Evanđelje po Mateju 17-20

Knijga O Kristu

Preobrazba

17 Nakon šest dana povede Isus sa sobom Petra, Jakova i njegova brata Ivana visoko u goru, u osamu.

² Tu se pred njima preobrazi: lice mu zasja poput sunca, a haljine mu postanu bijele poput svjetlosti.

³ I gle: pojave se Mojsije i Ilija i počnu razgovarati s Isusom.

⁴ Petar reče: 'Gospodine, dobro je što smo ovdje. Ako hoćeš, podignut ću ovdje tri sjenice: jednu za tebe, jednu za Mojsija i jednu za Iliju.'

⁵ Dok je on još govorio, prekrije ih svijetao oblak, a iz njega se začuje glas: 'Ovo je moj ljubljeni Sin, kojega sam izabrao. On je moja radost. Njega slušajte!'

⁶ Silno prestrašeni, učenici popadaju licem prema zemlji.

⁷ Isus im priđe, dotakne ih i reče: 'Ustanite! Ne bojte se!'

⁸ Oni podignu pogled, ali nisu vidjeli nikoga osim Isusa.

⁹ Dok su silazili s gore, Isus im zapovjedi da nikome ne govore što su vidjeli sve dok Sin Čovječji ne uskrsne od mrtvih.

¹⁰ Učenici ga upitaju: 'Zašto pismoznanci tvrde da prije Mesije mora doći Ilija?'

¹¹ Isus odgovori: 'Ilija zaista mora doći i sve postaviti u red.

¹² Ali vam kažem da je Ilija već došao, ali ga nisu prepoznali pa su s njim postupili kako im se prohtjelo. I Sin Čovječji će također trpjeti od njihovih ruku.'

¹³ Učenici tada shvate da im je to govorio o Ivanu Krstitelju.

Isus iscjeljuje opsjednutog dječaka

¹⁴ Kad su stigli do mnoštva, Isusu pristupi neki čovjek, padne pred njim na koljena

¹⁵ i reče: 'Gospodine, smiluj se mojemu sinu jer je padavičar i teško trpi. Često padne u vatru ili u vodu.

¹⁶ Doveo sam ga tvojim učenicima, ali ga oni nisu mogli izliječiti.'

¹⁷ Isus reče: 'Nevjerni i opaki rode! Koliko dugo još moram biti s vama? Koliko ću vas još podnositi? Dovedite mi ga!'

¹⁸ Tada zaprijeti zloduhu te on iziđe iz dječaka koji istog časa ozdravi.

¹⁹ Zatim učenici nasamo upitaju Isusa: 'Zašto mi nismo mogli istjerati tog zloduha?'

²⁰ 'Zbog svoje nevjere

Isus ponovno pretkazuje svoju smrt

²² Kad su se skupili u Galileji, Isus im reče: 'Sina Čovječjega predat će ljudima u ruke.

²³ Ubit će ga, ali on će treći dan uskrsnuti.' Učenici se silno ražaloste.

Plaćanje hramskoga poreza

²⁴ Kad su stigli u Kafarnaum, pristupe Petru ubirači hramskoga poreza i upitaju ga: 'Zar vaš učitelj ne plaća porez?'

²⁵ 'Plaća!' odgovori Petar. Zatim uđe u kuću, a Isus ga presretne pitanjem: 'Što misliš, Šimune, ubiru li zemaljski kraljevi porez ili carinu od svojih ili od tuđih sinova?'

²⁶ Kad on odgovori: 'Od tuđih

²⁷ Ali da ih ne sablaznimo, pođi k moru i baci udicu. Prvoj ribi koju uhvatiš otvori usta, pa ćeš unutra naći novčić. Uzmi ga pa im njime plati za sebe i za mene.'

Tko je najveći u kraljevstvu

18 U taj čas dođu k Isusu učenici te ga zapitaju: 'Tko je najveći u nebeskom kraljevstvu?'

² Isus pozove malo dijete pa ga postavi među njih

³ i reče: 'Zaista vam kažem, ako se ne obratite i ne postanete poput male djece, nećete ući u nebesko kraljevstvo.

⁴ U nebeskome je kraljevstvu, dakle, najveći onaj tko se ponizi kao ovo malo dijete.

⁵ Tko zaradi mene^[a] primi ovakvo dijete, mene prima.

⁶ Ali tko jednoga od ovih malenih koji vjeruju u mene navede da posrne u vjeri, bilo bi mu bolje da mu o vrat objese mlinski kamen i da potone u morsku dubinu.

⁷ Teško svijetu jer navodi ljude na grijeh! Napast na zlo je neizbježna, ali teško čovjeku kroz kojega dolazi napast.

⁸ Navodi li te na grijeh vlastita ruka ili noga, odsijeci ju i baci. Bolje da u nebo^[b] uđeš kljast ili hrom nego da s objema rukama i s objema nogama budeš bačen u vječni oganj.

⁹ Navodi li te na grijeh vlastito oko, iskopaj ga i baci. Bolje da jednook uđeš u nebo nego da s oba oka budeš bačen u ognjeni pakao.

¹⁰ Pazite da ne prezrete nijednoga od ovih malenih. Jer kažem vam da njihovi anđeli na nebu neprestano gledaju lice mojega Oca, koji je na nebesima. (

¹¹ A ja, Sin Čovječji, došao sam spasiti izgubljene.)'^[c]

Prispodoba o izgubljenoj ovci

¹² 'Što mislite, da netko ima sto ovaca i da jedna od njih zaluta, neće li ostaviti onih devedeset devet u gorama i poći potražiti zalutalu?

¹³ Zaista vam kažem, ako ju uspije naći, više će se radovati što je pronašao tu jednu ovcu nego što ih devedeset devet nije zalutalo.

¹⁴ Tako ni vaš nebeski Otac ne želi da se izgubi i propadne ijedan od ovih malenih.'

Opomena drugim vjernicima

¹⁵ 'Ako ti brat zgriješi, ukori ga nasamo. Posluša li te, zadobio si brata.

¹⁶ Ako te ne posluša, povedi sa sobom još jednoga ili dvojicu braće da se svaka tvrdnja temelji na iskazu dvojice ili trojice svjedoka.^[d]

¹⁷ Ne posluša li ni njih, reci Crkvi. Ako ne posluša ni Crkvu, smatraj ga poganinom i pokvarenim.^[e]

¹⁸ Zaista vam kažem, što god svežete na zemlji, bit će svezano na nebu i što god odriješite na zemlji, bit će odriješeno na nebu.

¹⁹ Također vam kažem: ako dvojica od vas na zemlji jednodušno zamole bilo što, moj će im nebeski Otac to dati.

²⁰ Jer gdje se dvojica ili trojica sastanu zaradi mene,^[f] tu sam i ja s njima.'

Priča o okrutnom dužniku

²¹ Tada mu priđe Petar i upita: 'Gospodine, koliko puta da oprostim bratu koji je zgriješio protiv mene? Sedam puta?'

²² 'Ne sedam puta,' odgovori mu Isus, 'već sedamdeset puta sedam!^[g]

²³ Nebesko je kraljevstvo kao kad kralj odluči izravnati račune sa slugama.

²⁴ Kad su počeli obračunavati, dovedu mu jednoga koji mu je dugovao tristo tona zlata^[h].

²⁵ Kako nije mogao vratiti, kralj zapovjedi da se prodaju on, žena, djeca i sve što imaju te da se tako podmiri dug.

²⁶ Sluga nato padne ničice pred njim i zamoli: "Imaj strpljenja sa mnom i sve ću ti vratiti!'

²⁷ Kralj se sažali nad njim, oslobodi ga i oprosti mu dug.

²⁸ Ali kad taj sluga iziđe, susretne prijatelja koji je njemu dugovao malo novca.^[i] Ščepa ga za vrat i počne ga daviti govoreći: "Vrati što si dužan!'

²⁹ Prijatelj klekne pred njega i zamoli: "Imaj sa mnom strpljenja i vratit ću ti!'

³⁰ Ali njegov vjerovnik nije htio pričekati, nego ode i baci ga u tamnicu dok ne vrati dug.

³¹ Kad su njegovi prijatelji vidjeli što se dogodilo, silno se ražaloste te odu sve ispričati kralju.

³² Nato ga kralj pozove i reče mu: "Zli slugo! Ja sam tebi oprostio sav dug jer si me zamolio!

³³ Nisi li se i ti trebao smilovati svojemu prijatelju kao što sam se ja tebi smilovao?

³⁴ I gnjevni ga kralj preda mučiteljima dok ne vrati sav dug.

³⁵ Tako će i moj nebeski Otac postupiti s vama ne oprostite li svojemu bratu od sveg srca.'

O braku i rastavi

19 Kad je Isus završio s govorom, ode iz Galileje u Judeju s istočne strane rijeke Jordana.

² Za njim je pošlo silno mnoštvo te ih je on ondje iscjeljivao.

³ Priđu mu neki farizeji pa ga upitaju pokušavajući ga zaskočiti: 'Smije li se muž razvesti od žene zbog bilo kojeg razloga?'

⁴ On odgovori: 'Niste li u Pismu čitali da ih je Stvoritelj na početku stvorio muškim i ženskim^[j]

⁵ i da je rekao: "Čovjek će ostaviti oca i majku da bi se sjedinio sa svojom ženom, i njih će dvoje biti jedno tijelo'?^[k]

⁶ Njih dvoje, prema tome, nisu više dva, nego jedno tijelo. Neka dakle nijedan čovjek ne rastavlja one koje je Bog sjedinio.'

⁷ 'Zašto je onda Mojsije rekao da muž treba ženi samo napisati otpusnicu pa se može razvesti?'^[l] upitaju.

⁸ Isus im odgovori: 'Mojsije je učinio taj ustupak da možete otpustiti svoju ženu zbog vaših tvrdih srca, ali u početku nije bilo tako.

⁹ A ja vam kažem: svatko tko se razvede od žene - osim zbog njezina bluda - pa se oženi drugom, čini preljub.'^[m]

¹⁰ Nato će Isusovi učenici: 'Ako je između muža i žene tako, onda je bolje ne ženiti se!'

¹¹ 'Ne mogu to razumjeti svi, nego samo oni kojima je dano

¹² 'Ima ljudi koji su od rođenja nesposobni za ženidbu, ima ih koje su ljudi za to onesposobili, a neki se dragovoljno odriču ženidbe zaradi nebeskoga kraljevstva. Tko može shvatiti, neka shvati.'

Isus blagoslivlja djecu

¹³ Tada mu donesu djecu da na njih stavi ruke i da se pomoli. Učenici su im to priječili.

¹⁴ Isus im nato reče: 'Pustite dječicu k meni i ne tjerajte ih jer takvima pripada nebesko kraljevstvo!'

¹⁵ Položi na njih ruke, a zatim ode odande.

Bogataš

¹⁶ Priđe mu neki čovjek i upita: 'Učitelju, koje dobro moram činiti da bih zadobio vječni život?'

¹⁷ Isus mu reče: 'Zašto me pitaš o dobrome? Samo je Bog dobar!^[n] Ali ako želiš ući u život, ispunjaj zapovijedi!'

¹⁸ 'Koje?' upita on.Isus odgovori: 'Ne ubij, ne čini preljub, ne kradi, ne laži.

¹⁹ Poštuj oca i majku i ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe!'^[o]

²⁰ 'Sve sam to činio

²¹ 'želiš li biti savršenim,' odgovori Isus, 'idi i prodaj sve što imaš, a novac podijeli siromasima pa ćeš imati blago na nebu. Onda dođi i slijedi me.'

²² Kad je mladić to čuo, vrlo se ražalosti i ode jer je bio jako bogat.

²³ Isus nato reče učenicima: 'Zaista vam kažem, teško je bogatašu ući u nebesko kraljevstvo.

²⁴ I opet vam kažem: Lakše će se deva provući kroz iglene uši nego što će bogataš ući u Božje kraljevstvo.'

²⁵ Učenici se zaprepaste. 'Pa tko se onda uopće može spasiti?' upitaju.

²⁶ Isus ih pomnjivo pogleda pa reče: 'Ljudima je to nemoguće učiniti. Ali Bog može sve.'

²⁷ Tada mu Petar reče: 'Evo, mi smo sve ostavili da te slijedimo. Što ćemo za to dobiti?'

²⁸ Isus odgovori: 'Zaista vam kažem, kada ja, Sin Čovječji, sjednem o obnovi svijeta na svoje slavno prijestolje, vi ćete sjesti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest Izraelovih plemena.

²⁹ A svatko tko zaradi mene ostavi kuću, ili braću, ili sestre, ili oca, ili majku, ili ženu, ili djecu, ili njive, primit će stostruko i baštiniti vječni život.

³⁰ Ali mnogi koji su sada prvi tada će biti na zadnjemu mjestu, a mnogi koje ovdje smatraju zadnjima ondje će biti najveći.'^[p]

Prispodoba o radnicima u vinogradu

20 'Jer s nebeskim je kraljevstvom kao s vinogradarom koji rano ujutro iziđe unajmiti radnike za vinograd.

² Pogodi se s radnicima za uobičajenu nadnicu^[q] i pošalje ih u vinograd.

³ Oko devet sati^[r] ponovno prođe trgom i ugleda druge da stoje besposleni

⁴ te i njima reče: "Idite i vi raditi u moj vinograd pa ću vam platiti koliko bude pravedno.'

⁵ U podne i oko tri sata učini isto.

⁶ A kad je opet izišao na trg u pet sati popodne, ondje nađe još radnika. "Zašto stojite i besposličarite?' upita ih.

⁷ 'Jer nas nitko nije unajmio

⁸ Uvečer reče predradniku: "Pozovi radnike i plati im: najprije onima koji su zadnji došli, a onda onima koji su prvi počeli raditi.'

⁹ Radnici unajmljeni u pet sati dobili su punu nadnicu.

¹⁰ Nato oni koji su prvi došli raditi pomisle da će dobiti više, ali i oni prime jednako.

¹¹ Odmah počnu prigovarati vinogradaru:

¹² "Ovi zadnji radili su samo uru vremena, a ti si im platio jednako kao nama koji smo cijeli dan teško radili i trpjeli žegu!'

¹³ Jednome od njih on odgovori: "Prijatelju, nisam nepravedan prema tebi. Nisi li se pogodio sa mnom za toliko?

¹⁴ Uzmi svoje i odlazi. A ja želim ovomu zadnjemu dati koliko i tebi.

¹⁵ Nemam li pravo s vlastitim novcem činiti što me volja? Ili si zavidan što sam dobar prema njima?'

¹⁶ Tako će zadnji biti prvi, a prvi zadnji.'

Isus ponovno naviješta svoju smrt

¹⁷ Putujući prema Jeruzalemu, Isus povede Dvanaestoricu nasamo te im reče:

¹⁸ 'Evo, ulazimo u Jeruzalem. Tamo će Sina Čovječjega predati svećeničkim glavarima i pismoznancima. Oni će ga osuditi na smrt

¹⁹ i predati Rimljanima^[s] da mu se izruguju, da ga bičuju i da ga raspnu. Ali treći dan će uskrsnuti.'

Treba služiti drugima

²⁰ Tada dođe majka Zebedejevih sinova Jakova i Ivana skupa sa sinovima te mu se ničice pokloni da ga nešto zamoli.

²¹ 'Što želiš?' upita ju Isus. Ona reče: 'Zapovjedi da moji sinovi u tvojemu kraljevstvu sjednu pokraj tebe, jedan zdesna, a drugi slijeva.'

²² Isus odgovori: 'Ne znate što tražite. Možete li vi ispiti gorku čašu^[t] iz koje ću ja piti?''Možemo!' odgovore oni.

²³ A on reče: 'Zaista ćete piti iz moje čaše, ali nije na meni da odredim tko će sjediti meni slijeva ili zdesna. Ta su mjesta za one kojima ih je pripravio moj Otac.'

²⁴ Kad su ostala desetorica sve to čuli, razgnjeve se na braću.

²⁵ Isus ih tada dozove i reče im: 'Vi znate da vladari svijeta okrutno postupaju s narodom i da moćnici nad njim vladaju stegom.

²⁶ Ali neka među vama ne bude tako. Naprotiv, tko želi biti najveći među vama, neka vam bude sluga.

²⁷ Tko želi biti najveći od svih, neka vam svima bude robom.

²⁸ Jer ni Sin Čovječji nije došao da mu služe, već da on služi drugima i dade svoj život kao otkupninu za mnoge.'

Isus iscjeljuje slijepce

²⁹ Kad su Isus i učenici izlazili iz grada Jerihona, za njim je pošlo silno mnoštvo.

³⁰ Kraj puta su sjedila dvojica slijepaca. Kad su čuli da Isus prolazi, povikali su: 'Isuse, sine Davidov, smiluj nam se!'

³¹ Ljudi su ih stišavali, ali oni poviču još glasnije: 'Gospodine, sine Davidov, smiluj nam se!'

³² Isus zastane, pozove ih i upita: 'Što hoćete da vam učinim?'

³³ 'Da progledamo, Gospodine!' rekoše.

³⁴ Isus se sažali nad njima i dotakne im oči. Oni smjesta progledaju i krenu za Isusom.