. Bilo je šestotinjak ljudi. 16 Šaul, njegov sin Jonatan i vojnici, koji su bili s njima, uputili su se u Gebu[c] u zemlji Benjaminovog plemena, dok su Filistejci podigli tabor u Mikmašu. 17 Filistejci su se podijelili u tri navalne skupine. Jedni su krenuli na sjever prema Ofri, u kraj Šual, 18 drugi su se uputili na jugoistok prema Bet Horonu, dok je treća skupina krenula na istok prema graničnom pojasu što se proteže nad dolinom Seboim[d] i dalje prema pustinji.
Filip i Etiopljanin
26 Gospodinov je anđeo rekao Filipu: »Spremi se i pođi na jug do puta koji kroz pustinju vodi od Jeruzalema dolje do Gaze.« 27 Filip se spremio i krenuo. Zatekao je ondje nekog eunuha, Etiopljanina—dvorjanina Kandake, etiopske kraljice i upravitelja njezine riznice. Bio je u Jeruzalemu da iskaže štovanje Bogu 28 i sada se vraćao kući. Sjedio je u svojoj kočiji i čitao proroka Izaiju. 29 Duh je tada rekao Filipu: »Pođi do kočije i ne udaljuj se od nje!« 30 Kad je Filip dotrčao do kočije, čuo je kako dvorjanin čita proroka Izaiju pa ga upitao: »Razumiješ li to što čitaš?«
31 Dvorjanin je odgovorio: »Kako mogu razumjeti ako mi netko ne objasni?« I pozvao je Filipa da uđe u kočiju i sjedne pokraj njega. 32 A ulomak Svetog pisma koji je čitao bio je ovaj:
»Odveli su ga kao ovcu na klanje.
Bio je tih kao janje koje strižu,
ni usta nije otvorio.
33 Ponižavali su ga i uskratili mu pravdu.
O njegovim potomcima neće se govoriti
jer mu je oduzet život na Zemlji.«[a]
34 Dvorjanin je rekao Filipu: »Molim te, reci mi tko je taj o kome govori prorok? Govori li o samom sebi ili o nekom drugom?« 35 Tada mu je Filip, počevši od toga mjesta iz Svetog pisma, ispričao Radosnu vijest o Isusu.
36 Dok su se spuštali cestom, stigli su do neke vode i dvorjanin je rekao: »Gledaj, evo vode! Ima li kakve zapreke da se krstim?« 37 [b] 38 Dvorjanin je naredio da zaustave kočiju. Tada su obojica—i Filip i dvorjanin—sišli u vodu i Filip ga je krstio. 39 A kad su izašli iz vode, Gospodinov je Duh odnio Filipa. Dvorjanin ga nikad više nije vidio, ali je radosno nastavio svojim putem, 40 a Filip se našao u Azotu te je putem u Cezareju prolazio kroz sve gradove i u njima navješćivao Radosnu vijest.
Baraba oslobođen umjesto Isusa
(Mt 27,15-26; Mk 15,6-15; Iv 18,39–19,16)
13 Pilat je sazvao vodeće svećenike, židovske vođe i narod 14 pa im rekao: »Doveli ste mi ovoga čovjeka pod optužbom da je zavodio narod. Ja sam ga pred vama ispitao i nisam našao nikakve osnove za optužbe koje ste iznijeli protiv njega. 15 A nije ih našao ni Herod jer ga je poslao natrag k nama. Kao što vidite, on nije učinio ništa čime bi zaslužio smrt. 16 Dakle, naredit ću da ga izbičuju i puste.« 17 [a]
18 No svi su uglas zavikali: »Pogubi ga! Oslobodi nam Barabu!« 19 Baraba je bio bačen u zatvor zbog dizanja pobune u gradu i ubojstva.
20 Pilat se opet obratio narodu jer je želio osloboditi Isusa, 21 ali svjetina je uporno vikala: »Razapni ga, razapni ga!«
22 Pilat im se obratio i treći put: »Ali kakvo je zlo učinio ovaj čovjek? Ne nalazim na njemu nikakvu krivnju. Ne zaslužuje smrt. Kaznit ću ga i zatim pustiti.«
23 No oni su i dalje vikali i tražili da ga razapne. Njihova je vika postala tako zaglušujuća 24 da je Pilat odlučio udovoljiti njihovu zahtjevu. 25 Oslobodio je čovjeka kojeg su tražili, onoga koji je bio bačen u zatvor zbog pobune i ubojstva, a Isusa im je predao u ruke da učine s njim što žele.
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International